Može povezati riječi ili grupe riječi vrlo jednostavnim linearnim veznicima poput i ili onda

Preporučam ponavljanje gradiva o veznicima i uporabi zareza u hrvatskom jeziku.

Mislim da ne treba tragati dalje, kad se Butkovićev tekst dobro razmotri u kontekstu njegova dosadašnjeg pisanja i ukupne politike Jutarnjeg, proizlazi da Butković zapravo uopće i ne piše nego nabacuje nosne iskopine na papir, a potom ih poveže veznicima, prijedlozima i interpunkcijskim znakovima te uresi prilozima i pridjevima.

Zarezom se odvajaju suprotne rečenice s veznicima a, ali, nego, no, već, dok se ispred sastavnih (i, pa, te, ni, niti) i rastavnih (ili) rečenica zarez ne piše.

Tu je više teksta nego slike jer budućnost ne možemo vidjeti, ali neki opisni oblik sa nedovršenim dijelovima i slojevitim veznicima otvara više riješenja.

Ne mogu vjerovat, konačno smo se riješili svih muka.Jučer smo saznali rezultate posljednje zadaćnice iz lat koju smo morali ponavljat i svi osim dvije cure smo prošli.Nastala je opća graja i veselje.Još njih par mora nešto ispravit ali sigurna sam da hoće.. Ful sam hepi jer cijelu godinu sanjam taj trenutak kad saznaš da si prošao i riješio se svih tih zadaćnica.Nema više muke oko zadaća, gramatike, nikad više nećemo učit one jebene riječi, nikad više Koliko ćemo sad imat više vremena, teško je zamislit.Mislim da se spoznaja o tome još probija do mog mozga.Zapela je negdje na putu, sigurno se zapričala s acijem i encijem ili možda veznicima s indikativom i konjunktivom... Nevermind... Tako je to kad imaš čast da ti Bare predaje.. Eh profesore...

Svojim željeznim stupovima, kapitelima i krovnim veznicima predstavlja tipičan primjer inženjerskih konstrukcija svog doba.

Vezuju se sastavnim veznicima: i, pa, te, ni, niti

Pritom, Kerum još i govori, ako se govorom može nazvati svako redanje riječi, bez obzira na to jesu li povezane veznicima i smještene u konzistentno glagolsko vrijeme.

Složene mogu biti sklopljene eksplicitno (s veznicima) i implicitno (bez veznika).

Zanimljivo je nešto u vezi s veznicima nego i ve ć što je javnosti gotovo posve nepoznato iako se nalazi i u spominjanom udžbeniku: kada u suprotnim rečenicama surečenica koja počinje (u grafičkom smislu, iza zareza) veznikom ve ć ne sadrži glagol, ve ć bi se trebalo zamijeniti veznikom nego.

U nekom nizu kojeg tvori više nezavisno složenih rečenica ukoliko se ti isti dijelovi složene rečenice metimo reć povezuju sastavnim veznicima (i, pa, te, ni, niti), kao i u slučajevima kad su dijelovi složene iste ili slične rečenice povezani rastavnim veznicima (ili, ili... ili, bilo... bilo) nije potrebito pisati zarez.

Međutizin, piše se, ali samo ponekad ispred veznika " i " te veznika " ni " kada isti imaju ulogu intenzifikatora i s riječju uz koju se tada nalaze čine dio niza u nabrajanju; e, u tom slučaju odvajaju se zarezom i dvije posljednje komponente (za razliku od nizanja, ako takvog u kojem se dvije posljednje komponente tek povezuju veznicima " i ", " te ", " ili " i sl. i ne odvajaju se zarezom).

Na 200. obljetnicu proglašenja Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom napisala je svoj " Bizarij ", roman o gradu, njegovim kratkoročnim i dugoročnim stanovnicima i prolaznicima kroz povijest, bizarnim događajima, ali i roman o vezama i veznicima, kao životnoj i gramatičkoj kategoriji.

Velika većina ljudi koje znam sposobni su i, što treba naglasiti, ŽELJNI pročitati korektno napisan tekst s točno raspoređenim veznicima i zarezima, duži od jednog paragrafa i, vjerovali ili ne, pokojom zavisno složenom rečenicom.

Gramatika se bavi prelaznim i neprelaznim glagolima, pasivnim i aktivnim oblicima glagola, tvorbom i upotrebom subjonctifa i pasee simple, relativnim zamjenicama, prijedlozima, prilozima, veznicima, upravnim i neupravnim govorom, inverzijom subjekta, epitetima, dodacima imenicama, pridjevima i slaganjima vremena u zavisnim rečenicama.

Ako koga brzinski želite naučiti hrvatski, bolje da mu kažete ovih sedam riječi i naučite ga/ju njezinim raznoraznim maštovitim izvedenicama, jer kada ove riječi koristite u kombinaciji s raznim veznicima i lako zapamtivim riječima kao i, ili, ako i sl, uz malo vježbe moći ćete ovladati kompletnim žargonskim jezikom ulice.

Rečenice povezane veznicima i, pa, te, ili obično se ne odvajaju zarezom.

Međutim, kad se rečenicama s veznicima i, pa, te iskazuje uzročno-posljedični odnos, a rečenicama povezanima veznikom ili neki uvjet, tada ga ipak stavljamo.

Kod nezavisnosloženih rečenica, zarezom se uvijek odvajaju rečenice koje nisu povezane veznikom (rečenični niz), suprotne (s veznicima a, ali, no, nego, već, dok i bez njih), zaključne (dakle, stoga, zato) i isključne rečenice (samo, samo što, tek, tek što).

Pa, tako koji god članak ili napis pogledam (ili presudu i tome slično), ispred te je obavezno zarez, a u 90 % slučajeva i ispred pa, kao što je i čest slučaj sa drugim sastavnim veznicima.

Može povezati grupe riječi jednostavnim veznicima poput i, ali, i jer.

Dijete koristi ne samo jednostavne proširene rečenice, nego i nezavisno i zavisno složene rečenice s veznicima i, ali, a, kao i uzročne (jer, zbog, zato što) i vremenske rečenice (kada).

Štoviše, cijeli tekst napisan je tako da se čini kako pripovjedač u trenutku govora prebire po vlastitim mislima, što je vidljivo po kratkim i jednostavnim rečenicama koje često počinju suprotnim veznicima te stilemima koji pripadaju razgovornome stilu, kao što su leksikostilemi totalno, jebeno, čovječe i mislim.

U ovome radu također pokušavamo razgraničiti uporabu veznika ne samo nego/već (i) i veznika ne samo da/što nego/već (i) te odgovoriti na pitanje kakva je priroda udvojenog veznika ne samo nego/već (i) kad se pojavljuje u zavisnosloženim rečenicama, nužno u kontaktu sa subordinatorom (vremenskim, uzročnim, namjernim itd.), tj. odgovoriti na pitanje je li u tome slučaju riječ o udvojenim veznicima ne samo kad nego kad, ne samo zato nego i zbog toga itd. (a popis bi bio podulji) ili je riječ o slučajnome kontaktu koordinatora i subordinatora, tj. o uklapanju subordiniranog ustrojstva u (koordinacijski) gradacijski okvir.

Ne znaš, a komentiraš. 1) Zarezom se odvajaju sastavnice nezavisnosložene rečenice povezane suprotnim veznicima: a, ali, nego, no, već.

Bizarijem - romanom o fantazmagoriji jedne vezanosti, Jasna Horvat veznicima pokazuje snagu gramatičkog koda.

S jedne strane, sasvim je normalno da prodavačica na upit ima li muški prsluk odgovori da trenutačno nemaju bezrukavnik, a s druge strane u lektoriranom jezikoslovnom radu rečenice počinju veznicima pa i te, uz imenicu ženskoga roda stoji genitivni oblik dvaju umjesto dviju, ili Ustav Republike Hrvatske (NN, 8/1998: 133) počinje zavisnom rečenicom (»Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost...«), nastavlja surečenicama, ali ne završava glavnom rečenicom.

- surečenice koje nisu povezane veznicima

Ovi rečenični dijelovi (najčešće zadnja dva dijela) mogu se u nizanju povezati sastavnim veznicima i, te, ni, niti i rastavnim ili i tada se ne stavlja zarez.