Pred početak Vazmenog bdijenja u crkvi su pogašena svjetla, a vjernici su se okupili ispred nje uz oganj koji simbolizira život i radost.

Izrazio je zadovoljstvo što su se biskupi susreli u Velikom tjednu kako bi podijelili radost vazmenog misterija najvećeg blagdana Uskrsa.

Navečer na kraju vazmenog bdijenja biti će BLAGOSLOV JELA.

Veliki petak je u mnogome zasebni dan crkvene godine.Prvi je dan vazmenog trodnevlja, Kristov smrtni dan i odvajkada dan posta i nemrsa.To je jedini dan u godini kada " nigdje nema svete mise ", ali je u crkvama posebno liturgijsko spomen-zborovanje...

U organizaciji Biskupijskog ureda za crkvenu glazbu na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu održan je 3. ožujka seminar za župne glazbene suradnike na temu " Nedjelje vazmenog vremena i Nedjelje kroz godinu ".

Križ ima prvo mjesto među kršćanskim simbolima, jer on je simbol cjelokupnog vazmenog otajstva.

Prilazimo, dakle, vrhuncu Vazmenog otajstva muke, smrti i uskrsnuća našeg Gospodina Isusa Krista.

Uskrsnuće Isusovo najviša je istina naše vjere u Krista, kao središnja istina vjerovana i življena u prvoj kršćanskoj zajednici, prenesena kao temeljna Predaja, utvrđena spisima Novoga zavjeta, propovijedana kao bitni dio Vazmenog otajstva zajedno s križem. (KKC 638) Uskrsnuće Isusa Krista najveličanstvenije je djelo i kruna povijesti spasenja.

Pio XII. je u velikoj tajnosti 28. ožujka 1948. imenovao komisiju za liturgijsku reformu, koja je trebala pripraviti obnovu vazmenog bdjenja, a onda i cijelog Velikog tjedna.16 Tako je godine 1951. ad experimentum reformirao vazmeno bdjenje, a uskoro je, 16. studenoga 1955., reformirana liturgija cijelog Velikog tjedna, pa tako i Cvjetnica.

Nakon pjevanja Slave u prvome dijelu mise, zvona i orgulje su utihnule do Vazmenog bdijenja na Veliku subotu.

Za Kristovog učenika spasenje nije ništa drugo nego uvijek dublje uranjanje stvorenja u zajedništvo vazmenog otajstva, a to znači smrt staroga čovjeka, koja po novom čovjeku prelazi u uskrsnuće na božanski život našeg Spasitelja, na život po Duhu.

Današnji obred Vazmenog bdijenja sastoji se od službe svijetla s blagoslovom ognja i Vazmenim hvalospjevom; službe riječi sa sedam starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja koja iznose ključne događaje povijesti spasenja; krsne službe s litanijama svih svetih, blagoslovom vode, krštenjem odraslih ili obnovom krsnih obećanja; euharistijske službe pod kojom novokršteni donose misne darove te prvi put blaguju Tijelo Kristovo.

Baš na dan, baš u sat, kada cijela zemaljska kugla, cijela Domovina i naša Pula slave najmističnije i najsvetije trenutke naše vjere, baš u vrijeme kada se po cijelom svijetu u svim crkvama slave obredi vazmenog bdijenja u svetoj noći, baš u vrijeme kad se naviješta radost zemlje koja je tolikim obasjana blijeskom i rasvijetljena...

To je na vještaj vazmenog otajstva svemu Izraelu i svim narodima.

No, slika Isusa kao vazmenog janjeta uči nas dubljem gledanju u vjeri.

Svake godine sakramentu Potvrde pristupa i jedan manji broj odraslih katekumena, koji ovaj sakrament primaju odvojeno od redovitih krizmanika, i to u noći Vazmenog bdijenja na Veliku subotu.

Krsna služba Na početku ovog dijela vazmenog bdjenja je blagoslov vode.

Teško bi bilo naći evanđeosku poruku koja bi se ljepše uklapala u prijelaz jednog liturgijskog vremena u drugo, vazmenog vremena u vrijeme kroz godinu.

Ovo je očito Markova pouka njegovoj kršćanskoj zajednici koja je već upoznala Isusov križ, smrt i uskrsnuće, te iz toga vazmenog iskustva crpi spasenje.

Sve to se zbiva na posljednjoj večeri za vrijeme blagovanja vazmenog janjeta.

proslaviti Uskrs u kršćanskom smislu riječi znači aktivno sudjelovati u proslavi cijelog Vazmenog otajstva tj.

Sastoji se od služba svjetla: blagoslova ognja, paljenja velike uskrsne svijeće, svečane procesije koja je zaista bila prekrasna i vazmenog hvalospjeva, zatim službe riječi, potvrdne službe i euharistijske.

Svako naše odricanje, pokora i nastojanje oko djela ljubavi, s većim ili manjim uspjehom, trebalo bi biti prožeto kršćanskom radošću jer nas vode k proslavi Kristova vazmenog otajstva.

Od Vazmenog trodnevlja nadalje, tijekom čitave liturgijske godine ta će se ulja upotrebljavati za sakramente krštenja, potvrde, svećeničko i biskupsko ređenje te pomazanje bolesnih; u tome izlazi na vidjelo kako spasenje, koje prenose sakramentski znaci, proizlazi upravo iz Kristova uskrsnog otajstva; naime, mi smo otkupljeni njegovom smrću i uskrsnućem i, po sakramentima, crpimo iz tog istog izvora spasenja.

S ciljem osnaženja vjerničke crkvenosti, zajedništva u vjeri, ljubavi, nadi i uskrsnoj radosti, upozorio je na različite zamke, lažne propise i žrtve kojima se utječu mnogi vjernici te obrazložio značenje vazmenog otajstva i Mesijinog otkupljenja čovjeka od grijeha i smrti: Krist je naš Spasitelj i Otkupitelj, a to znači da smo po Kristu spašeni, a ne po svojim zaslugama i žrtvama.

Presudni elementi u oblikovanju Crkve nalaze se unutar vazmenog otajstva (posljednja večera, muka, smrt i uskrsnuće).

Ovo pjevanje i danas živi u mnogim primorskim župama, osobito u razdoblju korizme i Vazmenog trodnevlja, a u nekim župama i tijekom cijele godine (npr. u Šibenskoj biskupiji u Lišanima, Stankovcima, Vodicama, Zatonu, Jezerima, Tisnom).

Prvi je Služba svjetla u kojem se posebno ističe blagoslov ognja i vazmenog hvalospjeva uskrsnoj svijeći.

No treba stalno podsjećati na nerazdvojivost korizmenog (vazmeno vrijeme pokore) od vazmenog vremena (vazmeno vrijeme radosti).

Znamo da na početku Isusova vazmenog puta stoji posljednja večera, kad je ustanovio sakrament svoga Tijela i Krvi, a učenicima dao zapovijed, a time i vlast da isti obred vrše i trajno obnavljaju njemu na spomen, točnije: na spomen njegova vazmenog otajstva muke, smrti i uskrsnuća.