Pojava globalizacije ocijenjena je pozitivnom barem u smislu spoznaja o vlastitoj vrijednosti prepoznavanjem kulturnih vrijednosti drugih (Vjeran Katunarić, Tomislav Šola).

Iako se ne slaže s nizom polazišta teorije evolucije, kao ni apsolutiziranjem znanstvenog pristupa, autorica oprezno nudi mogućnosti drukčijih objašnjenja evolucijskih procesa, prije svega onih u ljudskom društvu, pri čemu zazire od svakog opskurantizma. " (Vjeran Katunarić) 2. Kriza i ekonomska politika, Dubravko (ur.) Radošević (Jesenski i Turk) Ekonomski neoliberalizam i neodgovarajuće ekonomske strategije koje su primjenjivale sve hrvatske Vlade i Hrvatska narodna banka, uzrokom su ' zakašnjele tranzicije ' i krize u Hrvatskoj.

Hrvatsku dionicu ovog projekta izradio je 2001. godine tim suradnika u sastavu: prof. dr. sc. Vjeran Katunarić (koordinator), mr. sc. Sanjin Dragojević, mr. sc. Pavle Schramadei i mr. sc. Nina Obuljen.

Kolumna o kulturnoj politici objavljena u novom broju Zareza, posvećena je aktualnoj temi Hrvatska kultura u Europskoj uniji, a potpisuju je dr. sc. Biserka Cvjetičanin i prof. dr. sc. Vjeran Katunarić.

Tako Vjeran Katunarić smatra da bi se: " trebalo udružiti s ljevicom u EU-u i zajednički vršiti pritisak na podivljali kapital, odnosno države da stave banke pod svoju kontrolu.

Nacionalni izvještaj je 2001. godine iskorišten kao podloga za nastanak dokumenta ' Strategija kulturnog razvitka ' (urednici prof. dr. sc. Vjeran Katunarić i dr. sc. Biserka Cvjetičanin) koji je nastao kao dio šireg projekta ' Hrvatska u 21. stoljeću '.

O enciklopediji, njezinu nastajanju i sadržaju govorili su ravnatelj Zavoda Vlaho Bogišić, prof. dr. sc. Vjeran Katunarić, akademik August Kovačec i glavni urednik dr. sc. Slaven Ravlić.

U povjerenstvu je i jedan od naših najvećih autoritet iz sociologije kulture, prof. dr. Vjeran Katunarić.

Dr. Vjeran Katunarić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odumiranje države?

Autori: Biserka Cvjetičanin i Vjeran Katunarić.

Vjeran Katunarić, poznati sociolog i sveučilišni profesor, autor brojnih knjiga s područja sociologije kulture i etničkih odnosa, za Arteriju govori o konceptu kulturno održivog razvitka, političkim elitama u Hrvatskoj, ulasku u EU i drugim aktualnim društvenim temama.

Vjeran Katunarić dobitnik je nagrade Rudi Supek Hrvatskog sociološkog društva, koja se dodjeljuje za iznimno značajna postignuća, uspjehe i zasluge za razvoj sociologije i Hrvatskog sociološkog društva.

U području društvenih znanosti nagrade su dobili dr. Andea Brajša-Žganec, prof. dr. Mira Ćudina-Obradović, te prof. dr. Vjeran Katunarić, dok je u području humanističkih znanosti laureat akademik Franjo Šanjek.

Pojmovnik civilnoga društva: Multikulturalizam Piše: Vjeran Katunarić Kupovanjem njihove robe simbolički zamjenjujemo njihovu prisutnost - na takvoj« toleranciji »parazitira današnja globalizacija, koja se uglavnom odvija kao veletrgovina Na konferenciji o hrvatskoj kulturnoj politici krajem 1990 - ih jedan je hrvatski političar u svojem izlaganju, obraćajući se posebno sudionicima iz niza europskih zemalja, istaknuo da Hrvatska poznaje multikulturalizam još od 12. stoljeća.

Bio je tamo i Vjeran Katunarić.

Na njegovoj pripremi sudjelovao je velik broj naših znanstvenika i stručnih suradnika iz područja sociologije, odnosno u prevođenju rječnika za hrvatsko izdanje sudjelovali su: Jadranka Čačić-Kumpes, Benjamin Čulig, Snježana Delalić (koja je i glavna urednica), Mirjana Banda, Neven Dužanec, Goran Goldberger, Višeslav Kirinić, Sven Marcelić, Đurđa Mikulić, Belmondo Miliša, Dunja Potočnik, Tamara Slišković, Dinko Telećan, Paulina Tomić, Tanja Vučković i Krunoslav Vukelić, a uređenju su savjetima, sugestijama i prijedlozima pomogli i stručni savjetnici: Ognjen Čaldarović, Benjamin Čulig, Rade Kalanj i Vjeran Katunarić.

Osim toga, uvažavajući uvodnu tezu Jagode Martinčević da ništa ne počinje od danas, podsjećamo da je Vjeran Katunarić, a na prijedlog Vijeća Europe, oformio tim stručnjaka još 1998. godine, dakle za vrijeme Buškupićeva mandata, koji je imao zadatak detektirati postojeće stanje u kulturi.

Pogledajte koja se sve prava pokušavaju dokinuti izmjenama Zakona o radu kaže sociolog prof. dr. Vjeran Katunarić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Hrvatska kultura u Europskoj uniji Autori: dr. sc. Biserka Cvjetičanin i prof. dr. sc. Vjeran Katunarić

Uz urednike knjigu su predstavili i dr. sc. Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb te autori pojedinih poglavlja: Bojan Bilić, Nada Švob-Đokić i Vjeran Katunarić.

Kao što se može vidjeti, polovica znanstvenika bila je iz zemalja bivše Jugoslavije, pri čemu je Hrvatska bila zastupljena s 20 istraživača: Nikica Barić, Alfred Bing, Branka Boban, Dunja Bonacci, Mirjana Domini, Hrvoje Glavač, Igor Graovac, Vesna Ivanović, Tvrtko Jakovina, Vjeran Katunarić, Davorka Matić, Ivica Miškulin, Zoran Oklopčić, Ivan Pađen, Drago Roksandić, Tonči Šitin, Robert Skenderović, Dubravka Ugrešić, Radovan Vukadinović i Ozren Žunec.

U utorak nas čekaju dva predavanja: dr. sc. Vjeran Katunarić s Identitet: od osobne iskaznice do političke strategije i gost predavač iz Rijeke dr. sc. Hajrudin Hromadžić s Potrošački kapitalizam, ideologija konzumerizma i identitet suvremenog potrošača.

Također, predavanje će održati i profesor s našeg Odjela u Zadru, dr. sc. Vjeran Katunarić i to na temu individualnih odnosno kolektivnih identiteta u vidu raznih političkih strategija u suvremenom društvu.

Voditelji su projekta strategije kulturnog razvitka Vjeran Katunarić i Biserka Cvjetičanin s velikim brojem suradnika.

Meštrovićeva društveno-humanistička esejistika stoji uz bok najboljih domaćih autora koji, poput Kalanja i Rogića, uspijevaju naoko tehnička pitanja razvitka dekonstruirati i reintegrirati u složenu problematiku i cjelovitost znanja koje povezuje različita područja i koje nam tek omogućuje da ispravno shvatimo uzroke i posljedice suvremenih razvojnih problema, kako na nacionalnoj tako i globalnoj razini. (Iz recenzije, prof. dr. sc. Vjeran Katunarić)

Pri kraju skupa Vjeran Katunarić napomenuo je da Hrvatska mora imati viziju svoje kulturne budućnosti i svoju strategiju razvitka, inače bi se moglo dogoditi da nam ona dođe sa strane.

U povodu dodjele priznanja, prof. dr. sc. Vjeran Katunarić održao je prigodni govor pod nazivom Razvoj ljudske suradnje: prema postmonetarnom društvu?

U usporedbi s drugim djelima sa sličnom tematikom, ovo djelo nudi zanimljivu aksiološku okosnicu, što je njegova komparativna specifičnost pa i prednost. (prof. dr. sc. Vjeran Katunarić) Autor s pravom ukazuje na problem permisivnog izobilja i permisivne potrošne, povezujući ih s rasipanjem; ukazuje na problem potrošačkog ponašanja manjeg broja ljudi u pojedinom društvu, ali i svijetu.

Vladari društvenih emocija su ideologije i njihovi instrumenti masovne politike, prvenstveno mediji (Vjeran Katunarić, Politika sjećanja). Naši društveno-emotivni kapaciteti često ograničavaju naše kognitivne horizonte. () Naš interes je dvojak: zanima nas politika osjećaja dominantnog političkog diskursa, što obuhvaća i seksualnost/seksualiziranost ideološkog govora, ali i odnos prema emotivnoj zajednici između dvoje ili više ljudi.

Vjeran Katunarić Lica kulture Antibarbarus, 2008, 240 kn