U siječnju nas također čeka velik broj izložbi te posebnih programa koji će se održati u sklopu programa Noć muzeja među kojima se ističe Aktovi i erotikon, Vilima Svečnjaka Čije je otvorenje najavljeno u Noći muzeja, 27. siječnja u Galerija Kortil.

Intimni karakter zbirke odražavaju obiteljski portreti koje su sve redom izveli tada cijenjeni slikari, a danas nezaobilazna imena u povijesti hrvatskoga slikarstva poput Ivana Tišova, Oskara Hermana, Ive Režeka i Ljube Babića, da bi se slijed obiteljskih ' uspomena ' nastavio u kadrovima zagrebačkih veduta Vilima Svečnjaka i Hermanove kuće Gottliebovih na Jabukovcu preko krajolika hrvatskog podneblja, posavskih i mediteranskih vizura Ferde Kovačevića i Mencija Clementa Crnčića do Hermanove panorame Vukovara te mrtvih priroda Slavka Šohaja i Brune Bulića.

Dva obnovljena murala Vilima Svečnjaka na ulaznom stubištu Osnovne škole " Nikola Tesla " u Rijeci predstavljena su javnosti ovih dana.

Rijeka, 30. rujna 2008. U Osnovnoj školi " Nikola Tesla ", predstavljeni su završeni restauratorsko-konzervatorski radovi na dvjema zidnim slikama Vilima Svečnjaka.

Restauratorski i dekorativno slikarski radovi na freskama Vilima Svečnjaka u Osnovnoj školi Nikola Tesla i Osnovnoj školi Turnić, privedeni su kraju.

Osim toga vrijedno je još i spomenuti galeriju Vilima Svečnjaka, zatim etnološku zbirku grada Čabra kao i zanimljivu zbirku lovačkih trofeja Marijana Filipovića.

Od 1984. do 1989. bio je suradnik u ateljeu prof. Vilima Svečnjaka.

Mala retrospektiva crteža i grafika Vilima Svečnjaka

U obnovljenom dvorcu danas se nalazi Zavičajna zbirka, te donacije slikara Vilima Svečnjaka i darovatelja Marijana Filipovića.

Korijeni figurativnog slikarstva Vilima Svečnjaka u predratno doba bili su u djelovanju socijalno angažirane grupe Zemlja, tako je kasnih tridesetih slikao masivne, realističke ljudske figure.

U dvorcu se nalaze Zavičajna zbirka, galerija umjetničkih slika Vilima Svečnjaka i donacija Marijana Filipovića.

Izložba Riječkih radova Vilima Svečnjaka u organizaciji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti održana u Malom salonu prije dvije godine podsjetila je javnost na postojanje tri zidne slike Vilima Svečnjaka u osnovnim školama Nikola Tesla i Turnić.

Pretpostavlja se da su nastajali između 1905. i 1915. godine, u intimnosti Auerova ateljea u Nazorovoj ulici, te da je njegova obitelj, kao i u slučajevima svih ostalih hrvatskih slikara opsjednutih seksom, poput Milivoja Uzelca, Vilima Svečnjaka i Alberta Kinerta, pomno skrivala njegov hobi od očiju javnosti.

Dvije godine nakon završenog fakulteta, 1978. godine, Ankin počinje učiti slikarstvo u ateljeu znamenitog profesora Vilima Svečnjaka, a dvije godine kasnije postaje članom Zajednice umjetnika Hrvatske.

Nikola Tesla, započeli su i radovi na obnovi zidnog oslika Vilima Svečnjaka u O. Š.

Čengić je ipak, u svrhu što potpunijega uvida u pojave koje su obilježile vrijeme Miroslava Krleže, zamolio Kuninu za suradnju poslavši joj prije toga kratak zapis Vilima Svečnjaka, u kojem ugledni slikar nije štedio komplimente prema ruskoj dami, zagrebačkoj Cvijeti Zuzorić.

U sklopu događanja vezanog uz ovogodišnje obilježavanje 12. rujna Dana grada Čabra u prostoru Galerije Vilima Svečnjaka u dvorcu Zrinskih u Čabru otvorena je izložba Svečnjakovih radova pod nazivom aktovi i Erotikon autorice Branke Arh, povjesničarke umjetnosti iz Rijeke.

U završnim je riječima Branka Arh istakla da Grad Čabar cijeni ovog velikog umjetnika ne samo kroz brigu od autorovoj donaciji od 45 slika, već i organiziranjem prigodnih događanja u Galeriji, od onog prvog iz 1987. godine kada je startao prvi postav donacije, preko 2003. godine i izložbe povodom 10 godišnjice autorove smrti, do 2006. godine i obilježavanja 100 godina autorova rođenja, a ova sadašnja izložba, po riječima gospođe Arh, neka bude samo uvod u sličnu manifestaciju naredne godine kada se obilježava 20 godina smrti Vilima Svečnjaka.

A čast da otvori izložbu, koja će se moći razgledati sve do 15. listopada, pripala je Dušku Kvaterniku, zamjeniku gradonačelnika Čabra, koji je tom prigodom istaknuo značaj i djela Vilima Svečnjaka, njegovu povezanost uz Čabar ali i vrijednost Svečnjakove donacije Gradu Čabru, koja je nemjerljiva i predstavlja bogatstvo s kojim bi se mogle dičiti i veće sredine.

Uz portrete koje su naslikali Ljubo Babić, Ivan Tišov, Oskar Herman i Ivo Režek, u zbirci je zastupljena i zagrebačka veduta Vilima Svečnjaka, morski krajolik Mencija Klementa Crnčića, pejsaži Ferde Kovačevića, dok jedno Hermanovo platno otkriva kako je izgledala kuća Gottliebovih na Jabukovcu.

Ta je muzejska ustanova, osnovana na inicijativu akademika, akademskog slikara Vilima Svečnjaka, za javnost otvorena 2. V. 1949. godine.

Hrvatski slikar Vilim Svečnjak (1906 - 1993) i njegova supruga Marta (1903 - 1993) darovali su 17. svibnja 1990. zbirku umjetničkih djela Vilima Svečnjaka.

Zbirka sadrži 827 djela (slike, crteži, grafike, kolaži) nastalih u vremenskome razdoblju od 1923. do 1988. godine i čine je dvije zasebne cjeline: zbirka Zemlja, koju čini 279 radova posvećenih poetici grupe Zemlja i nastalih u vremenskome razdoblju od 1927. do 1940. godine, i Memorijalna zbirka Marta i Vilim Svečnjak koju čine antologijska i već javnosti prikazana djela Vilima Svečnjaka i ostali radovi nastali u razdoblju od 1923. do 1988. godine (ukupno 548 djela-slike, crteži, grafike, kolaži, monotipije i dr.) Održavanje i prezentaciju zbirke Grad Zagreb je povjerio Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU.

Trenutno je nekretnina u kojoj se nalazi zbirka u postupku povrata bivšim vlasnicima što je odgodilo potpuno uređivanje prostora u skladu s idejnim projektom arhitektonskog i muzeološkog rješenja prezentacije Memorijalne zbirke Marte i Vilima Svečnjaka i otvaranje zbirke za opću javnost.

Radi kvalitetnije prezentacije pojedinih donacija javnosti u tijeku je, ili se planira, sanacija i uređivanje prostora koji su u vlasništvu Grada Zagreba i u kojima su smještene darovane zbirke (većina zbirki su zaštićena kulturna dobra) koje s kućama čine jedinstvenu cjelinu i ambijent (ambijentalne umjetničke zbirke), i koje, osim zaštite građe, pridonose sačuvanju izvornih, autentičnih ambijenata te sjećanju i prezentaciji života i djela velikana zagrebačke i hrvatske kulture i umjetnosti i poznatih donatora i kolekcionara U ovom trenutku to su sljedeće zbirke i prostori: Zbirka Anke Gvozdanović (generalna sanacija), Ambijentalna zbirka akademskog kipara profesora Roberta Frangeša-Mihanovića (generalna sanacija), Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter (sanacija kuće i uređivanje izložbenog prostora na otvorenom), Memorijalna zbirka Marte i Vilima Svečnjaka (uređivanje prostora za stalnu prezentaciju zbirke nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u vezi s povratom imovine), Zbirka hrvatske slikarice rođene u 19. stoljeću dr. Josipa Kovačića (uređivanje prostora za stalnu prezentaciju zbirke), palača Magdalenić-Drašković-Jelačić (uređivanje za potrebe prezentacije pojedinih zbirki darovanih Gradu Zagrebu i Muzeju grada Zagreba).

Šetnja po prošlosti i hrvatskoj baštini nastavila bi se posjetima stanu Viktora Kovačića u Masarykovoj 21, muzeju Franje Schneidera na Trgu maršala Tita 11, zbirkama Vjenceslava Richtera na Vrhovcu i Drage i Marge Magjer te Nade Ostrogović-Magjer na Trgu kralja Tomislava, a završila bi razgledavanjem ambijentalnih zbirki Marte i Vilima Svečnjaka u Martićevoj te dr. Josipa Kovačića u Radićevoj.

Svojedobno se raspravljalo i o samostalnom Muzeju donacija u kojem bi bile prezentirane velike kolekcije koje nemaju vlastiti izložbeni prostor poput zbirke Zemlja Vilima Svečnjaka, dr. Vinka Perčića i eventualnoj donaciji Antuna Motike, koja je najavljena.

Među ostalim donacijama ističe se Zbirka Marte i Vilima Svečnjaka sa 842 slike, grafike, crteža i kolaža tog poznatog hrvatskog slikara, nastalih od 1923. do 1988. U kolekciju se ne može ni zaviriti zbog ostavinske rasprave, vrata su zabarikadirana.

U OŠ Turnić nalazi se jedna zidna freska Vilima Svečnjaka dok u OŠ Nikola Tesla postoje dvije.

Prava mala nevjerojatna priča o pronalaženju nestale slike Vilima Svečnjaka " Pogled na Deltu " uspješno je završena njenim slučajnim pronalaskom prošle godine, kada je za potrebe izložbe Industrijski krajolik, Odjel gradske uprave za kulturu tu sliku posudio Muzeju.