Istraživanjem u okviru magistarskog rada, na lokalitetu Vela spila na Korčuli izdvojeni su zubi roda Equus, ukupno 165 primjeraka.

Polypodium cambricum L. (južnjačka oslad), Vela spila (Korčula)

Na ovaj način Vela spila je dobila primjereniji izgled, ali je velika šteta što su po unutrašnjim stijenama ostali bojom napisani grafiti i imena koja su za sobom ostavili narcisoidni pojedinci.

Ako uzmemo u obzir da Vela spila sve veću pozornost pljeni kako kod domaćeg stanovništva tako i kod svih gostiju koji posjećuju ovaj povijesni lokalitet moramo konstatirati da su ova i ovakve eko akcije od velikog značenja.

Nakon trogodišnjeg prekida iskorištenog da se arheološki lokalitet Vela spila pored Vele Luke zaštiti i uredi za posjetitelje, nastavljeni su radovi na njegovoj zaštiti i istraživanju.

Vela spila se nalazi na južnom obronku brda Pinski rat, iznad uvale Kale u Veloj Luci, i jedan je od najznačajnijih arheoloških prapovijesnih lokaliteta na području Europe.

Tijekom trideset godina kontinuiranog istraživanja arheološkog nalazišta Vela spila smještenog nekoliko stotina metara iznad Vele Luke, dogodila su se razna otkrića, neka i vrlo značajna.

U nekoliko posljednjih godina istraživaci su iskapajući naslage na dubini većoj od 6 metara ustanovili naslage iz kraja pleistocena, odnosno otkrili su da je Vela spila prvo (i jedino) nalazište iz razdoblja starijeg kamenog doba južno i istočno od Splita i jedno od samo nekoliko sličnih lokaliteta u Hrvatskoj.

Vela spila na ovoj pradavnoj ruti ima ključan položaj, ona je točka gdje se lako može proučavati razmjenu kremena na prostoru od Alpa do Grčke, put opsidijana sa Sicilije prema srednjoj Bosni, širenje raznih kultura prema Zapadu itd.

Pretpovijesni lokalitet Vela Spila poznat je po svojoj ljepoti i pronađenim predmetima iz mlađeg neolitika.

Vela Spila jedno je od najvažnijih arheoloških nalazišta u cijeloj Europi.

Dosadašnja proučavanja mlađekamenodobnih i bakrenodobnih naslaga arheološkog lokaliteta Vela spila pored Vele Luke dala su iscrpne odgovore na razna pitanja o naseljavanju i slijedu neolitičkih i mezolitičkih kultura središnjeg dijela Mediterana, pa je zadnjih godina pažnja istraživača usmjerena prema dubljim naslagama.

Početkom brončanog doba Vela spila pretstavlja dobro poznatu i često korištenu točku, ali stalno naselje treba tražiti na nekoj od obližnjih utvrđenih gradina.

Plavi put vodi do arheološkog lokaliteta Vela Spila.

Trenutačno u suradnji s Općinom Vela Luka i svojim timom iz Centra za kulturu Vela Luka, gdje je i zaposlen, ubrzano radi na izgradnji " Arheološkog parka Vela spila " kao najboljeg načina za produljenje turističke sezone u Veloj Luci.

Ogromnom količinom pronađenih predmeta, njihovim značajem i raznolikošcu Vela spila daleko nadilazi slična nalazišta, a zbog 22.000 g. kontinuirane naseljenosti idealna je za proučavanje međukulturnih odnosa i povezanosti.

Vela spila je idalan poligon za provjeru te teorije, jer kao što sami vidite 7,5 m debeli slojevi vrlo su pravilni, bez poremećaja i s jasnom razlikom izmedu onog ' ' gornjeg ' ' i ' ' donjeg ' ' tj. mlađeg i starijeg.

Dosadašnja proučavanja mlađekamenodobnih i bakrenodobnih naslaga arheološkog lokaliteta Vela spila pored Vele Luke iscrpno su odgovorila na pitanja o naseljavanju i slijedu neolitičkih i mezolitičkih kultura središnjeg dijela Mediterana.

Osim kao mjesto gdje se živjelo Vela spila je bila i mjesto gdje se ukapalo.

Akcijom KOTAČ pokušali smo predočiti protjecanje vremena od najranijih ljudskih tragova (Vela spila, Jakasova spila), preko iznimne ostavštine povijesnih epoha, do suvremenih interpretacija, uz pomoć materijalne baštine, ali i usmene predaje.

Tijekom trideset godina kontinuiranog istraživanja arheološkog nalazišta Vela spila smještenog nekoliko stotina metara iznad Vele Luke, dogodila su se razna otkrića, neka i vrlo značajna.

U nekoliko posljednjih godina istraživaci su iskapajući naslage na dubini većoj od 6 metara ustanovili naslage iz kraja pleistocena, odnosno otkrili su da je Vela spila prvo (i jedino) nalazište iz razdoblja starijeg kamenog doba južno i istočno od Splita i jedno od samo nekoliko sličnih lokaliteta u Hrvatskoj.

Ključne točke su lokaliteti Paso di Corvo u Apuliji, Grotta Scaloria na Garganu, otočići Palagruža, Sušac i Tremiti, špilje Nakovana i Gudnja na Pelješcu, Žukovica pored Račišća, Jakasova spila kod Žrnova, Rača na Lastovu te prije svega Vela spila pored Vele Luke

Geografski položaj Korčule i zaljeva Vela Luka ukazuju da se Vela spila nalazi na kopneno-pomorskoj prometnici, koja je dobrim dijelom rekonstruirana, a protezala se je od Lipara, preko južnog dijela Apenina, Gargana, Tremita, Palagruže, Sušca, Korčule i Pelješca, doline Neretve, kroz Sarajevsko-Zeničku kotlinu i dolinu rijeke Bosne, dalje prema panonskom prostoru.

Vela spila je na tom putu važna postaja, ona je mjesto početka pomorske dionice, a u obrnutom smjeru prva postaja kopnenog dijela puta.

Sasvim je prirodno da je Vela spila bila točka razmjene predmeta i iskustva te jedno od mjesta susreta razdvojenih djelova široke circummediteranske civilizacije.

Neobično je da u vrijeme najveće dnevne vrućine Vela spila nije otvorena jer visoke temperature ne dozvoljavaju nikakvu aktivnost na suncu osim zaklona u nekom muzeju ili u ovom slučaju špilji.

Puno smo naučili na samom lokalitetu Vela Spila uz pomoć najboljeg mogućeg vodiča, arheologa Dinka Radića, voditelja projekta istraživanja Vele Spile.

O tom " impresivnom izdanju, kakvo se pojavljuje jednom u više desetljeća ", a koje je pod nazivom Vela spila - višeslojno pretpovijesno nalazište - Vela Luka, Korčula objavio Centar za kulturu Vela Luka, pred mnogobrojnim okupljenima govorili su profesori zagrebačkog Filozofskog fakulteta Aleksandar Durman, Tihomila Težak-Gregl i Marin Zaninović te autori.

Još je don Frane Bulić smatrao kako bi Vela spila mogla biti prethistorijska i zanimljiva za istraživanja, što se i potvrđuje 1951. godine, kada su arhivirani prvi neolitički kameni ulomci.