On je, između ostaloga, suautor (uz Vladimira Anića) u Pravopisu hrvatsksrpskoga jezika, koji je 1991. zbog prosvjeda javnosti povučen iz prodaje.

Prijeslov je valjda transkripcija s ćirilice na latinicu, ali riječ je stilski obilježena u hrvatskom jeziku a kao leksička jedinica nije prisutna u Rječniku hrvatskog jezika Vladimira Anića.

Uzrok oživljavanju popularne tematike i na stranicama znanstvenoga časopisa leži u, čitatelji Vijenca zasigurno već znaju, najavi novoga izdanja pravopisnoga priručnika Vladimira Anića i Josipa Silića.

Oprečno, umjesto Hrvatskoga korienskoga pravopisa Hrvati su uskoro dobili još jedan doslovce pretiskan novosadski jugounitaristički pravopis Vladimira Anića i Josipa Silića, ali taj put s imenom Pravopisni priručnik hrvatskoga jezika.

Zapravo, to je onaj isti Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srbskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića kojem je vlasnik Novog Libera Slavko Goldstein, sukladno novoj političkoj situaciji nakon 1990. samo promienil ime na koricama.

K tome, uz taj Pravopis nakladnik Slavko Goldstein tiska i suvremeni Rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića.

Nije svejedno da je ovih dana jedan dnevni list prodavao po malim cijenama Hrvatski enciklopedijski rječnik, uz koji se besplatno dobivalo primjerak Pravopisnoga priručnika nakladnika i urednika Novog Libera Slavka Goldsteina: 8000 razreda u hrvatskim školama dobit će kao dar za Božić primjerak Velikoga rječnika hrvatskog jezika, Vladimira Anića, na CD ROM-u.

Ne treba zaboraviti da sva petorica koriste naš novac, tj. da se novcem, koliko je to uočljivo od HGK i Ministarstva znanosti tiska rječnik i pravopis, o čemu su svoja zapažanja izrekli znalci: akademik Stjepan Babić, Dalibor Brozović, Tomislav Ladan, za tisak je stručni tekst napisala jezikoslovka i leksikografkinja Nataša Bašić (Večernji list, 4. XII. 2004), koja o Velikom rječniku hrvatskoga jezika Vladimira Anića navodi i riječi Tomislava Ladana kako je rađen u najboljoj tradiciji hrvatskih vukovaca.

Roman poput ' Nestali ljudi ' Ljiljane Filipović unose potpuno nove teme u hrvatsku književnost Prvi roman Nade Gašić, dugogodišnje prevoditeljice, urednice i suradnice Vladimira Anića, " Mirna ulica, drvored ", objavljen u biblioteci KaLibar u " Algoritmu ", već je prozvan " genijalnim agramerskim krimićem ", odnosno " ženskim krimićem ".

I u Rječniku stranih riječi Vladimira Anića i Ive Goldsteina može se pročitati nešto slično, ali ima i dodatak: francuski crétin od staro provansalskog creitin, crestin: ljudsko biće, doslovno kršćanin (dakle koji je ljudski usprkos manjkavostima) (Anić/Goldstein, 2000.).

Uredio više od 150 knjiga, a kao nakladnik radio na još oko 400 naslova.Najveći projekti: Povijest hrvatske književnosti; Rječnik hrvatskog jezika; Rječnik stranih riječi Vladimira Anića; suautor Hrvatskog enciklopedijskog rječnika 2002.; zaslužan za izdavanje pretisaka temeljnih djela hrvatske kulturne baštine Danice ilirske (1835 - 49), Misala po zakonu rimskog dvora (1483), Vrančićevog petojezičnog Rječnika (1595), Belostenčeva Gazophylaciuma (1651) i dr; Biblioteka Liber, Croaticus, Temelji, Historiae, Biografije monografije, Kritička izdanja sabranih djela hrvatskih pisaca, Erasmus Objavio: - Okrug Karlovac 1941.; suautor (s I.

Iznimno metodološki suvremen bio je Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (1986) Vladimira Anića i Josipa Silića.

Treba to naglašavati usprkos tome što je životinja u Rječniku hrvatskoga jezika Vladimira Anića (Novi Liber, Zagreb, 1991) rječnički precizno određena kao ' svaki živi organizam osim čovjeka koji pripada drugom odjelu organskog svijeta na Zemlji prema biljkama ', ali upravo zbog toga što je drugo (preneseno) značenje riječi životinja ' čovjek bez srca i samilosti, okrutan čovjek na način životinje ' (okrutan na način leptira?).

Niti jedna od prvospomenutih riječi ne nalazi se u ' Rječniku hrvatskoga jezika ' Vladimira Anića iz 1991. godine.

Prema Rječniku stranih riječi Vladimira Anića i Ive Goldsteina spektar je rezultat rastavljanja nekog složenog sustava na jednostavnije elemente, ali i bilo koja distribucija elektromagnetskog zračenja.

U radu se daju sličnosti i razlike s drugim rječnicima tuđih (stranih) riječi, primjerice Bratoljuba Klaića, odnosno Vladimira Anića i Ive Goldsteina.

Nakon smrti prof. Jonkea i političkog sloma Deklaracije o ravnopravnosti hrvatskoga jezika uskoro se u izdanju Libera (SNL) Slavka Goldsteina i Školske knjige u knjižarama pojavil Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića.

Bila je suradnica profesora Vladimira Anića od prvog izdanja Rječnika hrvatskog jezika do posljednjeg izdanja Anić-Silićevog Pravopisnog priručnika.

Zbrka je nastala još 2001. kada se zbog neobjašnjivih razloga i sasvim nepotrebno pojavio Pravopis hrvatskoga jezika, Vladimira Anića i Josipa Silića koji je uz pomoć tadašnje vlasti dobio prešutnu uporabu iako je već sedam godina (od 1994.) postojao službeni odobreni Hrvatski pravopis Babić-Finka-Moguš.

I Veliki rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića je težak.

Bila je suradnica profesora Vladimira Anića od prvog izdanja Rječnika hrvatskoga jezika, Rječnika stranih riječi, Enciklopedijskog rječnika, do posljednjeg izdanja Anić-Silićevog Pravopisnog priručnika.

Zato sam zavirio u Riječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića, CD izdanje Novi liber, 2007. Našao sam za riječ kultura pet definicija.

U Rječniku hrvatskoga jezika Vladimira Anića domovina je opisana kao zemlja rođenja, zemlja podrijetla, zemlja kojoj čovjek pripada po svojim pravima ili po osjećajima.

U tom primjeru oba suvremena hrvatska rječnika, onaj Vladimira Anića i onaj pod uredništvom Jure Šonje, imaju kěpHr, kipára.

Ostala su tri u uporabi, a po njima su napisane i mnoge knjige: Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića, zatim Pravopisni priručnik koji je priredila Ljiljana Jojić i Hrvatski računalni pravopis S.

3 Kopanj/a ž je, veli Veliki rje č nik Vladimira Anića 1. plitka posuda (po tradiciji drvena, rad bačvara) iz koje se napaja stoka; valov, kopanj 2. plitka drvena posuda za umivanje, korito.

Josip Silić, redoviti sveučilišni profesor u Zagrebu i pisac, uz Vladimira Anića, Pravopisa hrvatskoga jezika, posve oprečno: Drago mi je i pozdravljam inicijativu pisanja novoga pravopisa.

Sudjelovao sam u izradi prvoga izdanja Rječnika hrvatskoga jezika Vladimira Anića (kao jedan od pomoćnih redaktora; 1991).

Sudjelovao sam u izradi Rječnika stranih riječi Vladimira Anića i Ive Goldsteina (kao jedan od stručnih suradnika, za etimologiju; 1999).

Kao posebni etimološki rječnici sužena po lja, tu su i Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića, s mnogobrojnim, sve širim izdanjima do 1990, i Rječnik stranih riječi Vladimira Anića i Ive Goldsteina (1999), te etimološki rječnik adrijatizama Jadranske etimologije Vojmira Vinje (I, 1998).