se u [ [ Hrvatska Republici Hrvatskoj ] ] (u skladu [ http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/305807.html Zakona o vinu, NN 96/2003. ]) pojmovno određuje kao poljoprivredno prehrambeni proizvod, dobiven potpunim ili djelomičnim [ [ alkoholno vrenje alkoholnim vrenjem ] ] [ [ masulj masulja ] ] ili [ [ mošt mošta ] ], od svježeg i za preradbu u vino pogodnoga [ [ grožđe grožđa ] ]. br > Pogodnim grožđem za proizvodnju vina podrazumijeva se zdrav, zreo, prezreo, prosušen ili prirodno smrznut plod vinove loze priznatih sorata vinove loze, vrste [ [ Vitis vinifera L. ] ] ili njenih križanaca s drugim vrstama roda [ [ Vitis ] ] namijenjenih proizvodnji vina ili drugih proizvoda od grožđa i vina s tim da je u soku takva grožđa sadržaj [ [ šećer šećera ] ] najmanje 64 [ [ Oechsleova moštna vaga Oe ] ] (što odgovara količini od 133 g/l). br > Vina u užem smislu se razvrstavaju u [ [ mirna vina mirna ] ], [ [ pjenušavo vino pjenušava ] ], [ [ biser vino biser ] ] i [ [ gazirano vino gazirana ] ], a [ [ specijalna vina ] ] u [ [ desertna vina desertna ] ], [ [ aromatizirana vina aromatizirana ] ] i [ [ likersko vino likerska ] ].

Prisutnost i količinski odnos pojedinih sastojaka u vinu može biti osnova za provjeru prirodnosti (etanol: glicerol, sastav i količina u vinu prisutnog pepela, odnos glukoza: fruktoza kod slatkih vina itd.) odnosno provjeru nekih drugih značajnih podataka (primjerice, je li vino proizvedeno iz grožđa europske loze (Vitis vinifera L) ili iz direktno rodećih hibrida). br > Da bi podaci o sastavu vina bili razumljivi i međusobno usporedivi, kemijske se analize vina obavljaju po istovjetnim postupcima koji su (na prijedlog OIV-a, tj.

Vinova loza (Vitis vinifera) zauzima značajno mjesto u poljoprivredi Dalmacije, kao vjekovna hraniteljica ljudi ovog prostora.

Od spomenute dvije euroazijske vrste gospodarski je najvažnija ona koju nazivamo plemenita, domaća, europska ili kulturna, a latinski najčešće samo Vitis vinifera L. (iako bi joj valjalo dodati i podatak da je to podvrsta domaća ili lat. subspecies sativa).

Drugi, pak, tvrde da su i Vitis silvestris i Vitis sativa samo podvrste ili varieteti Vitis vinifere i da ih valja punim nazivom pisati Vitis vinifera subspecies sativa i Vitis vinifera subspecies sylvestris.

Vitis vinifera) Vinova loza biljka je iz porodice Vitaceae.

Nema spora da se radi o dobrom omekšivaču kože jer, kad ne bi bio djelotvoran, pretpostavljam da bi već odavno bio izbačen iz upotrebe. Vinova loza (Vitis vinifera) - vinova loza sadrži AHA-e (alfa-hidroksilna kiselina), supstancije koje pomažu u uklanjanju mrtvih stanica kože s lica.

- od tla do rašljanja rašlja se u krakove i ogranke - nastaje iz jednogodišnjih mladica koje na kraju vegetativnog perioda odrvene, te zatim dolazi do njihovog debljanja i rasta u širinu - osnovna funkcija je da provodi vodu i u njoj otopljene mineralne tvari od korijena do listova - po cijeloj svojoj dužini je pokriveno korom, koja se uzdužno cijepa lupi i otpada, pa se zato kora zove lup ili lila - skladišti hranjive tvari pred kraj vegetacije da bi imalo rezervu za početak iduće vegetacije - svi su višegodišnji dijelovi stabla bez mladica na njima postoji puno spavajućih pupova koji su nevidljivi i koji u izuzetnim okolnostima (pojačana gnojidba, oštriji rez, oštećenja) mogu potjerati u mladicu (smrzavanje pupa na jednoj mladici) - debljina i visina stabla varira - stablo zajedno sa krakovima i ograncima čini uzgojni oblik trsa Mladice rozgva - mladice (rozgve) razvijaju se iz pupova na bilo kojem dijelu trsa mogu biti rodne i nerodne najvažnije su one koje se razvijaju iz zimskih pupova na jednogodišnjoj rozgvi - u jesen su mladice većim dijelom svoje dužine odrvenjele - kada s njih otpadne lišće, tada su mladice zrele, tj. jednogodišnje drvo - mladica je podijeljena na međukoljence ili internodije između kojih se nalaze nodiji (koljenci) - sortno svojstvo dužina nodija i internodija, obojenost mladice - na internodiju nema organa, na nodiju su svi važni organi na mladici loze 1 po jedan list 2 u pazušcu lista pup zimski 3 ljetni ili zaperkov pup 4 nasuprot lista može se nalaziti (ukoliko je mladica rodna) grozd, a bez obzira da li je rodna ili nije na određenom broju nodija se nalaze vitice - grozdovi se nalaze između 2 i 8 nodija iza zone grozda kod rodnih mladica se počinju javljati vitice - na 1 mladici 1 3 (vrlo rodna sorta, više no rijetka) - listovi kod mladice se nalaze nasuprot jedan drugome, ali samo za mladice vinove loze koja se razvila iz reznice - sorte Vitis vinifera grozdovi su na susjednim nodijima - iza dva nodija sa grozdovima dolazi jedan nodij bez grozda zatim ponovo 2 nodija sa grozdovima ukoliko nema grozda onda se na tim nodijima nalazi vitica - uzdužni presjek mladice vidi se srž spužvasto tkivo - na svakom nodiju se srž prekida dijafragmom tkivo koje se sastoji od velikih stanica i u njima se skladište rezervne tvari - na nodijima u kojima se razvio grozd dijafragma potpuno presjeca srž - na onim nodijima koji ne nose grozd dijafragma je jače razvijena na onoj strani na kojoj se nalazi pup - zaperci mladice koje se razvijaju iz ljetnog pupa mladice drugog reda po svojoj građi su slični mladicama iz zimskih pupova, a po izgledu se razlikuju od glavne mladice kraći su i tanji pri dobroj ishranjenosti u zaperkovu pupu se mogu razviti grozdovi koje kasnije dozrijeva ili uopće ne dozrijeva - indikator stanja trsa količina zaperaka - ako ima malo zaperaka trs je opterećen, ima malo hraniva, tj. slabo je ishranjen - ako ima puno zaperaka trs je preishranjen ili smo ostavili premalo pupova kod rezidbe

Preciznije odgovore na pitanje podrijetla sorte latinskog naziva Vitis vinifera L. dat će međunarodna skupina stručnjaka u kojoj su uz Hrvatske i israživači iz Italije i Španjolske.

Refošk, crna sorta vinove loze (Vitis Vinifera L. cv.

Vitaval sadrži specijalne biljne ekstrakte izolirane (Powergrape) iz grožđa (Vitis vinifera) i to isključivo Bordeaux vrste.

Taj se proizvod, prema novim zakonskim odredbama, dobiva potpunim ili djelomičnim vrenjem mošta nastalog od grožđa čije sorte moraju pripadati samo vrsti Vitis vinifera

Kod kultivara (odnosno sorata) plemenite europske vinove loze (Vitis vinifera L.), količina fosfora neznatno varira, međutim kod direktno rodećih hibrida sadržaj tog elementa je veći.

Analizom redoslijeda nukleotida (sekvencija) u DNK i usporedbom sekvencije različitih vrsta, ili podvrsta (npr. razne vrste vinove loze - Vitis vinifera L.) dokazuje se stupanj rodbinske veze ili po potrebi identičnost dvije vrste.

Vitis vinifera x vitis berlandieri Ovdje su zastupljeni križanci europskih sorta (bijela plemenka, cab. sauvignon) vinove loze s grupom berlandieri.

Podrijetlo mu nije razjašnjeno, pretpostavlja se da je stigao iz Rusije, a nisu sigurni ni je li riječ o europskoj vinovoj lozi vitis vinifera ili kojoj drugoj vrsti.

(5) Kvalitetna i vrhunska vina proizvode se od sorata koje pripadaju vrsti Vitis vinifera.

Tu se još nalaze filmovi: VITIS VINIFERA pjesnički filmski titraj vinovoj lozi i vinskim putovima od Vukovara do Iloka, zatim s puno simbolike dio posvećen DOMOVINSKOM RATU i 1991. godini te cjelovita priča o DOBROJ VODI i omaž GRADU VUKOVARU prikazujući život grada noću u 2009. godini.

U Europskoj Uniji te su sorte prihvaćene kao vitis vinifera.

To su, za hrvatsko podneblje, ove značajne biljke i životinje: na l lipi kukuruz (Zea mays), na 2 lipe vinova loza (Vitis vinifera), na 5 lipa hrast lužnjak (Quercus robur), na 10 lipa duhan (Nicotiana tabacum), na 20 lipa maslina (Olea europaea), na 50 lipa znamenita velebitska degenija (Degenia velebitica), na 1 kuni slavuj (Luscinia megarhynchos), na 2 kune tunj (Thunnus thunnus) i na 5 kuna mrki medvjed (Ursus arctos).

Grožđe je plod biljke koja se latinski naziva Vitis vinifera.

Posebno su brojne studije koje proučavaju hranu i piće koji su dobiveni iz grožđa (Vitis vinifera), čaja (Camellia sinensis), kakaa (Theobroma cacao) i borovnica (Vaccinium spp.).

S velikom europskom imigracijom iz 19. i početka 20. stoljeća u Novi svijet uvezene su sorte Vitis vinifera grožđa.

Grožđe, sjeme (Vitis vinifera L, Vitaceae)

Filoksera je opasni štetnik, u Europu prenijet iz Amerike, da bi napadom na korijen europske vinove loze izazvao velike probleme toj vrsti (čiji je znanstveni naziv Vitis vinifera L.) i zaprijetio njenom opstanku i uzgoju.

Plod vinove loze (Vitis vinifera) grozd sa svojim sočnim, slatkim ili kiselkastim različito obojenim bobama dozrijeva upravo tijekom ljeta i nudi obilje hranjivih tvari, vitamina i minerala prijeko potrebnih našem organizmu.

Osim te zamjerke, koja se djelomično i naročito u pogledu nestabilnosti obojenosti odnosi i na crna vina proizvedena iz kultivara Vitis vinifera, druge toksične tvari u h. p. nisu pronađene, iako se o tome vrlo često govori i piše.

Obje su djelatnosti usko povezane te se često zajedno i navode; tako se o. 80 % proizvodnje grožđa namjenjuje proizvodnji vina, o. 16 % prodaji stolnoga grožđa, a o. 4 % proizvodnji sokova, džemova, grožđica i dr. Vinova loza (Vitis vinifera) je višegodišnja biljka penjačica koja se dijeli na 10 rodova s više od 600 vrsta.

Taj se proizvod, prema novim zakonskim odredbama, dobiva potpunim ili djelomičnim vrenjem mošta nastalog od grožđa čije sorte moraju pripadati samo vrsti Vitis vinifera.

Plavac mali je najvažnija crna vinska sorta (Vitis vinifera L.) u Hrvatskoj.