" Činjenica je da su osnovani upravni sudovi, a po financijskim proračunima, kad je donesen zakon, nije predviđena niti jedna kuna.

U tom bi smislu u županijama, koje bi trebale biti teritorijalno veće od sadašnjih, prema njegovu mišljenju mogli biti ustrojeni upravni sudovi kao sudovi prvog stupnja, dok bi današnji Upravni sud odlučivao kao drugostupanjski sud povodom redovitih i izvanrednih pravnih lijekova na odluke prvostupanjskih sudova, s eventualnom mogućnošću da u prvom stupnju odlučuje protiv određenih upravnih akata kod kojih je zakonom isključena mogućnost žalbe.

Ujedno je smatrao da ukoliko izostane takva reorganizacija teritorijalnog ustroja na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, kao prijedlog za razmišljanje bi mogao poslužiti model prema kojemu su prvostupanjski upravni sudovi ustrojeni tako da pokriju područje više županija, kao npr. da upravni sud u Splitu pokrije područje Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Zadarske županije.

Prema drugome modelu, Upravni sud Republike Hrvatske postao bi drugostupanjski sud, a osnivali bi se prvostupanjski upravni sudovi u ista četiri najveća grada.

Niti u Slovačkoj ne postoje specijalizirani upravni sudovi, već ovdje kao prvostupanjski sudovi u upravnim stvarima, ako zakonom nije drugačije propisano, odlučuju regionalni sudovi (eng. regional courts), a o žalbama protiv odluka ovih sudova odlučuje Vrhovni sud Republike Slovačke (eng.

Zanimljivo je spomenuti da se ovdje u nekim predmetima kao prvostupanjski javljaju tek visoki upravni sudovi te se onda žalba, naravno, izjavljuje Saveznom upravnom sudu.

I ovdje su ustrojeni prvostupanjski upravni sudovi, tzv.« upravni tribunali »(eng. admininstrative tribunals), koji u najvećem broju upravnih stvari odlučuju kao prvostupanjski i posljednjestupanjski sudovi.

Sustav specijaliziranih upravnih sudova postoji i u Italiji, gdje upravni sudovi nadgledaju zakonitost upravnih akata.

Zanimljivo je naglasiti da ovdje upravni sudovi mogu samo ukinuti, poništiti ili potvrditi upravni akt, ali ne i donijeti novu odluku o pravima i obvezama pojedinaca.

Specijalizirana sudska vijeća za upravne sporove, tzv.« upravni sudovi », djeluju pri regionalnim sudovima (eng. regional courts), kao sudovi prvog i posljednjeg stupnja, jer žalba na njihove odluke nije dopuštena, kao niti primjena drugih redovitih pravnih lijekova.

Upozoreno je i na činjenicu da Republika Hrvatska nema popis javnopravnih tijela koje imaju javne ovlasti, - predlaže se propisati sastav vijeća u postupcima ocjene zakonitosti akata, - primjedba je da Prijedlog zakona nije obuhvatio odlučivanje o ocjeni zakonitosti općih akata pravnih osoba bez javnih ovlasti, - podržani su svi prijedlozi u pravcu efikasnog odlučivanja, osobito utvrđivanja činjenica u sporu i meritornog presuđivanje, - predloženo je da se preispitaju svi argumenti za ulaganje zahtjeva za zaštitu zakonitosti, jer je praksa pokazala da se isti rabio u najsloženijim slučajevima, - uvažavajući činjenicu da Prijedlog sadrži bitne novine, da se ustanovljavaju upravni sudovi i Visoki upravni sud, mišljenje je da se treba propisati kraći rok stupanja na snagu Zakona.

Uzevši u obzir: 1) novi ustroj upravnog sudovanja u RH te jačanje uloge upravnog suda prije svega zbog ovlasti da usvajanjem tužbenog zahtjeva donosi tzv. reformacijsku odluku, 2) da su u hrvatskom pravnom sustavu upravni sudovi sastavni dio sudbene, a ne upravno-izvršne vlasti, te 3) da se prema presudama Europskog suda za ljudska prava (dalje: Europski sud) te odlukama Ustavnog suda RH i na upravne sudove primjenjuje članak 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija), svoje ću izlaganje usmjeriti na temu o poštenom suđenju kao temeljnom načelu sudačke etike.

Njime je ustanovljeno novo ustrojstvo upravnih sudova s četiri prvostupanjska upravna suda i Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske kao drugostupanjskim sudom; proširen je predmet upravnog spora i na druga postupanja uprave, upravne ugovore i opće akte jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje imaju javnu ovlast i pravne osobe koje obavljaju javnu službu; otvorena je mogućnost da o sporu odlučuje sudac pojedinac, a ne isključivo sudsko vijeće; upravni sudovi dobili su ovlast, ali i dužnost samostalno utvrđivati činjenično stanje i izvoditi dokaze te bi u pravilu trebali provoditi usmenu raspravu; izmijenjen je položaj stranaka u sporu, posebno zainteresirane osobe; ustanovljena su nova postupovna prava i obveze stranaka; uvedeni su neki novi postupovni instituti kao što su npr. ogledni spor, privremene mjere, povrat u prijašnje stanje, prekid spora, obustava spora, sudska nagodba itd.; sudovima je utvrđena obveza da odlučuju o upravnoj stvari zbog koje se spor vodi, tj. o pravu, obvezi i pravnom interesu tužitelja, čime je u Hrvatskoj odlučivanje u sporu pune jurisdikcije postao pravilo, a nije više iznimka; dopuštena je žalba protiv presuda i nekih rješenja prvostupanjskih upravnih sudova; izmijenjeno je uređenje izvanrednih pravnih lijekova uvođenjem zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne sudske presude; izmijenjeno je izvršenje sudskih odluka; naknađivanje troškova spora; otvorena je mogućnost ocjene općih akata itd.

Na taj bi se način rasteretili upravni sudovi, a stranka bi riješila spor vrlo brzo, pojašnjava Antičević Marinović.

U saveznim državama u prvom stupnju odlučuju upravni sudovi (njem.

Prema prijedlogu Zakona o upravnim sporovima upravne sporove rješavaju upravni sudovi i Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

U pravilu upravni sudovi prvog stupnja odlučuju u prvostupanjskom upravnosudskom postupku nakon provedene usmene rasprave.

Prvostupanjski upravni sudovi donose odluku nakon provedene usmene rasprave, dok Visoki upravni sud kada rješava o žalbi u pravilu odlučuje na sjednici vijeća bez održavanja usmene rasprave.

U Francuskoj je nakon reforme upravnog pravosuđa i upravnih sporova 1953. godine određeno da u sudskim postupcima o upravnim stvarima u prvom stupnju odlučuju upravni sudovi.

Usprkos činjenici da su upravni sudovi dugo vremena zahtijevali da veza između radnje državnog tijela i njegove službe te štetnog događaja bude ne samo neposredna već i isključiva, suvremena sudska praksa smatra da državno tijelo u tim slučajevima mora naknaditi barem razmjerni dio štete koja mu se, iako je radnju počinila treća osoba.

To znači da upravni sudovi koji su usredotočeni na postupak ne štite djelotvorno ni ljude ni okoliš.

Polazeći od dosadašnje suradnje s Pravosudnom akademijom, UNHCR, u suradnji s Centrom za mirovne studije, planirao je da se izvođenje seminara održi u vrijeme kad upravni sudovi preuzimaju ulogu u području azila.

Naime, od 1. siječnja 2012. upravni sudovi u Republici Hrvatskoj odgovorni su za sudsku kontrolu zahtjeva za azil o kojima je MUP donio odluku.

Upravni sudovi moraju odigrati važnu ulogu u očuvanju i promicanju europskog pravnog sustava. 3 Postoje dva načina za promicanje tog sustava: - prvi je pravna disciplina i suradnja ustanova: temelji se na obvezi koju imaju nacionalni (domaći) sudovi da poštuju europske obveze i, posebice, odredbe Ugovora o stvaranju Europske zajednice, koje jamče stvarno jedinstveno tumačenje prava Europske unije.

Ovaj postupak pokreće se tužbom za ocjenu zakonitosti opće norme (njem. abstrakte Normenkontrolleklage), a spor vode visoki upravni sudovi, osim kada je propisano da zakonitost podzakonskih propisa ocjenjuju ustavni sud pojedine države.

U Francuskoj, kontrolu akata uprave obavljaju upravni sudovi, Državni savjet, a u izvjesnom opsegu i redovni sudovi.

U Njemačkoj, sudsku kontrolu akata uprave obavljaju upravni sudovi, ustavni sudovi i redovni sudovi.

Njemački upravni sudovi ovlašteni su ispitivati i zakonitost i ustavnost općeg akta bez obzira je li opći akt glavno pitanje u upravnom sporu ili se pojavljuje kao incidentno ili prethodno pitanje.

Na temelju dosad iznesenog kao zaključak možemo sažeti sljedeće: 1. Pravo na pošteno suđenje, te najvažniji aspekti toga prava pravo na neovisni i nepristrani sud, pravo na pravično suđenje, te pravo na suđenje u razumnom roku, zajamčeni su Konvencijom (članak 6.) i Ustavom RH (članka 29.). 2. Uvjeti za ostvarivanje poštenog suđenja su stabilan i sređen pravni sustav, znanje sudaca o domaćem i europskom pravu uključivo i odluke Europskog suda, te kontinuirano stručno usavršavanje sudaca. 3. Suglasno praksi Europskog suda i Ustavnog suda RH, pravo na pošteno suđenje odnosi se i na upravne sudove, a u RH tim više što su upravni sudovi sastavni dio sudbene vlasti. 4. Ustavni sud RH je uskladio svoje odluke sa shvaćanjem Europskog suda da« trajanje »postupka obuhvaća ukupno vrijeme rješavanja konkretne upravne stvari, dakle kako« trajanja »upravnog spora, tako i« trajanja »upravnog postupka koji mu je prethodio. 5. Pošteno suđenje i spomenuti (pod 1.) njegovi bitni aspekti su temelj sudačke etike, te kao takvi moraju imati rang etičkih načela u obavljanju sudačke dužnosti. 6. Domaći Kodeks sudačke etike izričito navodi kao etičko načelo u obavljanju sudačke dužnosti neovisnost i nepristranost.

Redovni sudovi su županijski i općinski, a specijalizirani su Visoki trgovački sud RH-a i trgovački sudovi; Visoki prekršajni sud RH-a i prekršajni sudovi; te Visoki upravni sud RH-a i upravni sudovi.