RAZVOJ I IZGRADNJA VARAŽDINA OD 16. STOLJEĆA DO DANAŠNJIH DANA Varaždin u borbi za povijesnu opstojnost Hrvatskog Kraljevstva Modernizacija varaždinske utvrde - Varaždin kao vrata Štajerske na planu Daniela Specklina iz 1578. Varaždin nakon Žitvanskog mira na veduti Johannesa Ledentua iz 1639. godine Stanje varaždinskih utvrda na planovima Martina Stiera iz 1657. godine Urbanistički i kulturni procvat grada Varaždina na Donatovom planu iz 1672. Feudalna utvrda i njezini odnosi s gradom na planu nepoznatog autora nastalom oko 1715. godine - Varaždin u ozračju priprema za novi habsburško-osmanski rat Varaždin i njegovi zvonici na vedutama Antuna Weissa (1729) i Sigismunda Koppa (1732) Slobodni i kraljevski Varaždin kao glavni grad Hrvatske u kartografskim djelima A.

Naši su pravci kretanja bile šetnje tipičnim turističkim vedutama, ali i malim sporednim ulicama te obavezno gledanje niza izložbi, poglavice fotografije i suvremene umjetnosti.

RAZVOJ I IZGRADNJA SISKA OD 16. STOLJEĆA DO DANAŠNJIH DANA Utvrđivanje obrambene granice na Kupi i izgradnja sisačke utvrde na Angielinijevim planovima iz 1566. Bitka kod Siska i njeni odjeci u grafičkim listovima i renesansnim vedutama - Sisak kao simbol pobjede kršćanstva Stierov nerealizirani prijedlog dogradnje sisačkog kaštela iz 1657. godine Krajiški pokušaj prisvajanja sisačkog kaštela i njegova dogradnja u vrijeme Souchesa (1672 - 1681) Tragovi antike i ranonovovjekovna razgradnja Siscije na Marsiglijevom planu iz 1726. godine Revitalizacija kupskog plovnog puta i početak gradnje žitnih magazina po projektu Maksimilijana Fremauta 1762 - 1765. Otkup južnih kaptolskih posjeda i pripreme za gradnju Vojnog Siska na hidrografskoj karti iz 1783. godine Osnutak Vojnog Siska na projektnom planu nastalom oko 1785. Prvi posjednici kuća u Vojnom Sisku na planu nastalom oko 1790. godine Sisak u vrijeme početaka razvijene kupske plovidbe i Pongračev projekt hidroregulacije iz 1793. Sisačka naselja u vrijeme francuske vladavine (1809 - 1813) na topografskoj karti iz 1813. godine Posljednja slika Starog Siska i ideja Fistrovićeve regulacije na planovima Ludovika Zelenke iz 1824. godine Realizacija Fistrovićeve regulacije na planu iz 1829. - prva slika novog Starog Siska Vojni Sisak kao ishodište Knežićeva projekta krajiške željezničke pruge iz 1838. godine Trgovište Sisak u Sanfermovom projektu pruge Sisak - Karlovac iz 1842. godine Slobodno trgovište Sisak u vrijeme dolaska željeznice na katastarskom planu iz 1861. Vojni Sisak uoči razvojačenja na katastarskom planu iz 1860. godine Uređenje teretnog kolodvora i luke Starog Siska na planu iz 1869. godine Slobodni i kraljevski grad Sisak na topografskoj karti nastaloj oko 1885. Jačanje centralnih funkcija grada i borba za rješenje komunalnih pitanja na planu iz 1901. Regulacijska osnova Lavoslava Hanzlowskog iz 1909. - prvi pokušaj regulacije grada s obje strane Kupe Sisak u zamahu industrijalizacije na planu iz 1925. godine Gradnja gimnazije i detaljne regulacijske osnove istočnih dijelova grada (Kontroba i Misletine) Ponovni gospodarski uzlet nakon velike gospodarske krize Sisak u Drugom svjetskom ratu Poslijeratne obnove i prve vizije budućeg razvoja Siska u Direktivnoj regulacijskoj osnovi iz 1948. Daljnji industrijski razvoj i intenzivna društvena stanogradnja 50 - ih godina u Generalnom urbanističkom planu Siska iz 1956. Osvajanje novih prostora izgradnje i drastični zahvati u povijesnoj jezgri šezdesetih i sedamdesetih godina Osamdesete godine - stagnacija i prvi znakovi krize Razaranja Siska u Domovinskom ratu Sisak na pragu novog milenija Sisak danas - grad na prekretnici

Detalji zidnog oslika u zapadnom salonu drugog kata (Salon s vedutama), 1789.

Nakon završetka rata Tito je obitovao i mjenjao rezidenciju u dvateset i pet lokacija po različitim dvorcima, ljetnikovcima, zimovalištima, lovačkim kućama i brijunskim dvorskim kvartirima i vedutama.

Te rogoborne lavove, neki strip snjima avanturu nalik na onu Corta Maltezea u ovoj maloj Veneciji, kao što sam onomad kao dječak u svoju teku bez crta risao jedan s vedutama sličnog, otočkog gradića.

Poseban i svoj, Stanko Abadžić je temu akta otkrio u zrelom dobu života, a posvetio joj se s jednakom strašću kao i vedutama svojih omiljenih gradova i ljudi u njima.

Zbirka sadrži razglednice sa vedutama istarskih gradova ili drugim motivima kao što su narodne nošnje, tradicijska arhitektura te svakodnevni prikazi života.

Vranjaninov grad četvrto je poglavlje Mutnjakovićeve knjige i riječ je o Lucijanu Vranjaninu, rodom iz Vrane pokraj Zadra, koji je, tvrdi autor, naslikao tri slike s vedutama idealnoga grada koje prikazuju novi lik renesansnoga i baroknoga grada gdje su uočljive prve egzaktno konstruirane arhitektonsko-urbanističke perspektive.

Radi se o prepoznatljivim vedutama Preka koje su korištene za promidžbu s početka šezdesetih godina do devedesetih koje će se pokušati rekonstruirati u novom okružju s promjenama (to će raditi austrijske umjetnice).

Također će se pokušati usporediti s vedutama Preka iz razdoblja stvaranja slikara Franje Salgeti-Driollija i pionira fotografije u Hrvata Dragutina Parčića koji je napravio nekoliko veduta Preka i portreta ljudi iz Preka.

U sklopu programa proslave Dana grada Knina i blagdana sv. Ante u srijedu 8. lipnja 2011. godine predstavljena je knjiga Knin na starim razglednicama i vedutama, drugo prošireno i nadopunjeno izdanje.

Šalica s vedutom Beča i servis s južnotalijanskim vedutama svjedoče o popularnosti toga motiva krajem 18. stoljeća.

No, smijehu ni traga: tek duge šetnje kamerama zagrebačkim vedutama (ako nije bila sponzor, onda bi zagrebačka gradska skupština mogla retroaktivno dodijeliti koju kunu) i socijalna priča umotana u prozivku rodijaka.

Bilo je stanovite poezije u tim sumornim vedutama, ali uvijek i očite likovne vrijednosti.

Na dijapozitivima s arhitektonskim ruševinama, lukama, svetim mjestima ili vedutama, koji su redovito kolorirani, kadar se rastvara u široke neomeđene vizure ostavljajući dojam bezgraničnog prostora.

Prvi dio, najsnažniji u cijeloj zbirci, nadahnuto pjeva o prošlom vremenu, o djetinjstvu, o zavičaju, i ljudima i kraju koji je nestao; druga cjelina nazvana Valom rajske harfe posvećena je morskim i nebeskim vedutama i čežnji za slobodom:

Grad u kojem se rodio, odrastao, školovao se i radio značio mu je toliko da je na desetke djela posvetio njegovim vedutama, prizorima stare Virovitice, za što se često služio fototekom Kulturno-povijesne zbirke Gradskoga muzeja. (tekst Vlastimira Kusika u monografiji Trick - pripovijest o jednoj slikarskoj obitelji, Gradski muzej Virovitica, 2009. g.)

Umjetnica je najprepoznatljivija po vedutama i pejzažima.

Salon s vedutama u zapadnom dijelu oslikan je kasnobaroknim vedutama imaginarnih gradova u tehnici fresco-secco, vjerojatno rađenima prema grafičkim predlošcima.

Poslije će se sublimacija urbanoga motiva od zemljaške periferije preko pariških kapitalaca potpuno osloboditi u zagrebačkim vedutama, posebice krovovima, iako predmetnom, u duhu zapravo posve apstraktnom glazbenom ritmu bojom omeđenih različitih kosina, usmjerenja i rotacija određenih ploha koje prate ritam starogradske jezgre.

U dirljivom, šaljivom (kako to samo Englezi znaju biti), te na trenutke i prilično nasilnom poluautobiografskom filmu Meadows je odlično dočarao osamdesete i svijet skinsa, a tome je pripomogla i odlična fotografija sa sumornim urbanim engleskim vedutama.

Jedinstvenost festivala obilježava i njegova osobita tema ' Starim tekstovima u pohode ' koja se stapa s hvarskim vedutama i otvara izvorni uvid u današnje doticaje novih generacija s tradicijom, baštinom i prošlošću.

U prvom ciklusu, Urbanim vedutama, vidimo figure svirača i plesača predanih neodoljivom ritmu jazz glazbe u ritmičkim pokretima, koje je umjetnik ispunio smionim kolorističkim akcentima.

Slikarski svijet Dagmar Franolić svijet je lirskih impresija onih o snovitim pejzažima, o bajkovitim vedutama i čudesnim stablima, koje su utopljene u njezinu karakterističnu akvarelnu boju.

Kako je uz brojne ljepote Hrvatske, na CD romu atraktivnim vedutama snimanim sa tvrđave sv. Mihovila zastupljen i Šibenik, eto pravog (i jeftinog) poklona za sve naše goste

Prije se, vjerojatno, radi o izvedbama; jednokratnim glazbeno-tekstualnim vedutama koje se tek ponekad, gotovo slučajno okrznu kakvog konzervacijskog medija.

U drugom slučaju riječ je o mjesečnom kalendaru s vedutama Hrvatskog zagorja.

Bijela kaljeva peć s kraja 18. stoljeća iz zapadnog salona drugog kata (Salon s vedutama)

Izdvaja se velika svečana dvorana s kaljevim pećima te salon s naslikanim vedutama izmišljenih gradova.