Pedagoški rad započeo je u Rijeci kao predavač opće i hrvatske crkvene povijesti na Filozofskom učilištu na Trsatu i Visokoj bogoslovnoj školi.

Od te godine do 1970. predavao je pastoralno i moralno bogoslovlje na Visokoj bogoslovnoj školi u Zadru, a od 1966. liturgiku i moralno bogoslovlje na Teologiji u Splitu.

Dio svog radnog vijeka proveo je i kao profesor likovnih umjetnosti na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci a ostao je upamćen i kao restaurator starih vatikanskih umjetnina.

Najprije predaje dogmatiku i povijest filozofije na Visokoj bogoslovnoj školi u Zadru (1964. - 1965.), a nakon toga na istoj školi predaje moralnu teologiju i katehetiku (1965. - 1966.).

Valković imenovan je profesorom moralne teologije na Visokoj bogoslovnoj školi i rektorom Bogoslovnog sjemeništa.

Državne su vlasti još početkom jeseni 1959. zastupale stajalište da se u Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu već duže vrijeme zapaža neprijateljska djelatnost, koja se izražavala u ograničavanju građanskih prava i sloboda pitomaca te u sustavu odgoja, s ciljem stvaranja sumnje kod bogoslova prema jugoslavenskom socijalističkom poretku.

Kao najrašireniji oblik neprijateljske aktivnosti u Visokoj bogoslovnoj školi smatrana je neprijateljska promidžba te širenje šovinizma i klevetanje socijalističkoga društvenog uređenja.

« Don Ćiril Banić profesor Homiletike na Visokoj bogoslovnoj školi », tema je koju je obradio dr. sc. Don Josip Delić.

Teološke studije završio je u Dubrovniku na Visokoj bogoslovnoj školi 1934. godine.

Studij filozofije započeo je na dominikanskoj Visokoj bogoslovnoj školi u Dubrovniku (1931 ⠀ 1934), a nastavio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1941 ⠀ 1945) gdje je apsolvirao čistu filozofiju.

CELESTIN TOMIĆ, franjevac konventualac, poznati biblijski stručnjak, preko trideset godina predaje biblijske znanosti, najprije na Visokoj bogoslovnoj školi u Splitu, a od 1953. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje nekoliko posljednjih godina vrši i...

Nakon povratka u domovinu djeluje u Malom Lošinju te u središtu biskupije u Krku kao suradnik krčkog biskupa Karmela Zazinovića te predavač na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci.

»Don Ćiril Banić, profesor homiletike na Visokoj bogoslovnoj školi« bila je tema koju je obradio dr. don Josip Delić ističući Banićev iznimni talent u propovijedanju.

Poslije povratka u Split predavao je na Visokoj bogoslovnoj školi liturgiku i homiletiku.

Dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu dr. fra Luka Tomašević izrazio je zahvalnost dr. Franiću što je od 1942. do 1980. g. bio profesor na Centralnoj Visokoj bogoslovnoj školi, kasnije Teologiji u Splitu, koja je s Franjevačkom teologijom iz Makarske suutemeljiteljica KBF-a.

Po povratku iz Rima intenzivnije se bavi znanstvenim i nastavničkim radom, i predaje filozofiju na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci.

Po povratku sa studija obnaša dužnosti pastoralnog suradnika i župnika u Rijeci a od akademske godine 1998./99. 12 godina predaje kao asistent, magistar teoloških znanosti na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci.

Filozofsko-teološke studije pohađao sam u Đakovu na Visokoj bogoslovnoj školi.

Vršio je sljedeće službe: od 1960. do 1961. bio je duhovni pomoćnik u Slavonskom Brodu; od 1961. do 1965. upravitelj župe Podravski Podgajci; od 1965. do 1967. te od 1970. do 1973. odgojitelj u Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu; od 1977. do 1989. rektor Bogoslovnoga sjemeništa u Đakovu; od 1966. do 1967. te od 1970. do 1999. profesor moralne teologije na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu, kasnije Teologiji u Đakovu, područnoga studija Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Filozofsko-teološki studij završio je na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu 1986. godine.

Nekoliko semestara predavao je i na Visokoj bogoslovnoj školi u Sarajevu.

Asistentom na Katedri kanonskoga prava imenovan je 1978, a za privatnoga te sveučilišnog docenta izabran je 1984; izvanrednim profesorom postaje 1989; redovitim profesorom imenovan je 2000, a u tom trajnom zvanju je od 2005. Predavao je na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu od 1978. do 1980; kao gost profesor 1995. predavao je na poslijediplomskom, a 2002. u sklopu seminara na PF-u Sveučilišta u Zagrebu.

Iza prve godine filozofskih studija odlazi na odsluženje vojnog roka (1981. - 1982.), a u listopadu 1982. nastavlja filozofsko-teoločke stdije na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci.

Po završetku gimnazije upisao je studij filozofije i teologije na Visokoj bogoslovnoj školi u Pazinu.

Po povratku iz vojske nastavlja studij filozofije i teologije na Visokoj bogoslovnoj školi u Zadru.

Na papinskom sveučilištu u Rimu, Antonianumu, postigao je titulu magistra teologije 1969. Bio je profesor na Franjevačkom filozofskom učilištu na Trsatu i na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci kroz šest semestara, od 1969 - 1972. gdje su među studentima bili i sadašnji zagrebački i riječki nadbiskup (kardinal Bozanić i nadbiskup Devčić).

1919. rođen je na Ribić Bregu kraj Ivanca biskup Ćiril Kos. 1939. u Širokom Brijegu je završio klasičnu gimnaziju, a 1944. filozofsko-teološki studij na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu gdje je zaređen za svećenika.

Službovao je u Srijemskoj Mitrovici, Trnjanima kraj Slavonskog Broda, bio duhovnik Bogoslovnoga sjemeništa i predavač na Liceju i Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu od 1951. do 1959. te upravitelj Vjesnika Biskupije đakovačke.

Međutim, upravo kad je trebalo slaviti 20. godinu uspješnog djelovanja u novomu sjedištu, a njegovoj visokoj bogoslovnoj školi Uredbom Banovine Hrvatske bila i službeno priznata fakultetska razina nastave, zadesila ga je opet velika nevolja.

Studirao filozofiju i teologiju u Dubrovniku na Dominikanskoj visokoj bogoslovnoj školi, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Fribourgu (Švicarska), gdje je postigao akademski stupanj magisterija radom« La notion de la vie chez saint Jean »te doktorata disertacijom« Les aspectes philosophiques et théologiques du débat R.