Ovaj način zračenja omogućuje primjenu većih doza zračenja na manjem području, nego što bi to bilo moguće s vanjskim izvorom zračenja.

Profesionalne kamere kako bi imale što bolju sliku sadrže trostruki CCD sustav, svaki za jednu boju (red, green, blue) Gotovo sve profesionalne kaere sadrže genlock ulaz koji im omogućuje usklađivanje sa vanjskim izvorom.

Spremnik je dizajniran za rad s vanjskim izvorom topline, na primjer toplinska pumpa, bojler na ulje ili pline te el. grijač.

a. emisiju iz ispušnog sustava i emisiju plinova iz kućišta motora svih vozila kategorija M1 i N1 s motorom s vanjskim izvorom palenja, koja upotrebljavaju gorivo koje sadrži olovo (homologacija tipa A)

9.1.1.2. Za vozila kategorije N1 s motorom s vanjskim izvorom paljenja, koja upotrebljavaju gorivo s olovom, dopuštene granice su navedene u točki 9.1.1.1. Kod ovih vozila dopuštene granice ugljikovodika i dušikovih oksida zajedno (L2) treba množiti s faktorom 1,25.

7.2. Sva vozila opremljena vanjskim izvorom paljenja i napajana gorivom bez olova trebaju zadovoljiti uvjete iz točke 7.2.1. ili 7.2.2.

U mnogim slučajevima mreža je povezana s vanjskim izvorom, poput druge mreže, kako bi prenijela elektroničke podatke.

Rješenje mora biti samostalan uređaj bez cijevi za vodu, kanalizaciju i bez napajanja vanjskim izvorom električne energije.

1.1. Dodatak 1. upotrebljava se za određivanje najvećeg zakretnog momenta i najveće nazivne snage motora (s vanjskim izvorom paljenja) za mopede.

Prometni znakovi mogu biti izvedeni s vlastitim izvorom svjetlosti (unutarnje osvjetljenje) ili vanjskim izvorom svjetlosti (osvijetljen izvana s posebnom svjetiljkom).

Kada se osjećamo loše, često posežemo za nekim vanjskim izvorom zadovoljstva.

Ove su cijevi uronjene u spremnik od 500 lit. napunjen vodom bez pritiska, zagrijavan vanjskim izvorom topline (kotao na fosilnu energiju ili bio masu) uz mogućnost dogrijavanja obnovljivim izvorima energije (sunce, zrak, zemlja ili voda uz toplinske crpke).

5.1. Ispitivanje netto snage mora se sastojati od rada pod punim gasom za motore s vanjskim izvorom paljenja i s postavljenim određenim punim opterećenjem napojne crpke za diesel motore, podrazumijevajući da je motor opremljen kao što je navedeno u tablici 1 dodatka 5 Pravilniku ECE R 85.00.

Povezuje se s vanjskim izvorom podataka i izvodi upit s radnog lista.

9.1.1.1. Za sva vozila kategorije M1 s motorom s vanjskim izvorom paljenja, koja upotrebljavaju gorivo s olovom, dopuštene granice u ovisnosti o referentnoj masi su:

9.1.2.1. Ovo ispitivanje treba provesti na vozilima s motorima s vanjskim izvorom paljenja, navedenim u točkama 9.1.1.1. i 9.1.1.2. (homologacija A) i na vozilima mase veće od 3,5 tone (homologacija B).

Svaki motor iz te porodice mora ispunjavati zahtjeve iz ovog Pravilnika. 2.4. »Sustav za smanjenje štetne emisije« označava elektronički uređaj za upravljanje radom motora i sve sastavne dijelove ispušnog sustava i sustava za odvod ispravanja koji se tiču emisije i tom uređaju šalju ulazne podatke ili primaju izlazne podatke iz tog uređaja. 2.5. »Indikator neispravnosti (MI)« označava vidni ili slušni indikator koji jasno obavještava vozača o neispravnosti bilo kojeg sastavnoga dijela koji se tiče emisije spojena na OBD sustav, ili o neispravnosti samoga OBD sustava. 2.6. »Neispravnost« označava grešku sastavnoga dijela ili sustava koji se tiče emisije, zbog čega dolazi do toga da vrijednosti emisija premaše granične vrijednosti iz točke 3.3.2., ili do nemogućnosti OBD sustava da zadovolji osnovne zahtjeve za praćenje koji su predviđeni ovim Prilogom. 2.7. »Sekundarni zrak« označava zrak koji se uvodi u ispušni sustav s pomoću pumpe ili usisnog ventila ili na neki drugi način, koji je namijenjen za pospješivanje oksidacije HC i CO sadržanih u struji ispušnih plinova. 2.8. »Zatajenje paljenja motora« označava pojavu kad u cilindru motora s vanjskim izvorom paljenja nema izgaranja zbog nedostatka iskre, slabog doziranja goriva, slabe kompresije ili bilo kojeg drugog uzroka.

Analiza ugljikovodika (HC) motori s vanjskim izvorom paljenja: analizator ugljikovodika mora biti tipa ionizacije u plamenu (FID) umjeren plinom propanom izraženo kao ekvivalent atomima ugljika (C1).

1. PODRUČJE PRIMJENE Ovaj se Prilog primjenjuje za homologaciju tipa katalizatora kao zasebnih tehničkih jedinica u smislu članka 11. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila namijenjenih ugradnji u jednan ili više određenih tipova motornih vozila kategorija M1 i N11 u svojstvu zamjenskih dijelova. 2. DEFINICIJE Za potrebe ovoga Priloga: 2.1. »izvorno ugrađeni katalizator« vidi točku 2.17. Priloga I. 2.2. »zamjenski katalizator« vidi točku 2.18. Priloga I. 2.3. »izvorni zamjenski katalizator vidi točku 2.19. Priloga I. 2.4. »tip katalizatora« označava katalizatore koji se ne razlikuju u bitnim aspektima kao što su: 2.4.1. broj prevučenih katalitičkih slojeva, struktura i materijal 2.4.2. vrsta katalizatora (oksidacijski, trostazni itd.) 2.4.3. obujam, omjer čelne površine i duljine slojeva katalizatora 2.4.4. količina katalitičkog materijala 2.4.5. omjer katalitičkog materijala 2.4.6. gustoća saća 2.4.7. dimenzije i oblik 2.4.8. toplinska zaštita 2.5. »tip vozila«, vidi točku 2.1. Priloga I. 2.6. »homologacija zamjenskog katalizatora« označava homologaciju katalizatora kao zamjenskoga dijela namijenjena ugradbi u jedan ili više određenih tipova vozila s obzirom na ograničavanje emisija štetnih sastojaka, buke, utjecaja na rad vozila te, prema potrebi OBD sustava 2.7. »pogoršan zamjenski katalizator« označava katalizator koji je ostario ili se umjetno istrošio do te mjere da zadovoljava uvjete utvrđene u točki 1. Dodatka 1. Priloga XI. ovoga Pravilnika. 2 ____ 2 Za pokaznog pokaznog ispitivanja vozila opremljenih motorom s vanjskim izvorom paljenja, kad je vrijednost HC izmjerena na temelju točke 6.2.1. veća od vrijednosti koja je izmjerena tijekom homologacije tipa vozila, razlika se dodaje graničnim vrijednostima navedenim u točki 3.3.2. Priloga XI., na koje se primjenjuje prekoračenje dopušteno u točki 1. Priloga XI.

Kao dopuna ispitivanju tipa V., tehnička služba može dopuniti rezultate tipne homologacije, kao što je navedeno u Prilogu XI., zamjenom faktora pogoršanja u gore navedenoj tablici onim izmjerenim prilikom ispitivanja tipa V. 5.3.6.3. Faktori pogoršanja određuju se primjenjujući ili postupak iz točke 5.3.6.1. ili vrijednosti iz tablice u točki 5.3.6.2. Faktori pogoršanja upotrebljavaju se za utvrđivanje sukladnosti sa zahtjevima iz točke 5.3.1.4. 5.3.7. Podatci o emisijama koji su potrebni za tehnički pregled 5.3.7.1. Taj se zahtjev odnosi na sva vozila pogonjena motorom s vanjskim izvorom paljenja za koja se traži homologacija tipa u skladu s ovim Pravilnikom. 5.3.7.2. Kada se ispituju u skladu s Prilogom IV. (ispitivanje tipa II.) pri uobičajenoj brzini praznog hoda: mora se bilježiti obujamski sadržaj ugljikovog monoksida u emitiranim ispušnim plinovima, mora se bilježiti brzina vrtnje motora tijekom ispitivanja, uključujući dopuštena odstupanja. 5.3.7.3. Kada se ispituju pri »povišenoj brzini vrtnje u praznome hodu« (tj. > 2000 min 1): mora se bilježiti obujamski sadržaj ugljikovog monoksida u emitiranim ispušnim plinovima, mora se bilježiti lambda-vrijednost mora se bilježiti brzina vrtnje motora tijekom ispitivanja, uključujući dopuštena odstupanja. 5.3.7.4. Tijekom ispitivanja mora se mjeriti i bilježiti temperatura ulja u motoru. 5.3.7.5. Tablica iz točke 1.9. Dodatka Priloga X. mora se ispuniti. 5.3.7.6. Proizvođač mora potvrditi točnost lambda-vrijednosti u točki 5.3.7.3. zabilježene tijekom homologacije tipa kao reprezentativne vrijednosti za tipična vozila iz proizvodnje u razdoblju od 24 mjeseca nakon što se dodijeli homologacija.

(Ovjeravanje prosječnih emisija iz ispušne cijevi ugljikovogmonoksida i ugljikovodika nakon pokretanja hladnog motora) 1. UVOD Ovaj se Prilog odnosi samo na vozila opremljena motorima s vanjskim izvorom paljenja određena u točki 5.3.5. Priloga I.

Teme obrađene u ovome Prilogu uključuju: 1. Zahtjeve s obzirom na opremu 2. Ispitne uvjete 3. Ispitne postupke i potrebne podatke. 2. ISPITNA OPREMA 2.1. Sažetak 2.1.1. Ovo se poglavlje odnosi na opremu koja je potrebna za ispitivanje emisija ugljikovog monoksida i ugljikovodika pri niskim okolnim temperaturama na vozilima opremljenim motorima s vanjskim izvorom paljenja određena u točki 5.3.5. Priloga I.

3.3.3. Zahtjevi s obzirom na nadzor za vozila opremljena motorima s vanjskim izvorom paljenja.

Kôd greške također je potrebno memorirati u slučajevima iz točaka 3.3.3.5. i 3.3.4.5. ovoga Priloga. 3.6.1. Razdaljina koju preveze vozilo nakon uključivanja indikatora neispravnosti MI mora biti raspoloživa u svakome trenutku preko serijskoga ulaza na normiranome spojniku za prijenos podataka 2. 3.6.2. Kad se radi o vozilima koja su opremljena motorima s vanjskim izvorom paljenja, cilindri kod kojih zataji paljenje ne moraju se pojedinačno identificirati ako je pohranjen jasan kod za zatajenje paljenja jednoga ili više cilindara. 3.7. Isključivanje indikatora neispravnosti (MI) 3.7.1 Ako nema više zatajenja paljenja u obimu da bi to moglo prouzročiti oštećenje katalizatora (kako je naveo proizvođač), ili ako motor djeluje nakon promjene brzine vrtnje i uvjeta opterećenja, pri čemu razina zatajenja paljenja ne bi prouzročila oštećenje katalizatora, indikator neispravnosti (MI) može se preklopiti na prijašnje stanje aktiviranja tijekom prvog ciklusa vožnje u kojemu je bila utvrđena razina zatajenja paljenja te preklopiti na uobičajeni način djelovanja pri sljedećim ciklusima vožnje.

Tijelo nadležno za homologaciju uzima u obzir podatke proizvođača, koji se među ostalim odnose na tehničku izvedivost, vrijeme uhodavanja proizvodnje i proizvodne cikluse koji uključuju faze početka i završetka konstrukcije motora ili vozila i programirana poboljšanja računala, na način da se vidi može li OBD sustav zadovoljavati zahtjeve ovoga Pravilnika i je li proizvođač dokazao da je uložio na prihvatljivoj razini napor u smjeru zadovoljavanja zahtjeva ovog Pravilnika. 4.2.1. Tijelo nadležno za homologaciju neće udovoljiti nijednome zahtjevu za odobrenje nedostatka u kojemu u cijelosti nedostaje funkcija dijagnostičkog nadzora. 4.2.2. Tijelo nadležno za homologaciju neće udovoljiti nijednome zahtjevu za odobrenje nedostatka ako nisu poštovane graniče vrijednosti za sustav OBD propisane u točki 3.3.2. 4.3. Pri određivanju prioriteta nedostataka, najprije treba analizirati nedostatke koji s odnose na točke 3.3.3.1., 3.3.3.2. i 3.3.3.3. ovoga Priloga za motore s vanjskim izvorom paljenja i na točke 3.3.4.1., 3.3.4.2. i 3.3.4.3. ovoga Priloga za motore s kompresijskim paljenjem. 4.4. Prije i tijekom homologacije tipa nisu dopustivi nedostatci s obzirom na zahtjeve iz točke 6.5. Dodatka 1. ovoga Priloga, s iznimkom točke 6.5.3.4. Ta se točka ne primjenjuje na vozila na dvije vrste goriva od kojih je jedno plin. 4.5. Vozila na dvije vrste goriva od kojih je jedno plin 4.5.1. Bez obzira na zahtjeve iz točke 3.9.1. te na zahtjev proizvođača, za potrebe homologacije vozila na dvije vrste goriva od kojih je jedno plin tijelo nadležno za homologaciju mora prihvatiti sljedeće nedostatke kao da zadovoljavaju zahtjeve iz ovoga Priloga: brisanje kodova grešaka, prijeđenoga puta i freeze frame podatake nakon 40 ciklusa zagrijavanja motora, neovisno o gorivu koje je trenutačno u upotrebi aktiviranje MI pri pogonu na obje vrste goriva (benzin i plin) nakon otkrivanja greške u radu uređaja pri pogonu na jednu vrstu goriva deaktiviranje MI nakon tri uzastopna vozna ciklusa tijekom kojih nije otkrivena greška u radu uređaja, neovisno o gorivu koje je trenutačno u upotrebi upotrebu dvaju kodova stanja, jedan za svaku vrstu goriva.

4.2. Za vozila s motorima s vanjskim izvorom paljenja, ako su emisije THC i NMHC izmjerene tijekom pokaznog ispitivanja novoga izvornoga katalizatora, u skladu s točkom 5.2.1. UN/ECE Pravilnika br. 103, više od vrijednosti koje su izmjerene tijekom homologacije, razlika se mora dodati graničnim vrijednostima za OBD.

(a) u slučaju vozila opremljenih s motorom s vanjskim izvorom paljenja, izjavu proizvođača o najmanjem postotku zatajenja paljenja od ukupnog broja paljenja koja su imala za posljedicu ili prekoračenje graničnih vrijednosti danih u točci 2.3 Priloga XI. ako je taj postotak zatajenja bio prisutan od početka ispitivanja tipa 1. kako je opisano u Prilogu III. ovoga Pravilnika, ili bi mogla dovesti do pregrijavanja jednoga ili više katalizatora što bi moglo prouzročiti nepopravljivo oštećenje,

2. DEFINICIJE Za potrebe ovoga pravilnika: 2.1. »Tip vozila« označava kategoriju motornih vozila koja se bitno ne razlikuju: 2.1.1. po ekvivalentnoj inerciji određenoj u ovisnosti o referentnoj masi, kao što je propisano u točki 5.1 dodatka 4. 2.1.2. po značajkama motora i vozila koje su određene u dodatku 1. 2.2. »Referentna masa« označava »masu neopterećenog vozila« uvećanu za 100 kg u svrhu ispitivanja prema dodacima 4. i 8. 2.2.1 »Masa neopterećenog vozila« označava masu vozila u voznom stanju, bez vozača, putnika ili tereta, ali s 90 % punim spremnikom za gorivo i uobičajenim alatom i zamjenskim kotačem, ako je predviđen. 2.3. »Najveća masa« označava najveću tehnički dopuštenu masu prema izjavi proizvođača vozila (ta masa može biti veća od najveće mase koju dopušta nacionalni zakonodavac). 2.4. »Plinoviti štetni spojevi« označavaju emisiju u ispušnom plinu ugljikova monoksida, dušikovih oksida izraženo kao ekvivalentni dušikov dioksid (NO2) i ugljikovodika izraženo kao ekvivalent: C1H 1,85 za benzin C1H 1,86 za diezelsko gorivo C1H 2,525 za UNP CH 4 za PP. 2.5. »Štetne čestice« označavaju sastojke ispušnog plina koji su odvojeni iz razrijeđenog ispušnog plina pri temperaturi od najviše 325 oK (52 oC) pomoću pročišćavača opisanih u dodatku 4. 2.6. »Emisija iz ispušnog sustava« označava: za motore s vanjskim izvorom paljenja, emisiju plinovitih štetnih spojeva; za motore sa samozapaljenjem, emisiju plinovitih štetnih spojeva i emisiju štetnih čestica. 2.7. »Emisija isparavanjem« označava pare ugljikovodika koje su izašle iz sustava za gorivo vozila, osim onih u emisiji iz ispušnog sustava. 2.7.1 »Gubitci iz spremnika goriva« su ugljikovodici koji su izašli iz spremnika goriva zbog promjena temperature u spremniku (izraženo kao ekvivalent C1H2.33). 2.7.2. »Gubitci iz toplog motora« su ugljikovodici koji su izašli iz uređaja za gorivo, vozila, koje stoji nakon jednog razdoblja vožnje (izraženo kao ekvivalent C1H2.20). 2.8. »Kućište koljenaste osovine« je prostor u motoru ili izvan njega koji je povezan s koritom za ulje s unutarnjim ili vanjskim cijevima, kroz koje mogu izaći pare ili plinovi. 2.9. »Uređaj za pokretanje hladnog motora« je uređaj koji privremeno obogaćuje smjesu goriva i zraka te olakšava pokretanje motora. 2.10. »Uređaj za olakšavanje pokretanja motora« je uređaj koji olakšava pokretanje motora bez obogaćivanja smjese goriva i zraka, npr. odnosi se na grijače, pomicanje početka ubrizgavanja, itd. 2.11. »Obujam motora« označava: 2.11.1. kod motora s pravocrtnim gibanjem klipa, nazivni obujam (razlika između najvećeg i najmanjeg obujma cilindra) svih cilindara; 2.11.2. kod motora s okrećućim klipom (Wankel), dvostruku vrijednost obujma koji se dobije kao razlika najvećeg i najmanjeg obujma između kućišta motora i jedne strane okrećućeg klipa tijekom jednoga radnog ciklusa, računajući za sve klipove. 2.12. »Uređaji za kontrolu štetne emisije« (onečišćenja) su uređaji na vozilu koji kontroliraju i/ili ograničavaju emisiju iz ispušnog sustava i emisiju isparavanjem. 2.13. »OBD« označava sustav automatske dijagnostike za kontrolu emisije ugrađen u vozilo, koji ima sposobnost određivanja vjerojatnog područja neispravnosti pomoću kodova grešaka pohranjenih u memoriji računala. 2.14. »Ispitivanje vozila u uporabi« označava ispitivanje i ocjenu sukladnosti koja se provodi prema točki 8.2.1 ovoga pravilnika. 2.15. »Ispravno održavano i korišteno« za potrebe ispitivanja vozila označava da takvo vozilo zadovoljava kriterije za prihvaćanje vozila koje je odabrano prema postupku koji je određan u točki 2. dopune 3. ovoga pravilnika. 2.16. »Poremećajni uređaj« (defeat device) označava bilo koji dio koji je konstruiran da ustanovljava temperaturu, brzinu vozila, brzinu vrtnje motora, prijenosni omjer u mjenjaču, podtlak u usisnom vodu ili neki drugi parametar za potrebe aktiviranja, modulacije, usporavanja ili deaktiviranja funkcije nekog dijela u sustavu kontrole emisije, pri čemu se smanjuje učinkovitost sustava kontrole emisije, u uvjetima za koje je razumno očekivati da mogu nastupiti kod uobičajenog pogona i uporabe vozila.

Takav poseban postupak ne smije zahtijevati uporabu posebne opreme osim one koja se isporučuje uz vozilo. 5.2. Postupak ispitivanja Tablica 1. prikazuje razne mogućnosti za homologacije tipa vozila. 5.2.1. Vozila s vanjskim izvorom paljenja trebaju biti podvrgnuta ovim ispitivanjima: tip I. (provjera prosječne emisije iz ispušnog sustava nakon pokretanja hladnog motora) tip II. (emisija ugljikova monoksida u praznom hodu) tip III. (emisija plinova iz kućišta koljenaste osovine) tip IV. (emisija isparavanjem) tip V. (trajnost uređaja za kontrolu štetne emisije) tip Vl. (provjera prosječnih emisija ugljikova monoksida i ugljikovodika iz ispušnog sustava pri niskoj temperaturi okoline, nakon pokretanja hladnog motora) ispitivanje OBD-sustava. 5.2.2 Vozila s motorom s vanjskim izvorom paljenja i hibridna električna vozila opremljena motorom s vanjskim izvorom paljenja koja kao gorivo upotrebljavaju UNP ili PP (jedna ili dvije vrste goriva) trebaju biti podvrgnuta ovim ispitivanjima (sukladno tablici 1.): tip I. (provjera prosječne emisije iz ispušnog sustava nakon pokretanja hladnog motora) tip II. (emisija ugljikova monoksida u praznom hodu) tip III. (emisija plinova iz kućišta motora) tip IV. (emisija isparavanjem), kad se primjenjuje tip V. (trajnost uređaja za kontrolu emisije) tip Vl. (provjera prosječnih emisija ugljikova monoksida i ugljikovodika iz ispušnog sustava pri niskoj temperaturi okoline, nakon pokretanja hladnog motora), kad se primjenjuje.

2.3.2.9.3. U zoni A, u obzir se moraju uzeti samo mjesta prignječenja i odsijecanja uzrokovana dijelovima koja su pokrenuta vanjskim izvorom energije.