Ako se, kao što je vjerojatno slučaj, uznesenje dogodilo nakon toga, posve je logično da u Bibliji o tome neće biti ništa.

Marijino uznesenje u nebo oživljuje smisao pojedinih izbora i vrijednosti koje Crkva predlaže svakomu čovjeku.

Naša crkva nosi naziv Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo dušom i tijelom Crkva je građena u baroknom stilu.Naravno svake se godine na blagdan Velike Gospe, mi vjernici iz Varaždinske biskupije ali i cijele Hrvatske tradicionalno okupljamo u našoj crkvi da bi zajedno proslavili taj velik dan

U središnjoj rozeti prikazano je uznesenje Blažene Djevice Marije.

Prva stoljeća uopće ne svtkuju dan Marijine smrti ili rođenadan za nebo, kako je bio običaj kod apostola i mučenika, nego se odmah u početku svetkuje Marijino Uznesenje u nebo.

Ne vidim alternativu ostvarivanju viših krugova bez neke vrste magičko mističke discipline odnosno ako ne računamo na galaktičko uznesenje.

U nas se blagdan Marijina uznesenja na nebo s pravom naziva Velika Gospa, jer je za Mariju uznesenje na nebo vrhunac i dovršetak njezina života, točnije, njezina vjerničkog života.

U svjetlu toga članka Marijino uznesenje na nebo dobiva svoje značenje i smisao.

Za dogmu o Marijinu uznesenju to znači sljedeće: kao što je Marijino biološko majčinstvo darovana posljedica njezina potpunog predanja vjere pri anđelovu navještenju, tako je Marijino uznesenje na nebo darovana posljedica - vrhunac, dovršetak - njezina vjerničkog života nakon navještenja, sve do patničkoga predanja u proživljavanju Kristove patnje i smrti: »Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan - a i tebi će samoj mač probosti dušu - da se razotkriju namisli mnogih srdaca« (Lk 2, 35).

U molitvama je zazivamo kao Isusovu i našu majku. 49. Najveći Marijini blagdani su: Bezgrešno začeće (8. prosinca) i njezino Uznesenje na nebo ili Velika Gospa (15. kolovoza). 50. Isus se rodio u Betlehemu, nedaleko Jeruzalema.

U Crkvi među hrvatima određena su trenutno 4 zapovjedna blagdana: Tjelovo u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva, Uznesenje Blažene Djevice Marije 15. kolovoza, Svi Sveti 1. studenog i Božić 25. prosinca.

U Crkvi među Hrvatima, kako piše Suvremena katolička enciklopedija, četiri su zapovjedna blagdana: Tijelovo u četvrtak poslije svetkovine Presvetoga Trojstva, Uznesenje Blažene Djevice Marije 15. kolovoza, Svi Sveti 1. studenoga i Božić 25. prosinca.

Na primjer, Isusovo uskrsnuće i uznesenje čini se tajanstvenije nego stavljanje trnove krune, što je nasilno i ružno.

Ovim slavljem, ujedno i glavnim proštenjem u župi, Zlatar se priključio mnogim drugim župama i svetištima koji časte, upravo, uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo.

Milan podsjetio nas je na dva važna Marijina blagdana koja smo nedavno proslavili Marijino uznesenje na nebo gdje je pridružena u nebeskoj slavi svima onima koji slave Boga u nebeskom Kraljevstvu, te blagdan Marijina rođenja koji ima puno veće značenje od naših rođendana koje slavimo.

O Marijinoj smrti se ne govori ni u proglašenoj vjerskoj istini kojom je Gospino uznesenje proglašeno člankom vjere, tj. vjerskom istinom koju treba prihvatiti svaki član Kristove Crkve.

»Svetkovina 15. kolovoza proslavlja slavno Marijino uznesenje na nebo: to je blagdan njezine punine i blaženstva za koje je bila određena, proslava njezine neokaljane duše i njezina djevičanskog tijela, njezina savršenog upriličenja Kristu uskrišenom od mrtvih« (I., 6).

Danas, na blagdan Velike Gospe, slavimo Marijino uznesenje na nebo.

U sedmoj točki redovnici se ob vezuju da će se najmanje sedam puta godišnje pričešćivati i to: na Božić, Uskrs, Duhove, Sv. Petra i Pavla, Uznesenje i Rođenje Djevice Marije (Velika i Mala Gospa) i na Svisvete.

Marijino Uznesenje tijelom i dušom na nebo, upozorava nas da je naš život nepovredive vrijednosti, a naše tijelo, zato što je pozvano na istu slavu u kojoj je Marija, zaslužuje veće poštovanje. "

Ovaj razvitak liturgijskoga blagdana u Crkvama Istoka predstavlja ključ za razumijevanje povijesnih temelja i onda teološkoga govora i produbljenja vjere naroda Božjega u Marijino uznesenje.

Uznesenje Marijino donosi izvještaj o čudima vezanim uz tijelo mrtve Marije koje poslije oživljuje i biva preneseno u raj.

U propovijedi nadbiskup Srakić poručio je kako je današnji blagdan odgovor na pitanje što dolazi iza ovozemaljskog života, odnosno kako je Marijino uznesenje na nebo " pjesma pobjedi Krista nad smrću " te poruka da je smrt samo prijelaz prema vječnom životu.

Danas sveta Crkva slavi uznesenje Blažene Djevice Marije, Bogomajke i Bogorodice na nebo.

Westphal, 1937. pišući o slikama u katedrali u Krku, za koju je Tasca 1706. izradio četiri slike: " Kišu mane ", " Umnažanje kruha ", " Abrahamovu žrtvu " i " Posljednju večeru ". (" Kišu mane " i njen novozavjetni pandan " Umnažanje kruha " naslikao je Tasca godinu dana ranije u ljetnom reflektoriju franjevačkog samostana na Trsatu, realiziravši za trsatske franjevce i sljedeće kompozicije: " Uznesenje Marijino ", " Jakovljev san u Betelu ", " Mojsije pred gorućim grmom ", " Sv. Bonaventura ", " Sv. Bernard Sijenski ", " Bogorodica s djetetom " te " Navještenje i prijenos Nazaretske kuće ".) U krčkoj katedrali slike se nalaze na bočnim zidovima oltarnog prostora.

Četvrto slavno otajstvo Uznesenje Marijino: Uzeta u nebo, dušom i tijelom.

Marijino uznesenje otkriva Božju volju da ćemo i mi uživati vječni život.

Pater radosna sam u srcu zbog hodočašća jer je ove godnine uistinu bio hod, pješke, žrtve, pokore i molitve.Moram priznati da mi je prvi put u životu tako obilježeno hodočašće Gospi, našoj Majci, radosna sam zbog te velike milosti koja je dana da izdržim pješačiti u sred zvjezdane noći, obasjane mjesecom, namirisana njivama suncokreta.mir tišina tek pokoji lavež psa u selu i automobil u prolazu i kruna svega sv. misa u rano jutro, slavlje Velike Gospe, uznesenje naše Majke

Napadom na hrvatski narod 1991, kada je devastiran i opljačkan samostan, odnesene su dvije vrijedne slike, Gospino uznesenje i Sveta obitelj, koje su rađene krajem 16. i početkom 17. stoljeća.

Njena nam sudbina govori o Božjem planu za sve ljude, a ona je prva okusila puninu vje? noga života.? Marijino uznesenje na nebo ne protivi se Božjoj svetosti, jer ništa nije tako u skladu s Božjom naravi, koja je sama dobrota što se izlijeva i razdaje, kao? initi druga bi? a sretnima i blaženima?, objasnio je nadbiskup.