Godine 1991., nakon raskida državnopravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ, Republika Hrvatska nije donijela novi zakon o režimu upravnog sudovanja i upravnog spora, već je preuzela jugoslavenski ZUS iz 1977. koji je kasnije izmijenjen.

Neosporno je i isto tako nepotrebno dokazivati na koji je način uspostava upravnog sudovanja doprinijela i dalje doprinosi jačanju pravne države utoliko koliko je ono dodatno jamstvo zaštite od arbitrarnog postupanja.

Zahtjev za brzinom je ujedno doprinio i racionalizaciji ustroja upravnog sudovanja kroz uspostavu novih tijela za kontrolu (sudova), uspostavi postupaka za filtriranje tužbi, pojednostavljenju ili čak modernizaciji postupka zajedno s razvojem alternativnih načina rješavanja sporova ili čak uspostavi sustavi odgovornosti države za štetu.

Kako je na prostoru bivše Jugoslavije u oblikovanju dvostupanjskog upravnog sudovanja najdalje otišla Slovenija, Hrvatska bi svakako trebala iskoristiti pozitivne i negativne odjeke reforme upravnosudskog sustava u Sloveniji.

Taj se model zasniva na određenim zajedničkim načelima upravnog prava i upravnog sudovanja, sličnostima u načinu osiguravanja sudskog nadzora uprave, određenim tendencijama u razvoju sustava sudskog nadzora uprave kao što je npr. rast specijalizacije s tendencijom osnivanja posebnih upravnih sudova, ali i postupcima sve sličnijom onima koje provode ostali sudovi, sve širi kontrolni zahvat upravnih odluka i djelovanja ili uvođenje bar dvostupanjskog nadzora, te zajedničkim načelima na kojima se mora temeljiti odluka ili djelovanje uprave, kao što su načela proporcionalnosti, pravičnog postupanja, transparentnosti, jednakog postupanja u jednakim slučajevima, neovisnosti, služenja javnom interesu i sl.

Bez obzira na povijesne i kulturne razlike između sustava upravnog sudovanja u Europi, o sporom i dugotrajnom, ali ujedno i sigurnom ujednačavanju europskih sustava, tj. načela i mehanizama upravnog sudovanja, govori i Cardona, opisujući kako su države« posuđivale »elemente jedna drugoj u konstantnoj postupovnoj interakciji.

Stoga bi Hrvatska, s ciljem usvajanja europskih pravnih standarada sasvim sigurno trebala pristupiti reformi institucionalnog ustroja upravnog sudovanja te osigurati mogućnost ulaganja žalbe na odluku Upravnog suda.

Obzirom na značajne promjene u novouspostavljenom sustavu upravnog sudovanja, nadamo se da će ova knjiga s konciznim objašnjenjima pojedinih zakonskih odredbi, komentarskim bilješkama, kazalom pojašnjenja odredbi Zakona s poveznicama te oglednim primjerima tužbi, presuda i rješenja, svim zainteresiranim olakšati razumjevanje pojedinih instituta i buduću primjenu Zakona.

Uzevši u obzir: 1) novi ustroj upravnog sudovanja u RH te jačanje uloge upravnog suda prije svega zbog ovlasti da usvajanjem tužbenog zahtjeva donosi tzv. reformacijsku odluku, 2) da su u hrvatskom pravnom sustavu upravni sudovi sastavni dio sudbene, a ne upravno-izvršne vlasti, te 3) da se prema presudama Europskog suda za ljudska prava (dalje: Europski sud) te odlukama Ustavnog suda RH i na upravne sudove primjenjuje članak 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija), svoje ću izlaganje usmjeriti na temu o poštenom suđenju kao temeljnom načelu sudačke etike.

U nekim državama, posebno onima koje imaju ustrojen trostupanjski sustav upravnog sudovanja kao dodatni korektivni mehanizam ujednačavanja tumačenja i primjene prava javlja se i revizija u kojoj najviši sudovi u državi objektivnim stavljanjem izvan snage iz pravnoga sustava eliminiraju presude i rješenja opterećene pogrešnim tumačenjem, pa slijedom toga i pogrešnom primjenom postupovnog ili materijalnog prava.

Govoreći o značaju upravnog sudovanja u Francuskoj i Hrvatskoj autor ističe potrebu boljeg međusobnog poznavanja koje uveliko doprinosi kvaliteti i efikasnosti društva i prava u tim zamljama.

U preostalom dijelu ovaj izvanredni pravni lijek u bitnome je reguliran identično kao i do sada, uz novosti koje su posljedica dvostupanjskog upravnog sudovanja.

U tom smislu, nedovoljna proračunska sredstava za uvođenje Jedinstvenog informacijskog sustava za upravljanje sudskim spisima (Integrated Case Management System - ICMS) u sudove, kao i nedostatak provedbenog plana s pratećim financijama za nadolazeću reformu sustava upravnog sudovanja predstavljaju naročito zabrinjavajuće pokazatelje nepovezanosti između deklarativnog i stvarnog djelovanja.

Sustav reforme upravnih sudova mora postati operativan - potrebno je hitno izraditi ex ante studiju izvodivosti kao temelj izrade sveobuhvatnog Operativnog plana Reforme sustava upravnog sudovanja s detaljnim trogodišnjim programskim proračunom za razdoblje od 2012. - 2014. Prilagodba i operacionalizacija reforme treba obratiti posebnu pažnju na rizike neučinkovitosti i provedbeni deficit.

Među važnim upravnim reformama koje su provedene u sklopu europeizacijskih napora autori posebno ističu oblikovanje sustava regionalnog razvoja, promjene u sustavu javnih službenika, reforma upravnog sudovanja i postupanja, usvajanje novog koncepta službi od općeg interesa, organizacijske promjene u upravnom sustavu na središnjoj državnoj razini, puna ratifikacija Europske povelje o lokalnoj samoupravi i prilagodba njezinim standardima, inovacije u sustavu oblikovanja javnih politika, uvođenje efikasne kontrole financijskog poslovanja javnopravnih tijela i mnoge druge.

Prijedlog novog Zakona o upravnim sporovima, koji se izrađuje u sklopu reforme hrvatskog upravnog sudovanja, unosi brojne novine u postojeći sistem.

Međutim, imajući u vidu da je jedan od ciljeva reforme upravnog sudovanja postizanje učinkovitosti postupka, bilo je potrebno naći ravnotežu između efikasnog ostvarivanja prava građana i istovremene potrebe za kontrolom zakonitosti presuda, odnosno uspostaviti tzv. djelotvorni« filter »koji će spriječiti da baš svi postupci dođu i do druge sudske instance (što bi dovelo do dugotrajnog postupka i samim time neučinkovitog ostvarenja prava građana), a istovremeno osigurati otklanjanje nezakonitosti prvostupanjskih presuda od strane drugostupanjskog suda.

No, reforma upravnopostupovnog zakonodavstva, u stopu je praćena i reformom upravnog spora, koja bi u obzir trebala uzeti nova rješenja Zakona o općem upravnom postupku, ali i najnovije europske standarde upravnog sudovanja.

Demistifikaciju agencija, promociju nezavisnih regulatora, modernizaciju upravnog sudovanja, koegzistenciju agencija i tijela državne uprave je prepoznao kao ključne u procesima reforme.

Reforma upravnog sudovanja u Hrvatskoj predviđa velike promjene: od zaštite koja se odnosi na sve akte uprave, mogućnost žalbe, osnivanje prvostupanjskih upravnih sudova i Višeg upravnog suda, suđenja u sporu pune jurisdikcije kao primarnog.

U radu se daje prikaz upravnog sudovanja u Hrvatskoj od druge polovice 19. st. do danas u poreznim stvarima posebno u odnosu na upravnoračunski spor; nadležnost specijaliziranog suda, poseban upravnosudski postupak, te ukazuje na neka rješenja koja su ponovno aktualna kao: suđenje u sporu pune jurisdikcije, mogućnost žalbe, viši i niži sudovi.

Reforma upravnog sudovanja i Upravnog suda jedna je od prioritetnih područja sadržanih u strategiji reforme pravosuđa koja je donijeta 2005. godine.

Izborni program najavljuje rješavanje svih starih neriješenih predmeta i osiguranje lakšeg pristupa pravosuđu kroz sustav upravnog sudovanja, kao i osnivanje posebnog suda za radne sporove kako bi oni bili brže riješeni.

Čak i predsjednik Upravnog suda Republike Hrvatske, Ivica Kujundžić naglašava kako upravno sudovanje u obliku u kakvom je danas« u punoj mjeri ne osigurava Ustavom zajamčenu kontrolu pojedinačnih akata, upravnih tijela i tijela s javnim ovlastima »te vjeruje kako će reforma državne uprave nužno potaknuti i reformu upravnog sudovanja.

Predlaže se modernizacija upravnog sudovanja, ustrojava se dvostupanjsko upravno sudstvo, stvaraju se pretpostavke efikasnog postupanja donošenjem reformacijskih odluka, otvaraju se procesne mogućnosti suda da sam utvrđuje činjenice i provodi usmenu raspravu, regulira se nadležnost upravnih sudova i Visokog upravnog suda RH.

Prihvaćeno je pokroviteljstvo nad međunarodnom konferencijom na temu Novi sistem upravnog sudovanja u Republici Hrvatskoj kroz perspektivu pristupanja Europskoj uniji: razmjena europskih iskustava, koja će se održati u Dubrovniku 26. i 27. svibnja 2011. godine.

S druge strane smo svjesni da su se europski standardi u pogledu upravnog sudovanja promijenili.

Ovaj rad se bavi stanjem hrvatskog zakonodavstva u području sudske kontrole zakonitosti općih akata te najnovijih rješenja hrvatskog zakonodavstva u području upravnog sudovanja koja se odnose na sudsku kontrolu zakonitosti općih akata. 2. Sudska kontrola zakonitosti općih akata uprave u Republici Hrvatskoj od 1990. do donošenja Zakona o upravnim sporovima 2010. Nadležnost Upravnog suda nije se mijenjala sve do 2010. godine.

Reforma upravnog sudovanja prijedlogom novog Zakona o upravnim sporovima u hrvatski upravnosudski postupak uvodi pravo na žalbu pa se u radu obrađuje institut žalbe protiv prvostupanjskih presuda upravnih sudova te žalbe protiv sudskih rješenja.

Na početku dvodnevnog skupa, koji je okupio nekoliko desetaka istaknutih pravnih stručnjaka i sudaca, predsjednik Visokog upravnog suda Ante Galić upozorio je da Hrvatska u sustavu upravnog sudovanja nema dovoljan broj sudaca.