Od izloženih eksponata ovoga Muzeja najviše pozornosti plijenili su obnovljeni i konzervirani starohrvatski brodovi iz druge polovice 11. stoljeća, čuvena Višeslavova krstionica, glava rimskog cara Nerve, nalazi iz grobne cjeline starohrvatskog groblja na Ždrijacu kao i ostali neprocjenjivi nalazi koji datiraju od vremena prapovijesti do ranog novog vijeka.

Proglasio je Hrvate primitivcima, Vukovar je po njemu srpski grad, četnici nisu počinili klanja u Hrvatskoj, Višeslavova krstionica je talijanski povjesni spomenik koji su Hrvati prisvojili, 1000 katoličkih svećenika sudjelovalo je u ustaškom, pokretu, Hrvati govore srpskim jezikom.

Ninski Ured TZ-a za ovogodišnju je sezonu tiskao i plakate s panoramskim motivima destinacija Nin-Ždrijac, Ninske Vodice, Vrsi-Mulo, Vrsi-Zukve te povijesnog otoka Nina, na kojemu će dominirati najznačajniji spomenici staroga grada Grgur Ninski, Višeslavova krstionica, crkva sv. Križa i crkva sv. Nikole.

Tako je tu i Branimirov križ, Višeslavova krstionica i dr.

Važno je spomenuti kako iz Nina potječe i poznata Višeslavova krstionica koja se danas čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Crkva sv. Križa u Ninu uzor je za izgradnju crkve hrvatskih mučenika na Udbini, a iz Nina je i Višeslavova krstionica koja će biti u središtu crkve.

Obrisi valova i kopna nalaze se i u biskupskom grbu nadbiskupa Prenđe; u središtu je Višeslavova krstionica a iznad nje golub kao znak Duha Svetoga.

Posebno se željelo istaknuti: ideju mučeništva (Sv. Križ), braniteljsku sudbinu našeg naroda (predziđe kršćanstva - obrambeni zid), osebujnost glagoljske kulture (glagoljsko slovo A na preslici), vjernost krsnim obećanjima (Višeslavova krstionica u sredini Crkve - ispod kupole).

U Ninu je sačuvana i glasovita Višeslavova krstionica.

U oblikovanju krstionice se koristi i šesterokut (šest dana prvoga stvaranja kao znak Božjega djela u novome stvaranju; u tome je obliku i Višeslavova krstionica).

Pješčane plaže, ljekovito blato, rijetka staništa te očuvane endemične biljke i ptičji svijet polazište su za razvoj turizma baziranog na prirodnoj baštini dok se u bogatom kulturno-povijesnom naslijeđu ističu jedinstvene crkvice sv. Nikole i sv. Križa, crkve sv. Anselma i sv. Ambroza, Višeslavova krstionica, tekst i slova glagoljice, starohrvatski brod Condura Croatica i antički brod Serilia Liburnica.

Posebno smo željeli istaknuti: ideju mučeništva (Sv. Križ), braniteljsku sudbinu našeg naroda (predziđe kršćanstva obrambeni zid), osebujnost glagoljske kulture (glagoljsko slovo A na preslici), vjernost krsnim obećanjima (Višeslavova krstionica u sredini Crkve ispod kupole).

Uz to iz Nina je i Višeslavova krstionica koja će stajati u središtu crkve.

Oko 800 - te isklesana je Višeslavova krstionica, koja je dokaz spoznaje o hrvatskoj kneževini i kasnijem kraljevstvu.

Višeslavova krstionica bila je nekad u crkvi Sv. Križa u Ninu.

Na pozornici će, predviđeno je, biti ovdašnje velike relikvije škrinja svetog Šime, Višeslavova krstionica i veliki križ iz katedrale.

Glasovita Višeslavova krstionica (oko 800 god.).

Višeslavova krstionica kao znak pokrštenja Hrvata, podni mozaici i ostaci rimskih vila, ljekovito blato (peloid) u tlu pješčane Kraljičine plaže koje ublažava reumu, probleme s kralježnicom i neplodnošću, Judin srebrnjak kao jedan od 16 evidentiranih u Europi, neke su značajke te antičke luke, nekad važnog pomorskog i trgovačkog središta Jadrana, središta Ninske biskupije od 9. do 19. st., znane po biskupu Grguru Ninskom, čuvaru glagoljice čiji je spomenik u središtu mjesta.

Podrobniji članak o temi: Višeslavova krstionica Višeslavova krstionica jedini je dokaz o eventualnom Višeslavovu postojanju.

Ispod kupole bit će Višeslavova krstionica istih dimenzija kao original.

Već prva postava na otvorenju ukazuje na to da će biti riječ o vrlo širokom izboru za različite ukuse kupaca, od klasičnih zadarskih suvenira (crkva sv. Donata, crkva sv. Križa u Ninu, Višeslavova krstionica itd.) do suvenira iz životinjskog svijeta poput dupina ili pak suvenira kojima su sklonija djeca.

A kada smo već u Ninu, jedna od stvari zbog koje mi tek sada puno stvari nije jasno, je i " Višeslavova krstionica ".

Oltarom je dominirao veliki križ donesen iz Beča - križ Austrijskoga katoličkoga dana iz 1983. kada je na Trgu junaka pod njim molio i Ivan Pavao II. - a prostorom ispod njega srednjovjekovna Višeslavova krstionica iz Hrvatske.

Na pozornici se nalazila Višeslavova krstionica i veliki križ s crkvama, simboli kršćanstva.

Rani primjer pomičnog bazena krstionice je Višeslavova krstionica iz Nina, s početka 9. stoljeća.

O tome svjedoče brojni spomenici, a posebno mjesto zauzima Višeslavova krstionica. Naši su pradjedovi prihvatili kršćansko svjetlo kao navještaj slobode i nade.

Kroz kulturnu baštinu ističu se jedinstvene crkvice sv. Nikola i sv. Križ, crkve sv. Anselma i sv. Ambroza, Višeslavova krstionica, tekst i slova glagoljice, podaci o starohrvatskom brodu Condura Croatica i antičkom brodu Serilia Liburnica.

Pored križa, sâm oltar resile su slike Gospe od Zdravlja i sv. Stošije, a ispred vanjskog oltara kod crkve sv. Nedjeljice nalazila se Višeslavova krstionica, i to ona s »Papine pozornice«.

Mi danas možemo razmišljati o vratima vjere kroz koja smo mi ušli i kao narod pokrštenjem od 7. do 9. st., što je simbol Višeslavova krstionica čija se kopija nalazi u našim crkvama, odnedavno i u onoj crkvi u čast hrvatskim mučenicima (martirybus croatorum 798. - 2010.) u Udbini.

Mnogi su od njih sada prvi put predstavljeni izvan domovine, primjerice, prvi spomenik na ovoj izložbi, Višeslavova krstionica iz kraja VIII., ili početka IX. stoljeća, koja svjedoči o ranom pokrštenju Hrvata što je započelo sredinom VII. i bilo dovršeno u IX. stoljeću.