To bez sumnje utvrđuje njegovo slikarstvo i kritike vrsnih povjesničara umjetnosti i likovnih kritičara kao što su Ljubo Babić, Jerolim Miše, Radoslav Putar, Grga Gamulin, Miodrag Protić, Josip Depolo, Vladimir Maleković, Jelena Uskoković, Igor Zidić, Željko Sabol i još brojni domaći i strani autori (Patrick Waldberg, Stephane Rey).

DNEVNIK Subota, HRT 1, 19.30 vijenac U 67. godini umro je Vladimir Maleković i u Dnevniku dobio dvije minute, što je relativno kolosalna minutaža.

U Muzeju Brdovec (izložbeni salon Vladimir Maleković) otvorena je izložba Čudesni svijet božićnih jaslica u organizaciji Udruge prijatelja božićnih jaslica i Muzeja Brdovec.

Osječka fotografija.// Fotografija u Hrvatskoj: 1848 - 1951.: Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 20. 9. - 20. 11. 1994./urednik kataloga Vladimir Maleković.

Godine 1962. Željko Grum uvrstio ga je u svoj pregled Hlebinske škole, Vladimir Maleković i Božo Biškupić 1973. u Hrvatsku izvornu umjetnost, Boris Kelemen 1976. u Naive Art in Yugoslavia objavljenoj u Londonu, a Oto Bihalji-Merin i Nebojša Tomašević 1984. u Enciklopediju naivne umjetnosti sveta.

I kad se moglo očekivati da će sigurni osjećaj za punu plastiku modeliranu u terakoti prevladati u Milkinu oblikovanju, ona se okreće plošnoj podlozi i ostvaruje nekoliko ciklusa oslikane majolike odnosno fajanse koji je neopozivo identificiraju u modernoj hrvatskoj keramici piše u predgovoru kataloga Likanala Vladimir Maleković.

Opremio je brojne kataloge i monografije najpoznatijih likovnih umjetnika u Hrvatskoj, a objavljene su mu monografije Krajolici (1986.) i Zagreb (2001.) za koje je predgovore napisao Vladimir Maleković.

- njegovanje lika i djela znamenitih i zaslužnih ljudi koji su svojim rođenjem i životom vezani uz zavičaj, te su svojim djelovanjem doprinjeli razvoju hrvatske materijalne i duhovne kulture, te bili aktivni u društevnom i političkom životu, kao što su: Baltazar Adam Krčelić, Pavao Belas, Ivan Perkovac, Ante Kovačić, Mihovil Krušlin, Dragutin Boranić, Josip Cerinski, Stjepan Jakševac, Ivan Mikec, Ivan Pernar, Đuro Golubić, Vladimir Poljak, Ivek Jurkas, Mirko Kovačić, Ivan Semeraj, Robert Beker, Ljubica Kaić, Ivan Turk, Stjepan Baća, Vladimir Maleković, Stjepan Krivošić i dr.

Prva izložba svečano je otvorena 25. rujna 1971. godine pod nazivom Slikari zagorskog kruga koju je postavio prof. Vladimir Maleković.

A te je godine objavljena i studija Ive Pilara Secesija, što se može piše u katalogu izložbe nedavno preminuli Vladimir Maleković, pod čijim je vodstvom započela priprema projekta učiniti kao isticanje bizarnosti, ali je od iznimna kulturološkog značenja

1936. rođen je povjesničar umjetnosti Vladimir Maleković.

Tek pri postavi izložbe vide radove one druge. (Vladimir Maleković, Vjesnik, 1973.) 1975. Priređuje izložbu grafike u " Galeriji umjetničke fotografije " Kamenita ulica, Zagreb.

Uspjeh prve bio je poticaj za postavu druge multimedijalne, nesvakidašnje izložbe za koju slobodno možemo reći da je postigla pun pogodak, što i istaknuti likovni kritičar Vladimir Maleković ističe: " Neupitno je da ovakve prezentacije, iako sadrže i visoke oblikovane domete, žele nadasve predstaviti image tvrtke, ispitati prihvatljivost i profitabilnost njezine produkcije i, najzad, propitati načela tržišnog ponašanja s novoproizvedenim proizvodom.

Kulturna rubrika Vjesnika iz vremena kada sam u njoj radio kao kazališni kritičar i urednik, ostala je zapamćena kao vjerojatno najbolja kulturna rubrika u tadašnjoj SR Hrvatskoj, Zaposleni u toj rubrici odredili su hrvatsku kulturnu povijest: Igor Mandić, kao kritičar, kolumnist, polemičar i esejist, Veselko Tenžera, kao jedini pravi Matošev nasljednik, Dalibor Foretić, kao kazališni kritičar i teatrolog, Vladimir Maleković, kao likovni kritičar i duhovni otac i direktor obnovljenog Muzeja za umjetnost i obrt, Ivan Starčević, kao televizijski i filmski kritičar, Josip Pavičić, kao novinar i književni kritičar.

O Sergiju Glumcu (Užhorod 1903 Zagreb 1965) znamo malo: Vladimir Maleković svrstao ga je 1981. među kubiste u hrvatskom slikarstvu, Susovski mu je priredio 1991. izložbu u vrijeme kada su muze imale šutjeti, Gamulin je grafikama posvetio 4 stranice, ali je njegova scenografija ostajala uglavnom izvan domašaja hrvatske likovne kritike.

A tu činjenicu, toliko značajnu za ovog autora, tek ćemo podsjetiti, već je primijetio i Vladimir Maleković u predgovoru kataloga Šiškove izložbe u Muzeju za umjetnost i obrt 1997. godine gdje nije iznio samo svoja zanimljiva zapažanja o novom Šiškovom ciklusu, već je i decidirano ustvrdio da njegovo stvaralaštvo već ima svoju povijest.

Kruno je sudionik i autor brojnih kolektivnih i samostalnih izložaba izvan Broda i dobitnik mnogih priznanja za svoj rad, a o njemu su pisali Vladimir Maleković, Josip Depolo, Radmila Matejčić, Juraj Baldani, Josip Škunca, Zvonimir Balog, Oto Švajcer, Stjepan Gračan, Dejan Rebić, Vanda Ekl...

Niz primjedaba odnosio se na nepostojanje eksplicitnog imenovanja nacionalne kulture kao područja strateškog djelovanja (Josip Bratulić, Vladimir Maleković, Josip Kolanović), što je obrazloženo uvođenjem termina kulturni identitet kao šireg pojma.

Hotelom Neptun De Luca razvija koncept, kako će ga nazvati Vladimir Maleković, integracije u postojeću gradsku strukturu, a ne samo puke interpolacije.

Vladimir Maleković, ravnatelj Zagrebačkog muzeja za umjetnost i obrt, u kojemu je dio Martonove zbirke bio izložen prije mjesec dana, napomenuo je da je Veljko Marton primjerom pokazao kako se poslovni ljudi trebaju odnositi prema kulturi.

I naposljetku, ali ne i nevažno, slike na staklu Nikole Večenaja Leportinova vlastitom ikonologijom zasnovanom na pučkoj filozofiji i osobnim promišljanima životne istine, jedan su od uspješnijih primjera osobnih smjerova kojim su krenuli slikari naive treće generacije, što je već 1977. godine zapazio cijenjeni hrvatski kritičar Vladimir Maleković:

U tom kontekstu autor je kao iznenađujući utjecaj naglašavao onaj koji su na njega izvršile izložbe Henry Moora i Salvadora Dalija sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća kada je kao autor oblikovao vlastiti, prepoznatljivi likovni izraz. koji su prepoznali značajniji likovni kritičari i povjesničari umjetnosti koji su pratili njegovo slikarstvo (Grgo Gamulin, Vladimir Maleković, Marijan Špoljar, Dragutin Feletar, Vladimir Milak i drugi), ali i njegov ubrzani uspjeh kojeg su odjeci bili značajniji u inozemstvu, prije svega na njemačkom govornom području, s posebnim naglaskom na zapažene samostalne izložbe u Göttingenu i Hannoveru (1974.), Goslaru (1975.), Kölnu 1976.) i Darmstadtu (1979.):

A anđelima ih zovem jer stvarno izgledaju kao mala uzvišena bića Slike teško bolesne djece, njihovi izrazi lica i očiju, koji nikoga nisu ostavili ravnodušnima, Vladimir Maleković, ravnatelj MUO-a, doživio je kao imitativnu magiju zahvaljujući kojoj na trenutak povjerujemo da su i one bolesti za koje medicina još nema lijeka izlječive. No dio novina, kako se požalio Lupino, odbio je objaviti fotografije, ne želeći šokirati javnost.

autor: Vladimir Maleković, uvod naslov: Lions Geand Prix za slikarstvo 1996. cijena: 120 kn Lijepi, bogato ilustrirani katalog za izložbu Lions Geand Prix za slikarstvo 1996. godine u Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb.

Uvod Vladimir Maleković i Franjo Sinković.

Knjigu Smrt u slikarstvu predstavili su, uz autora, Josip Bratulić, Vladimir Maleković, Vesna Kusin i Frano Prcela.

Niz primjedaba odnosio se na nepostojanje eksplicitnog imenovanja nacionalne kulture kao područja strateškog djelovanja (Josip Bratulić, Vladimir Maleković, Josip Kolanović), što je obrazloženo uvođenjem termina kulturni identitet kao šireg pojma.

biografija Vladimir Maleković rođen je 1936. u Brdovcu.

Ta kiparova želja ispunjena je 1994. kad je fontana s kipom postavljena u parku ispred kuće. Palača Gvozdanović na Gornjem gradu jedinstvena je u svjetskim razmjerima jer je sačuvan njen originalni izgled s početka 19. stoljeća kad je izgrađena, kaže Vladimir Maleković, direktor Muzeja za umjetnost i obrt. Njena je najveća vrijednost u tome što je ambijentalna stambena cjelina koja ilustrira način života i stanovanja viših građanskih i aristokratskih slojeva u 19. stoljeću.

Osim ovih apologeta javili su se britkom kritikom cijelom uskrsavanju ovoga velikosrpskog pamfleta Vladimir Maleković, Branimir Donat i Veselko Tenžera koji je u istom broju Vjesnikova priloga Sedam dana, gdje se Koščević opijao divotom precizno sročenog velikosrpstva, opisao zenitizam upravo suprotno od Koščevićevog panegirika.