Sveučilišni profesor prof. dr. sc. Pavuša Vežić na naš je poziv održao predavanje Trg Petra Zoranića kroz povijest ".
Sveučilišni profesor prof. dr. sc. Pavuša Vežić na naš je poziv održao predavanje Trg Petra Zoranića kroz povijest ".
U ime jednog od organizatora sudionike i goste kolokvija je pozdravio dr. sc. Pavuša Vežić, profesor Odjela za povijest umjetnosti zadarskog sveučilišta kazavši kako će na kolokviju biti riječi o vremenu opatice Vekenege i kralja Kolomana, te kako izlaganjima neće biti ponuđene neke nove velike znanstvene spoznaje, ali kako je obljetnica prigoda za osvrt na značaj ove velike osobe zadarske povijesti.
- Povijest umjetnosti je za njega egzaktna umjetnost, istaknuo je Vežić, posebno napominjući Petriciolijevu ljubav prema Zadru.
Kao što sam rekla teško je govoriti o nekim okvirima grada kada govorimo o sreći, ali mogu reći da je Zadar grad koji je naprosto ugodan za življenje, ali i u njemu ima i sretnih i nesretnih ljudi kao svugdje, kazala je Vežić.
Nalazima iz slučajno, 1932. godine, pronađenoga groba od kojih je sačuvan ostao samo luksuzan i rijedak brončani medaljonom s likom Faustine Mlađe, žene cara Marka Aurelija, bavi se Tomislav Šeparović, a o crkvi Sv. Duha na Aseriji raspravlja Pavuša Vežić.
Za starijeg, Vežić pretpostavlja da je ostatak ranokršćanskog mauzoleja, a mlađeg, prigrađenog, da je ostatak romaničke crkve sv. Pavla.
Sreća je jedan složen pojam i nije tako lako odgovoriti na pitanje što je zapravo ona, to nije tako crno ili bijelo, naglasila je prof. Vežić.
Vežić: Dobro, ovo je prvi susret, valjda će na drugome biti bolje.
Njegov kult se širio na mnogim mjestima, ne samo na prostoru Italije, već i na ovim našim, kazao je Vežić istaknuvši kako se, kad je riječ o Zadru, sv. Krševan počinje štovati već u ranom srednjem vijeku.
@građanin Gospodin Vežić nije ni u jednom trenu osporio promjene koje su dobre, već se osvrnuo na građanski život i građane.
Otvarajući izložbu Pavuša Vežić pohvalio je upravo suradnju studenata i Galerije u očuvanju fotografske tradicije grada Zadra.
- Jedno dvadeset godina sam ja zastajao ispod našeg zvonika nakon što je Pavuša (prof. Pavuša Vežić, op. a.) uredio skale da se može popeti, i mislio koliki novci godišnje propadaju zato što nisu bili u stanju tu staviti jednog čovjeka s kartama ispred vrata.
Nakon toga uslijedila su znanstvena i stručna predavanja, a ovogodišnji predavači su bili: dr. sc. Pavao Pavuša Vežić: Crkva sv. Križa ", mr. sc. Majda Predovan Dadić na temu Crkva sv. Križa, sunčani sati i kalendar " i Matija Orešković: Celestijalna orijentacija drevnih građevina ".
1894. umro je u Varaždinu pjesnik i prevoditelj Vladislav Vežić.
Godišnju nagradu i 10.000 kuna dobili su Tomislav Marjan Bilosnić, dr. Pavuša Vežić i Ante Jašo, koji nije stigao na dodjelu.
Kako to u svom članku kaže Goran Vežić (članak možete vidjeti ovdje OVDJE): Jedna od kolateralnih žrtva modernizacije je zamalo bio stari čistač cipela Papec koji je u Split iz Skopja došao kao 13 - godišnji dječačić daleke godine 1948. Skoro šezdeset godina Papec na istom mjestu čisti cipele i prodaje špigete (vezice).
Oni koje su partizani ubili pod lažnim optužbama ili bez suda kao moj rođak Martin Vežić, koji je i sam bio partizan, ali se zalagao da se Ne daje Neum Bosni i dijeli Hrvatska, već Prevlaka ako baš mora.
O jednom takvom putovanju i putopisu i sami ćemo se uvjeriti tijekom ovog predavanja, predstavio je Domijana prof. dr. sc. Pavuša Vežić s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.
Taj matični prostor oblikuje dušu Zadrana, naš zadarski identitet, više nego bilo koji drugi dio grada, ustvrdio je dr. Pavuša Vežić.
Gospodin Vežić je nažalost ostario, pa je došlo vrijeme i za ovakva pisma
Prema izvorima u pomorskoj bitci 1190. godine Zadar je pobijedio Mlečane, upravo po zagovoru sv. Krševana, te se od tada mijenjaju stvari, kazao je Vežić.
- Mili sam savjetovao neka izbaci sve suvišno s modela suvenira, neka se zadrži na suštini i neka materijalizira svoju ideju, kazao je Vežić i dodao kako je staklo zapravo bilo najbolji materijal kojim se mogla dočarati iskonska ljepota crkve.
Postoje samo sretni trenuci i trenuci zadovoljstva, ističe Jasenka Vežić, profesorica psihologije i filozofije u Gimnaziji Vladimira Nazora
Goran Vežić, rođen je 1953. godine u Splitu.
Zacijelo je sv. Krševan jedna legendarna osoba, stvorena u kršćanstvu u prvim vremenima, istaknuo je dr. Vežić napominjući kako je vrlo rano zaživio kao svetac.
Pavuša Vežić: Rezultati istraživanja na prostoru Citadele u Zadru; Božica Valenčić i Tone Papić: Župna crkva sv. Petra i Pavla u Koški; Stanko Piplović: Prostorno-arhitektonska revitalizacija parka Garagnin-Fanfogna u Trogiru; Mladen Obad-Šćitaroci: Perivoj dvorca u Valpovu; Milan Kruhek i Zorislav Horvat: Castrum Thersan et civitas Modrussa - povijesni i topografski pregled; Mirjana Marasović i Ivan Srša: Srednjovjekovne drvene stropne konstrukcije u Splitu; Ivan Srša: Istočno i južno pročelje zgrade Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu; Zofia Mavar: Konzervatorska dokumentacija i problemi suradnje na izradi planova prostornog uređenja; Hans-Georg Lippert: Novi identitet starih njemačkih gradova; Sofija Petricioli: O zakladi Abegg u Riggisbergu kod Berna i o knjizi Mechtild Flury-Lemberg " Textil-Konservierung "; Pavuša Vežić: Uz knjigu Ive Petriciolija " Od Donata do Radovana ".
Anastasia and the Rotund of the Holy Trinity) u kojem je Vežić dijakronijski raslojio arhitektonski razvoj tog sklopa.
Poimanje da li biti sretan ili nesretan nije vezano baš uz nekakav prostor niti vrijeme, ističe Jesenka Vežić.
Godine 1857. došao je u Vid za župnika don Nikola Vežić.
Ugledni zadarski povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor dr. Pavuša Vežić uputio je otvoreno pismo javnosti u kojem je upozorio na nestajanje mnogih sadržaja, institucija i trgovina na Poluotoku, dijelu Zadra koji dr. Vežić radije naziva Gradom namjesto Poluotokom.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com