Doktorsku disertaciju obranio je 1998. godine na Sveučilištu u Zagrebu na području društvenih i humanističkih nauka (tema Filozofija Eugena Finka) Predaje etiku i filozofiju odgoja na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu od 1992. godine i filozofiju politike na Fakultetu« Družbe Isusove ».

Od 1990. g. radi na Filozofskome fakultetu u Zadru, a od 1998. na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru gdje je postigao znanstveno zvanje profesora visoke škole.

Po struci lingvistkinja i fonetičarka, Jagoda Granić na Splitskom sveučilištu, na Odjelu za humanističke znanosti, PMF-u te Visokoj učiteljskoj školi, predaje kolegije Teorija jezika, Sociolingvistika, Jezična kultura i Retorika.

Zbog kadrovske podrške i nastavnih procesa, i u mirovini predaje na Odjelima za povijest Pedagoškog i Filozofskog fakulteta u Osijeku i Puli, Odjelu za kulturu i turizam i Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Zadru te na Visoko katehetsko-teološkoj školi u Zadru.

Od 1996. profesor je na ŠPUD-u, a 2001/02. predaje Vizualne komunikacije i dizajn na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji.

Kuršanec) trenutno privodi kraju i studij na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu (ujedno je to i jedina žena među Romima-pomagačima).

Knežević joj je uredno isplaćivao provizije za poslove koje je potom njegova tvrtka (koja je redovito bila izabirana kao najpovoljniji ponuđač) obavila na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Tehničkom fakultetu u Rijeci, Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Prehrambeno tehnološkom fakultetu u Osijeku, Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, Hrvatskom veterinarskom institutu, Veleučilištu u Dubrovniku, Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu, Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču te na još desetak drugih institucija.

Predavač je kolegija Lutkarstvo i scenska kultura te Scenska kultura na Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Splitu.

Mr. sc. Maja Gabelica Šupljika nositeljica je kolegija edukacijske psihologije na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji.

Bio je predavač i na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji.

Na FESB-u je takvih pet slučajeva, na Kemijsko-tehnološkom fakultetu jedan, na Ekonomskom dva, na Pravnom tri, na Visokoj pomorskoj školi jedan, koliko i na Umjetničkoj akademiji, dva na Visokoj učiteljskoj školi u Splitu, tri na Teološko-bogoslovnom fakultetu, a isto toliko i na Medicinskom fakultetu.

Na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru jedan je takav slučaj, na Filozofskom fakultetu u Zadru 15, te jedan na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku.

Dvadeset i sedmoga svibnja u Visokoj učiteljskoj školi Gospiću održana je književna tribina na kojoj su akademik Nedjeljko Mihanović i prof. dr. Marko Samardžija predstavili Matičinu biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti.

direktorica Festivala dječje knjige Monte Librić Diplomirala je Filozofskom fakultetu u Zagrebu Odsjeku za pedagogijske znanosti i Visokoj učiteljskoj školi u Puli.

Bavi se i pedagoškim radom u Zagrebu, Moravicama te u Čakovcu na Graditeljskoj i Visokoj učiteljskoj školi.

Bio je zaposlen u Institutu za staroslavenski jezik? Svetozar Ritig? i Institutu za hrvatski jezik u Zagrebu, trinaest je godina bio profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, a predavao je i na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu.

Zanima me i kakav je stav Županije prema Visokoj učiteljskoj školi te kako je riješeno njezino financiranje u 2009. godini.

Zdravko Mihevc, zastupnici hrvatskih samouprava u Mađarskoj te studenti Hrvatske katedre na visokoj učiteljskoj školi u Baji.

Tomislav Vukelić, učitelj hrvatskoga jezika Profesorica Manja Kovačević mi je predavala dva kolegija na Visokoj učiteljskoj školi: Usmenu predaju i Stariju hrvatsku književnost.

Osnovane su ugledne kulturne, znanstvene, pedagoške i umjetničke manjinske ustanove: Talijanska drama u Rijeci (Dramma Italiano), Centar za povijesna istraživanja u Rovinju (Centro di Ricerche Storiche), Centro per l informatica, la programmazione e l orientamento dei quadri dell Unione Italiana (CIPO), Talijanski odsjek na Filozofskom fakultetu te odsjeci na tal. jeziku za obrazovanje učitelja i odgojitelja na Visokoj učiteljskoj školi u Puli.

Iako je svaka donacija vrijedna, posebne zahvale Visokoj učiteljskoj školi koja je donirala 136 knjiga i knjižnici Čakovec koja je donirala 130 knjiga te izdavačkoj kući DOMINOVIĆ d. o. o. iz Zagreba kao jedinoj izdavačkoj kući koja se odazvala pozivu za donaciju.

Profesoricom ne želi postati niti Vida Bebić, studentica treće godine na Visokoj učiteljskoj školi u Splitu i još jedna od top studenata za koje su glasali čitatelji. Planiram upisati magisterij i voljela bih ostati na fakultetu.

Prije i poslije umirovljenja (2000. g.) predavao je na više studija: na Odsjecima za povijest Pedagoškog odnosno Filozofskog fakulteta u Osijeku i Puli, Odjelu za kulturu i turizam i Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Zadru, te na Visokoj katehetsko-teološkoj školi u Zadru.

U međuvremenu predaje filozofiju odgoja i etiku na Filozofskom fakultetu - Pedagogijske znanosti te gostuje kao profesor na više fakulteta i visokih učilišta u Hrvatskoj - Visokoj učiteljskoj školi u Zagrebu, Visokoj policijskoj školi i Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, Fakultetu organizacije i informatike.

Kako je dan prije bila promocija predstave na Visokoj učiteljskoj školi, u Hrvatski dom su sinoć došli i studenti i profesori.

Rođen je 24. prosinca 1982. godine u Kutini, osnovnu i srednju školu završio je u Garešnici, nakon čega se našao na prekretnici života i tad upisuje razrednu nastavu na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji, iako mu je glavna ambicija dizajn kojim intenzivno bavi.

Napoznatiji su: dr. sc. Zvonimir Dugački (doc. na Geografskom odsjeku u Zagrebu, 1934. - 1945., zatim u Nadbisk. klas. gimnaziji, i 1949. - 1974. u Odjelu za kartografiju " Učila " u Zagrebu), Nikola Peršić (Ekonomska geografija FNR Jugoslavije, Zagreb, 1949.), dr. sc. Otto Oppitz (na Odsjeku za geografiju u Zagrebu 1933. - 1946., u Leksikografskom zavodu 1949. - 1979.), dr. sc. Andro Jutronić (1895. - 1977., red. prof., 1945. - 53., na VPŠ u Splitu), dr. sc. Radovan Bošnjak (1900. - 1978., na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu 1946. - 1970., bavio se fizičkom geografijom), dr. sc. Vladimir Blašković (1901. - 1990., 1951. - 1971. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, bavio se ekonomskom i regionalnom geografijom), dr. sc. Pavao Kurtek (1912. - 1995., 1961. - 1966. na Višoj ekonomskoj školi, 1966. - 1981. na Visokoj školi za vanjsku trgovinu u Zagrebu), Alfonso Cvitanović, prof. (1914. - 2005., 1962. - 1975. urednik u Školskoj knjizi, bavio se metodikom nastave zemljopisa, autor prvoga velikog Geografskog rječnika, Zadar, 2002.), dr. sc. Ratimir Kalmeta (r. 1916. - 2005., asistent na Geografskom odsjeku u Zagrebu 1947. - 1950., 1950. - 1961. na PA u Zagrebu, 1961. - 1972. na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, izv. prof. od 1964., bavio se općom i ekonomskom geografijom), dr. sc. Ivan Jelen (r. 1922., 1957. - 1992. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, red. prof. od 1979., bavi se ekonomskom geografijom i regionalizaciom), dr. sc. Klement Derado (r. 1924. - 2004., 1957. - 1974. na PA u Splitu, zatim do 1992. na Ekonomskom fak. u Splitu, bavio se ekonomskom i regionalnom geografijom i demogeografijom), emeritus dr. Nikola Stražičić (1924., 1978. - 1999. na Pomorskom fakultetu u Rijeci, red. prof., bavi se pomorskom i regionalnom geografijom), dr. sc. Mirko Marković (r. 1929., u HAZU od 1975., bavi se kartografijom, etnografijom, član suradnik HAZU), dr. sc. Radovan Pavić (r. 1933., 1960. - 1963. na Visokoj školi za vanjsku trgovinu, 1963. - 2002. na Fakultetu političkih znanosti, red. prof., bavi se geopolitikom i političkom geografijom), dr. sc. Hrvoje Turk (1937. - 2004.; na Visokoj školi za ugostiteljstvo i turizam odnosno Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji 1978. - 2000., bavio se turističkom geografijom), dr. sc. Zoran Vučak (1932. - 1997., 1954. - 1990. u Hidrografskom institutu u Splitu, znanstveni savjetnik od 1986., bavio se fizičkom oceanografijom), dr. sc. Stanko Žuljić (bavi se ekonomskom geografijom), dr. sc. Ivan Malkoč (bavi se metodikom nastave geografije), dr. sc. Tonko Žabica (na Fakultetu za turizam u Dubrovniku, bavi se turističkom geografijom), dr. sc. Mate Matas (r. 1942., od 1998. na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji, bavi se metodikom nastave geografije i regionalnom geografijom), dr. sc. Ivan Blažević (Ekonomski fakultet u Puli, bavi se turističkom geografijom), dr. sc. Vesna Mikačić (r. 1944., 1970. - 1976. u knjižnici Odsjeka za geografiju PMF-a u Zagrebu, 1978. - 1986. u Centru za istraživanje migracija, Zagreb i od 1986. u Institutu za turizam, Zagreb, bavi se turističkom geografijom), dr. sc. Rade Knežević (Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji, bavi se turističkom geografijom), dr. sc. Mirko Bilen (r. 1943., od 1986. prof. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, bavi se ekonomskom geografijom), dr. sc. Zoran Klarić (1959., 1999. - 2003. na Pomorskom fakultetu u Rijeci, u Institutu za turizam, bavi se turističkom i pomorskom geografijom), dr. sc. Dražen Živić (r. 1968., radi u Institutu za društvena istraživanja " Ivo Pilar " u Zagrebu, bavi se demogeografijom), dr. sc. Nenad Pokos (r. 1965., Institut za društvena istraživanja " Ivo Pilar ", bavi se demogeografijom), dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić (Institut za migracije i narodnosti, bavi se demogeografijom), mr. sc. Mladen Klemenčić (r. 1957., na Geografskom odsjeku PMF-a 1981. - 1992., od 1992. urednik u Leksikografskom zavodu M.

Utakmica se igra 14.02.2009. u 17:00 sati u Visokoj učiteljskoj školi.

Istodobno je predavao i povijest na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Splitu i Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Splitu.

Prestankom rada Visoke učiteljske škole u Rijeci, njeni studenti postali su studenti Učiteljskog fakulteta u Rijeci, s pravom na završetak studija koji su se izvodili na Visokoj učiteljskoj školi.