Na području Gračaca u Zadarskoj županiji u planu je izgradnja dvaju velikih vjetroparkova kapaciteta po 50 MW.

Vjetroparkovi ne proizvode štetne plinove, zagađenja ili opasan otpad. U proteklih 25 godine širom svijeta je instalirano preko 68,000 vjetroturbinskih generatora, i niti na jednoj se nije dogodila havarije opasna za zdravlje ljudi. Postoje brojne studije koje odgovaraju na potvrđuju kako buka iz vjetroparkova nije štetna ili opasna za ljude. Svaki vjetropark mora zadovoljiti po pitanju buke nivo koji je propisan temeljem zakona o zaštiti okoliša.

Velikoj Britaniji vjeruje kako bi vlada trebala poduprijeti iskorištavanja obnovljivih izvora energije 80 % populacije podupire u Britaniji plan Vlade za drastičnim povećanjem broja vjetroturbina. 66 % ispitanika odobrava izgradnju novih vjetroparkova u svojim područjima.

Gradnja triju novih velikih vjetroparkova u zaleđu Šibenika, na brdima Velika glava, Crni vrh i Bubrig, u što je zagrebačka tvrtka GEP-AE, članica moćne energetske grupacije Hydrocontracting iz Beča, namjeravala uložiti gotovo sto milijuna eura, ne samo što nije započela potkraj prošle godine, kako je najavljivano, već je njihova izgradnja krajnje upitna.

Modeli upravljanja državnom imovinom temeljit će se na prodaji nekretnina, darovanju, zamjeni nekretnina, zakupu, najmu, mirnom rješenju sporova i konkretnim projektima poput izgradnje vjetroparkova.

Mnoge studije širom Europe dokazuju kako vjetroparkovi nemaju nikakav utjecaj na prosječnu cijenu kuća. Nakon dvije godine rada vjetroparka cijena kuća se počinje naglo podizati. Ankete pokazuju kako su oni koji žive blizu vjetroparkova njihovi najveći zagovaratelji.

Tako je u obnovljive izvore energije to društvo u 2011. uložilo 1.3 milijarde eura, a trenutno financiraju održavanje 38 solarnih i vjetroparkova.

Kako u Hrvatskoj nema specijaliziranih tvrtaka za izradu komercijalnih projekata vjetroparkova, posao je povjeren njemačkoj tvrtki WindConsult - Energieprojektberatung.

- Sve dok vjetroparkovi omogućavaju siguran i iznimno visok ekstraprofit i vraćanje uloženoga u vrlo kratkom roku, suočavat ćemo se s tim da će investitori biti spremni poduprijeti sudionike u procesu izdavanja odobrenja u davanju raznih suglasnosti za izgradnju vjetroparkova.

U Prostornom planu Šibensko-kninske županije predviđeno je još 14 lokacija za izgradnju vjetroparkova.

Osim Nijemaca, zanimanje za gradnju vjetroparkova u Šibensko-kninskoj županiji pokazuju Austrijanci i Španjolci.

Španjolski operater vjetroparkova Acciona Energy počeo je u općini Seget graditi vjetropark Jelinak.

Čak šest milijardi eura namijenjeno je izgradnji vjetroparkova u Dalmaciji.

Za gradnju vjetroparkova na šibenskom području, zanimaju se i investitori iz drugih zemalja.

Vjetroelektrana Jelinak je najveći vjetropark u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i jedan od najvećih vjetroparkova u Hrvatskoj.

Vjetar i vjetroelektrane vjerojatno će značajnije participirati u tom postotku pa ni ne čudi kako se strane kompanije pojavljuju kao investitori u gradnji vjetroparkova u Hrvatskoj.

S obzirom da se u Hrvatskoj velik dio vjetroparkova predviđa na krškom terenu, na primjer zapadni obronci Dinarida, ulje prodire duboko u podzemlje, trajno onečišćuje podzemne vode, a samim time i pitku vodu.

Područja gdje su vjetrovi snažniji i učestaliji, poput priobalja i mjesta velike nadmorske visine, preporučljiva su za izgradnju vjetroparkova.

Vjetroparkovi su trenutno najekonomičnija tehnologija iskorištavanja obnovljivih izvora energije, u usporedbi sa solarnom, energijom valova i biomasom. Vjetroparkovi predstavljaju tehnologiju koja trenutno ima najveću stopu rasta i to u proteklih nekoliko godina od oko 30 %. Danska trenutno zadovoljava oko 21 % svoje potrošnje električne energije iz vjetroparkova, a planovi se do 2030 dostigne iznos od 50 %. Razvoj vjetroparkova u Danskoj doprinio je razvoju industrije koja proizvodi generatore i turbine, te danas ta industrija zapošljava preko 20.000 ljudi Danska industrija vjetrogeneratora 90 % svoje proizvodnje izvozi. Očekivani rast vjetroparkova u svijetu je puno veći od rasta Kineske ekonomije.

Trenutačno se u Europi gradi 16 vjetroparkova na moru, a odobrava se izgradnja 52 nove, budući da su potencijali proizvodnje struje na moru, iz besplatnog vjetra, ogromni te ekološki prihvatljivi.

Mi NISMO protiv alternativnih izvora energije, niti generalno protiv vjetroparkova.

Ne mislimo da je opravdana daljnja devastacija šuma zbog vjetroparkova

Samo jedna turbina snage 2 MW na dobroj lokaciji proizvodi dovoljno energije za opskrbu do 2000 domaćinstava. Hrvatska uvozi između 20 i 30 % električne energije. Očekuje se kako će cijena električne energije dobivene iz vjetroparkova oko 2010. godine biti konkurentna električnoj energiji dobivenih iz drugih izvora. Na prostorima poput npr. otoka, vjetroparkovi doprinose sigurnijoj opskrbi. Na otocima vjetroparkovi se veoma efikasno mogu koristiti za desalinizaciju vode. Predviđa se kako će glavni izvor za dobivanje goriva budućnosti (vodika) biti vjetar.

Upravo su te dvije direktive pravni temelj i okvir za sprečavanje izgradnje vjetroparkova u zemljama EU.

- Što se okoliša tiče, nije toliki problem što bi se postavljanjem vjetroparkova (jer vjetroelektranu čini barem 5 do 10 vjetroturbina svaka dimenzija zagrebačke katedrale) nagrdilo i umanjilo pejsažnu vrijednost upravo pejsažno najkvalitetnijeg prostora, već je problem što bi se to učinilo za nešto potpuno beskorisno, što više i štetno obzirom da bi to znatnim dijelom financirali hrvatski građani.

Pored onoliko vjetra u R. Polju bilo na Zavelimu ili na Mideni izgradnjom vjetroparkova privatnim investicijama ili kreditima EBRD-a bila bi zagarantirana opskrba el. energijom, stvorena nova radna mjesta, podignuta kvaliteta života.

Crni vrh, Velika glava i Bubrig su brda u šibenskom zaleđu na kojima geodeti odrađuju posljednje poslove jer će austrijski Holding RP Global već idućeg mjeseca početi gradnju jednog od najvećih vjetroparkova u Dalmaciji koji će, koristeći snagu dalmatinske bure, zelenim kilovatima moći zadovoljiti grad od čak 125 tisuća stanovnika.

Ipak, kako ne bismo isključivo kukali i očajavali nad problemima, donosimo vam dva svijetla primjera iz bliske nam Europe i jedan od nekolicine vjetroparkova u Hrvatskoj, konkretno video prilog o vjetroparku na Crnom brdu pored Šibenika koji smo posjetili i saznali nekoliko zanimljivih informacija.

U 2009. Allianz je uložio oko 760 milijuna eura u 20 vjetroparkova i solarnih parkova u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji, što je dovoljno da godišnje električnom strujom opskrbi oko 290 tisuća kućanstava.

U Hrvatskoj je sada desetak vjetroparkova.