Porfirogenet napisao u svojoj knjizi " O upravljanju carstvom " (" De administrando imperio "), da je za Tomislava " Hrvatska mogla dići 60.000 konjanika i 100.000 pješaka; da je imala 80 velikih brodova (sagena), na svakome do 40 mornara-ratnika, i 100 manjih brodova (kondura), na svakome 10 - 20 mornara-ratnika ".

Splet starih naselja okolo crkve sv. Nikole vjerojatno je činio drevni utvrđeni grad stare hrvatske kneževine Paganije, Beruliju, koju bizantski car Konstantin Porfirogenet spominje u svom djelu " O upravljanju carstvom " iz 950. godine.

Džoni je preveo i sumerske, hetitske, egipatske spjevove i tekstove, ep o Gilgamešu, Mahabharatu, Homerske himne, Porijeklo Homera i Hesioda i njihovo natjecanje... kao i izvode iz povijesnih knjiga: O upravljanju carstvom ", Ljetopis Popa Dukljanina "...

Porfirogenet u svom djelu« De administrando imperio »(O upravljanju carstvom) piše da su Hrvati u 7. stoljeću po nalogu bizantskog cara Heraklija preseljeni u Galiciju (Bijela Hrvatska) kako bi služili za zaštitu od Avara, da bi potom u drugoj seobi došli na prostore današnje Hrvatske.

Uostalom, vec oko 950. godine bizantski car Konstantin Porfirogenit u svome djelu " O upravljanju carstvom " navodi da izmedju Une, Save i Drine postoji zemlja koja se zove Bosna.

Jer horonim (ime ozemlja) Gacka je mnogo starije, prvi put zabilježio ju je Konstantin Porfirogenet polovicom 10. stoljeća u svom djelu latinizirana naslova De administrando imperio (ili O upravljanju Carstvom), kada nabraja hrvatske zemlje od jugoistoka pa prema zapadu, i na krajnjem sjeverozapadu navodi da Gackom, Likom i Krbavom upravlja ban, dakle jedino ovim zemljama vlada ban (to je tzv. prva Banska Hrvatska), dok drugim hrvatskim zemljama vladaju (upravljaju) knezovi.

Prvi poznati spomen Like, odnosno Ličke župe, zabilježen je u djelu cara Konstantina O upravljanju Carstvom.

Kako u svom djelu O upravljanju carstvom navodi suvremenik ovih događanja, Konstantin VII.

Polazište za takvu pogrešnu etimologiju (jer se Aspalatos i palatium akcenatski ne poklapaju) nađeno je, među ostalim, i u 29. glavi Porfirogenetova djela De adminstrando imperio (O upravljanju carstvom).

Prvu verziju zabilježio je bizantski car Konstantin Porfirogenet VII. (905. - 959.) u svom poznatom djelu O upravljanju carstvom.

Brela se prvi put spominju oko 950. godine na grčkom jeziku pod imenom " Beroyllia ", u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta " O upravljanju carstvom ", kao jedan od četiri utvrđena grada stare općine Neretve (Pagania).

Spis O upravljanju carstvom Hrvate i Hrvatsku spominje u više poglavlja.

Spominje je bizantski car Konstantin Porfirogenet (912 ⠀ 959) u svojem djelu O upravljanju carstvom.

Bizantski car Konstantin Porfirogenet sredinom 10. stoljeća u svom djelu O upravljanju carstvom govori da su Hrvati sklopili savez sa Sv. Petrom kako oni neće nikoga napadati a ako njih netko napadne branit će ih Bog i Sv. Petar.

Prvi spomen naziva Brela potječe od Konstantina Porfirogeneta koji u svom djelu " O upravljanju carstvom " oko 950. godine spominje naziv BEROYLLIA kao jedan od četiri utvrđena grada stare Paganije.

Brojnost Tomislavove vojske navodi Konstantin Porfirogenet, a ne ja u svojem djelu O upravljanju carstvom.

U djelu O upravljanju carstvom (De administrando imperio) objasnio je kako riječ Zadar, grčki Diadora, znači već bijaše, što upućuje na zaključak da je postojao prije Rima.

Porfirogenet (913 - - 959) u svome djelu De administrando imperio (O upravljanju carstvom), važnom pisanom izvoru za hrvatsku povijest ranoga srednjeg vijeka.Malobrojni pisani povijesni izvori pružaju kontra diktorne podatke, pa se ne zna točno vrijeme doseljavanja Hrvata.

Djelo Konstantina Porfirogeneta De administrando imperio/O upravljanju carstvom prvobitno je bilo planirano izdati s novim hrvatskim prijevodom grčkoga izvornika, jednako tako sa suvremenim komentarima; s novim hrvatskim prijevodom careva teksta trebalo je paralelno tiskati i grčki tekst kao i na engleskom jeziku novi hrvatski prijevod.

Nešto kasnije, bizantski car Konstantin Porfirogenet (905. - 959.) napisao je, odnosno priredio svome sinu nasljedniku, djelo poučne naravi poznato pod nazivom O upravljanju carstvom.

U svom djelu O upravljanju carstvom taj grad spominje car Konstantin Porfirogenet 948./952 pod imenom Mokriskik, što je prof. Skok rastumačio kao Mokr ' ski k (astron), Mokarski grad.

U protekle dvije godine teme festivala bile su Vis - Utvrda kroz stoljeća, a prošlogodišnje izdanje pod naslovom Viški boj bilo je u znaku viških pomorskih bitaka iz 1811. i 1866. Ove je godine program posvećen hrvatskom imenu Visa koji se prvi puta spominje sredinom X. stoljeća u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta O upravljanju carstvom u obliku Ies da bi se 997. godine otok Vis u djelu mletačkog povjesničara Ivana Đakona označio kao jedini hrvatski otok od velikih srednjedalmatinskih otoka.

Ovo se kasnije pokazalo kobnim jer su Selim i njegovih nasljednici bili pijanci, žderonje koji su život provodili zaluđeni svim zemaljskim uživanjima ne vodeći nimalo računa o upravljanju carstvom.

Porfirogenet u svom djelu O upravljanju carstvom.

Procitaj, ako znas citati, i nesto " neutralno ", povjesno djelo bizantskog cara Konstantina Porfirgeneta " O upravljanju carstvom " napisano u 10. stoljecu u kojem se Hrvati spominju na nekoliko stranica.

Upravo ovaj car je autor slavnog djela " O upravljanju Carstvom " koje je jedno od rijetkih i najvažnijih sačuvanih izvora za hrvatsku povijest 10. stoljeća.

Čak što više, zanemarujući mišljenje svojih pravnih i vjerskih autoriteta da robinje-priležnice nemaju dušu, Sulejman je sa Rokselanom počeo ozbiljno razgovarat i tražeći od nje čak savjete o upravljanju carstvom.

U djelu O upravljanju carstvom, bizantski car pisac Konstantin Porfirogenet prvi put spominje grad Salines.

Tijekom carevog pisanja knjige O upravljanju carstvom u desetom stoljeću rana srpska država je vladala s Raškom, Travunjom, Neretvanijom i Zahumljem i on u skladu s tim piše da su te zemlje naseljene od Srba.

Porfirogenet (905 959) u svojemu poznatom djelu O upravljanju Carstvom govori o Hrvatima koji sada nastavaju predjele Dalmacije uz napomenu da je to ime Slavena koji imaju mnogo zemlje.