adfilantrop koji neumorno štanca svoje kvartrane potaknuo je zanimljivu polemiku o krizi u eurozoni i utjecaju njemačke kao tvorcu IV reicha. slažem se da postoji svojevrsni informacijski veto, pogotovo u našem zaglupljenom prostoru koji se redovito refrešira temama iz II svjetskog rata, balkanskim provincijalizmima. kriza u eurozoni je nastala zbog više faktora, prvenstveno zbog raznolikosti državnih uređenja, stupnja razvoja i trenutne ekonomske situacije. u irskoj i španjolskoj imali su prije globalne krize prosperitet, uravnotežene budžete, bum građevinarstva, koje je u irskoj slomio krah banaka, a u španjolskoj inflacija građevnine koja je dovela do bankrota velikih građevninskih firmi koje su za sobom povukle cijelo gospodarstvo u recesiju. portugal je zakopao izgradnja goleme infrastrukture za euro 2004, kao i ulaganja u investicijski balon, te loše upravljanje državnim sredstvima. italija i grčka su godinama prije krize imale velike javne dugove na koje su se nakalemili korumpirani političari koji su gledali vlastiti opstanak umjesto općeg dobra. to mi izgleda nešto poznato:)... drugi uzrok je euro koji je omogućio slobodno i dostupno kolanje kapitala, i olako zaduživanje; nestankom vanjske injekcije kapitala gospodarstva su se našla u nebranom grožđu. treći uzrok se nadovezao na prethodne, a to je globalna kriza i krah financijskog tržišta koje je zarazilo i eurozonu, te potenciralo interne probleme osjetljivih ekonomija. kriza se poput spojenih posuda prelila među eurozonu i države koje joj gravitiraju. na ovoj interaktivnoj karti economista, mogu se vidjeti zanimljivi podatci iz kojih je vidljivo da je vrlo malo nedodirljivih... http://www.economist.com/blogs/dailychart/2010/12/europes_economies u odjeljku javnog duga njemačka i nije tako daleko od italije, grčke, portugala i irske koje imaju najveći javni dug... keynesovo rješenje bi bilo upumpavanje novca, no zbog nedostatka povjerenja u oporavak tržišta do toga nije došlo, tim više što su europske kompanije daleko zavisnije od bankarskog sektora koje im omogućavaju zajmove za poslovanje, od američkih (80 naprama 30 %). negdje sam čuo da je sa novcem koji je upumpan u grčku ekonomiju svaki grk mogao napraviti kuću i dobiti automobil, a umjesto toga sav taj golemi novac im je prošao kroz ruke i prvo pokrio gubitke kreditora (četvrtina predanog novca-latini bi to nazvali societas leonina, prvo se namiri alfa mužjak čopora). kažu da postoje dva rješenja, šleperi boje i papira, štamparski rad (" toppčidersko rješenje ") i inflacija, ili će neke zemlje " na bubanj " s tim da " A Greek default would be much larger than other recent defaults, like the one in Argentina in 2001 or in Russia in 1998. Greek public debt now comes to about $ 500 billion.