Brechta, Ivana Ladislava Galete: Zrcalni ping pong (1978/79.), Borisa Bućana: Povijest moderne umjetnosti od Altamire do danas (1975.), Mladena Stilinovića: Eksploatacija mrtvih (1984. - 1988.) i dr. Također imaju oblik knjige-umjetnika, primjerice, Vlade Marteka: Radovi za pripremanje poezije (1978. - 1980.), dokumenata i predmeta preuzetih iz različitih izvanestetskih područja, koji tek u institucionalnom kontekstu galerije i muzeja zadobivaju značenje i legitimitet umjetničkog djela, kao što je to slučaj s fotografijama, tekstovima, razglednicama, fotokopijama C.

Upravo je tome posvećen drugi dio izložbe, u kojem je izložen niz fotokopija najznačajnijih knjiga umjetnika, ali i avangardnih časopisa iz toga doba, poput dobro poznate Gorgone u redakciji Josipa Vanište i Julija Knifera, Maja ' 75. u redakciji Grupe šestorice autora i njihovih suradnika, viđenijih djela Sanje Iveković, Vlade Marteka, Mladena Stilinovića, Gorana Trbuljaka, Vladimira Gudaca i drugih, što se podjednako odnosi na njihove samostalne knjige i na inovativne kataloge njihovih izložbi.

Među ostalima tu su i portreti Kuzme Kovačića, Vlade Marteka, Željka Kipkea, Kazimira Hraste i drugih. Bilo je potrebno povjerenje umjetnika u mene kao i prepoznavanje pravog trenutka za portrete kazao nam je Mjeda čiji će se portreti naći u fotomonografiji u izdanju Moderne galerije Zagreb. Tko nije fotografiran, nije ni bio rekao je povjesničar umjetnosti Igor Zidić, otvarajući izložbu, dodajući da je portretiranje umjetnika na njihovu terenu suradnja, ali i borba u kojoj ego fotografa mora odoljeti pritisku ili otporu ega umjetnika.

Izložba Vlade Marteka čiji je medij ujedno tema projekta, otvorena je od 13. listopada do 10. studenoga 2008. u Studentskom centru, Zagreb, Savska 25.

Također dogodila se i situacija da je upravo u vrijeme trajanja naše izložbe Šuvaković i posjetio Zagreb i predstavljao svoju knjigu Konceptualna umetnost, te je na nagovor Vlade Marteka posjetio i našu izložbu.

Tako će na izložbi Područje zastoja: aktivistička umjetnost iz Kolekcije Marinko Sudac biti izloženi, osim navedenih umjetnika, i djela grupa Zenit, Traveleri, Exat 51, Gorgone, Aleksandra Srneca, Grupe OHO, Grupe šestorice umjetnika, Tomislava Gotovca, Balinta Szombatyja, Crvenog peristila, Željka Kipkea, Vlade Marteka, Kugle glumišta, Pečuške radionice, Grupe Tok, Atalaya Gabora i drugih, te časopisi Zenit, MA, Testa di Ferro, zatim filmovi Želimira Žilnika, Naška Križnara i Marka Pogačnika, pa Futuristički manifesti, arhivski materijali i snimke razgovora s pojedinim umjetnicima.

Bit će izloženi i radovi Svena Stilinovića i Vlade Marteka, dvojice postkonceptualnih umjetnika i članove Grupe šestorice autora, koja je bila najveća hrvatska kontrakulturna skupina 20. stoljeća.

Što je danas ostalo od toga, svjedo č i beskona č na reciklaža u djelu Vlade Marteka (kako č itamo, najzastupljenijeg umjetnika u postavu zagreba č koga MSU) č iji radovi pokazuju kako se filozofija može oteti nadzoru i ne zna č iti ništa u krajnjoj konzekvenci.

Taj aspekt umjetničke prakse ima intrigantnu povijest koja se može pratiti od avangardnih djela dvadesetih godina kao što su Rodčenkove fotomontaže za knjige Vladimira Majakovskog, pa sve do konceptualnih i postkonceptualnih djela Josipa Vanište, Eda Rusche, Mladena Stilinovića ili Vlade Marteka.

Naslovnica knjige ilustrirana je radom Obećana zemlja Vlade Marteka koji se u okviru likovnih umjetnosti bavio istraživanjem gudure balkanske traume i kritikom Zapadnog diskurzivnog imperijalizma.

Kriza je ambiciozno zamišljena, u njoj je svojim radovima sudjelovalo 55 hrvatskih umjetnika različitih generacija od Igora Grubića i Antuna Božičevića, Vlaste Delimar, Mladena Stilinovića, Vlade Marteka, Željka Jermana, Nikole Ražova, do sjajnog Karla Paliske, te Julija Knifera.

Iz velikog opusa Vlade Marteka za ovu ozložbu izdvojeni su oni radovi koji izravnije reflektiraju pjesnika i pjesništvo, književnika i knjigu.

Biti će izloženi poetski objekti, knjige kao djelo umjetnika, samizdati, poetske agitacije, dokumentacija poetskih akcija, crteži, kolaži, geografskim mapama, itd. tj. radovi u kojima se ' proteže ' poezija Vlade Marteka.

Život je as, umjetnost je - sedmica, ponekad dragocjenija... (iz Dada-biografije Vlade Marteka) Izložba i knjiga Rajka Radovanovića, nakon novigradske, biti će predstavljeni i u galerijama Remnot Beograd, The Good children New Orleans, Ćalama Depot Sarajevo.

Katalog PM_20, koji je predstavljen u subotu u Domu HDLU-a, osim radova sa spomenute izložbe donosi i tekstove Antuna Maračića, Marijana Špoljara i Vlade Marteka o pretpovijesti, nastanku, djelovanju i značenju koje je ta galerija, smještena najprije na Starčevićevu trgu, a potom u " džamiji ", imala za Hrvatsku, ali i nekadašnju jugoslavensku umjetničku scenu.

U Trstu, u prostoru Studija Tommaseo, u subotu, 16. travnja, u 18 sati, otvara se izložba Vlade Marteka nazvana ' Jezik u slobodi '.

Akcija-izložba Vlade Marteka i Željka Kipkea, posvećena nedavno preminulom umjetniku, bit će izvedena 2. kolovoza u 19:30...... u vrtu kuće M. i N.

S književnim kritičarem, esejistom, žurnalistom i prevoditeljem razgovaramo o njegovu gimnazijskom performansu, o zatvorima KNOJ-a i Udbe, o akcijama Vlade Marteka i Željka Jermana na Krležinu pogrebu, o dadaizmu i sovjetskoj kazališnoj avangardi, a o...

Može se vidjeti i tekst Vlade Marteka, pa jedan videouradak Ivana Faktora, koji se približava biću života Željka Jermana, tu je i dizajnerski rad svjetski citiranog Ante Rašića, koji se pozabavio Šeremetovim radom.

Čeranića će početkom listopada smijeniti Bijela odustnost Mladena Stilinovića, a njega pak Fetiši kulture Vlade Marteka.

Zanimljivo je da sam lingvistički sadržaj Newcomenovog ' Čitajte Ayn Rand ' nije jedino što asocira na umjetnost Vlade Marteka.

Nakon više izložbi Julija Knifera, odnedavno su u galerijskom prostoru u Parizu ali i na brojnim uglednim svjetskim sajmovima umjetnina poput Frieze Art Fair u Londonu ili Artissime u Torinu, izlagana djela Josipa Vanište, Mangelosa, grupe Gorgona, Mladena Stilinovića, Borisa Cvjetanovića i Vlade Marteka

Tako će se na izložbi, a sve u suradnji s Udrugom za promicanje suvremene umjetnosti Pernar, pronaći djela autora poput Vlade Marteka, Kate Mijatović, Boris Demura, Zlatka Kopljara, Dalibora Martinisa i drugih.

Da parafraziramo imperativne rečenice agitacije Vlade Marteka, slušajte M. M. kako čita Marxa. ' Silva Kalčić

Radovi Gorana Trbuljaka, Ivana Picelja, Brace Dimitrijevića, Sanje Iveković, Mladena Stilinovića, Vlade Marteka i ostalih pripadnika pokreta ilustriraju intenzivno razdoblje koje je, među ostalim, obilježio izlazak umjetnika iz tradicionalnog studija u gradske prostore te zajedničko djelovanje i okupljanje umjetnika i kritičara oko pojedinih galerija, kao što je Galerija SC-a.

Zagreb U zagrebačkoj Gliptoteci otvorena je velika retrospektivna izložba postkonceptualnoga i multimedijalnoga umjetnika Vlade Marteka, kao veliki projekt, koji će s više od petsto odabranih radova pružiti iscrpan uvid u tri i pol desetljeća Martekova stvaralaštva.

Uz to, donosi i intervjue s podgoričkim piscem Balšom Brkovićem i beogradskom historičarkom Latinkom Perović, blok posvećen novom i starom stripu, domaćem i stranom, zatim tekstove pripadnika američke intelektualne opozicije kao što su Ammiel Alcalay i Eliot Weinberger te razgovor sarajevsko-washingtonskog pjesnika Semezdina Mehmedinovića s legendom američkog beat pjesništva Robertom Creeleyjem, i naposljetku radove Igora Rončevića, Ksenije Turčić, Mladena Stilinovića, Antuna Maračića, Gorana Petercola, Vlade Marteka, Ivane Jelavić, Slavena Tolja i drugih.

- Zato što su se kasnije likovi poput Vlade Marteka, koji ne znaju pravilno nacrtat ni papuču, ugledali u ono najispraznije kod Vanište, u bacanje platna u snijeg i piskaranje trorečeničnih poetskih zapisa na razini petogodišnjeg, ne pretjerano naprednog djeteta gnjevno će Glavurtić. Krleža je takve umjetnike nazivao rupom na žutnjikavim gaćama ništavila.

Zidovi će opet nositi poruku postkonceptualnog umjetnika i pjesnika Vlade Marteka iz 1981. godine \ " Čitajte Kamova \ " kao još jedan hommage umjetniku koji je jednom davno utjecao na to da neki trafikanti kao srednjoškolci započnu čitati Kamova, naglasila je na konferenciji za novinare u Ri-infu Magdalena Lupi.

U Knjižnici Bogdana Ogrizovića u 14 sati otvorit će se izložba pjesničkih agitacija Vlade Marteka Pjesnici a u 16.30 sati učenici zagrebačkih osnovnih i srednjih škola ponovo će se uključiti u poetski program TV Z1.