U Momjanu će se umjetnici predstaviti svojim instalacijama (Vlasta Žanić, Alem Korkut), video radovima (Lala Raščić, Naoko Takahashi, Steven Eastwood), a u posebnom programu borderline screenings koji se bavi pitanjima geografske određenosti i politike mobiliteta bit će prezentirani radovi Chantal Akerman, Ursule Biemann i Frana Ilicha.

Momjan će ove godine biti mjesto susreta istarskih suvremenih umjetnika sa studentima zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti pod vodstvom mentorica Nicole Hewitt i Ane Hušman, te studenata Umjetničke akademije u Splitu kojim je mentorica zagrebačka umjetnica Vlasta Žanić te umjetnika s Metropolitan School of Art iz Londona.

Pretvoriti ih u oblik umjetničkog izraza i sebi i drugima oslikati, predstaviti, približiti prostor u kojem se one nalaze, pojasniti pitanja i odgovore što iz njih proizlaze, zadaci su na koje će Vlasta Žanić ovom izložbom pokušati dati odgovor. ' (Jasmina Bavoljak) Izložba ostaje otvorena do 19. studenoga.

Stoga izložbu svojih radova Vlasta Žanić naslovljuje pojmom autoreferat, riječju koju je stvorila sama, kao što je stvorila sve pojedinačne slike poimanja vlastite subjektivnosti koje je namijenila javnom izlaganju.

Proširivši polje istraživanja, tretirajući arhitekturu kao svoje prirodno (kiparsko) okruženje ali ne kao čvrsto zadanu opnu ili granicu gdje radovi postaju strukturalni dio prostora, ne izdvajajući se u većoj mjeri u klasično skulptorskom smislu, Vlasta Žanić ostvarila je radove graničnoga područja između konceptualnog razmišljanja, ambijenta i instalacije, nešto blisko pojmu space art, čak light and space works.

Pitate se što je to tako prevratničko Vlasta Žanić zapravo izložila?

Cilj je prodati vlastite radove i prikupiti sredstva za liječenje, a osim studenata ALU, akciji su se odlučili pridružiti i već afirmirani umjetnici poput Alema Korkuta, Siniše Labrovića, Antuna Maračića, Marko Tadić, Hrvoje Mitrov, Vlasta Žanić, Boris Greiner i mnogi drugi.

Na Natječaj su pozvani sljedeći umjetnici: Igor Grubić, Vlatka Horvat, Antun Maračić, Marko Tadić i Vlasta Žanić.

Gosti su Marijan Crtalić, Ivana Hanaček, Božena Končić Badurina, Siniša Labrović, Kata Mijatović, Vlasta Žanić.

Vlasta Žanić i Vojin Hraste pod odveć općenitim naslovom Umijećem igre do umjetnosti ispunili su izložbenu dvoranu Muzeja grada Šibenika sugestivnim mrakom i crnilom koje podsjeća na proslavu Dana vještica.

Lauer za film »Cesar Franck - Wolf Vostell« i Saša Ban za »Park«; za animirani film Goran Trbuljak za »Duplex«, za eksperimentalni Vlasta Žanić za »Ukidanje jabuke«, za glazbeni spot Andrej Koroljev i Slaven Jekauc za »Pržiii«, za namjenski Dalibor Matanić za »Hvala Bogu«.

Između 50 - ak gostiju, uz studente likovnih umjetnosti koji na momjanskoj umjetničkoj platformi stvaraju svoje prve radove, u projektu će sudjelovati prošle godine nagrađeni Martin Mrzljak i Stjepan Milas, umjetnici i mentori Nicole Hewitt, Tanja Dabo, Vlasta Žanić, Naoko Takahashi, Ana Hušman, Tina Gverović, Elke Krasny, Ben Cain, Marko Ercegović, Pasko Burđulez, Boris Greiner, Florian Roithmayrn, Siniša Labrović, Boris Cvjetanović, Dragan Kaluđerović i drugi.

Film Glupi Antonio predstavlja rađen je u povodu izložbe i performansa Antonija Gotovca Lauera, u sklopu izložbenoga ciklusa Intime (Ivan Kožarić, Antonio Gotovac Lauer, Boris Demur, Vlasta Delimar i Vlasta Žanić) održana od 17. listopada do 19. studenog 2006. godine u podrumu Galerije Klovićevi dvori.

Parovi su Vedran Perkov i Đorđe Jandrić, Viktor Popović i Igor Eškinja, Matko Trebotić i Igor Rončević te Rino Efendić i Vlasta Žanić.

U četvrtak, 6. veljače 2003. Galerija Miroslav Kraljević predstavlja: u 19 sati, ZAGREB STORIES, video omnibus, 24,2002 i u 20 sati MARIJAN MOLNAR, Identifikacije, online projekt, 2002. http://www.miroslav-kraljevic.hr/1/molnar/index.html ZAGREB STORIES video, 24, 2002. autori: Elizabeth Cohen, Kata Mijatović, Mihaela Olujić, Zoran Pavelić, Frane Rogić, Michael Talley, Ksenija Turčić, Vlasta Žanić montaža i post-produkcija: Elizabeth Cohen Michael Talley Zagreb Stories suradnja je zagrebačkih i njujorških umjetnika.

Nakon 2001. Vlasta Žanić sve češće izvodi performanse i snima video radove.

Predstavljena generacija mlađih hrvatskih umjetnika unijela je niz inovacija u svim aspektima skulpture, a među odabranima su: Ivan Fijolić, Ivana Franke, Aleksandar Garbin, Alem Korkut, Kristian Kožul, Ines Krasić, Siniša Majkus, Damir Očko, Viktor Popović, Silvo Šarić, Silvio Vujičić i Vlasta Žanić.

Program pod nazivom Samoreprezentacije u hrvatskoj video umjetnosti od 1970 - ih okuplja radove umjetnika različitih generacija (Sanja Iveković, Dalibor Martinis, Ivan Faktor, Zdravko Mustać, Dan Oki, Zlatko Kopljar, Vlasta Žanić, Sandra Sterle, Alen Floričić, Goran Škofić, Renata Poljak, Tanja Dabo, Ljiljana Mihaljević, Nika Radić i Vlatka Horvat) ističući kritički potencijal samoreprezentacije, apsorbirajući strategije, prakse i nasljeđe konceptualne umjetnosti i feminističke kritike.

Sudjeluju umjetnice: Claudia Von Alemann (Njemačka), Mor Arkadir (Izrael), Corrina Beltz (Njemačka), Tanja Dabo (HR), Vlasta Delimar (HR), Amela Frankl (HR), Nicolle Hewitt (HR), Sanja Iveković (HR), Ana Opalić (HR), Urlike Rosenbach (Njemačka), Marijana Stanić (HR), Irena Topić (HR), Mirjana Vodopija (HR), Vlasta Žanić (HR); i psihologinje Alessandra Pokrajac Bulian i Sanja Smojver - Ažić.

Prvih deset godina svojega djelovanja Vlasta Žanić sustavno istražuje kiparsko prostorne probleme.

Ovce su kao u pravom reality showu imale kulturni program i specijalne zadatke, primjerice, imale su kritičko gledanje televizije, zatim im je 15 pisaca čitalo svoje tekstove, a morale su nacrtati sliku u čemu im je pomagala slikarica Vlasta Žanić. To je bio ovčji apstraktni ekspresionizam, komentirao je Labrović, dodavši da su gledatelji glasovali za najbolju ovcu, a poražene ovce su mogli udomiti, ili su mogle biti servirane.

Portret Lovre Artukovića, njegov rad, Mjeda je stavio u prvi plan, kao osobu gurajući slikara u drugi, Stephan Lupino pomalo je glamurozan uz automobil, Nika Radić skromna za računalom, Slaven Tolj pomalo hamletovski na stijeni, Vlasta Žanić u radionici samo neka su od dobro osmišljenih, ujedno i pomalo duhovitih i izrazito intimistički ljudskih, rješenja Luke Mjede.

Vlasta Žanić iznimno dobro pročisti stvar, ne oduzimajući joj sočnost, boju, toplo/hladni osjet...

Vlasta Žanić je u sedam prizemnih prostorija galerije različitim materijalom (prirodnog podrijetla) promijenila i izmijenila dimenzije prostorija, smanjujući, zakrivljujući ili dodajući nove elemente u prostor.

Boris Greiner i Vlasta Žanić također imaju nešto neriješeno unutar međusobnog odnosa na dnevnom redu.

Redom su to Ivan Kožarić (17 22. listopada), Tomislav Gotovac (24 29. listopada), Boris Demur (31. listopada 5. studenog), Vlasta Delimar (7 12. studenog) i Vlasta Žanić (14 19. studenog).

Vlasta Žanić ostvarila je radove graničnoga područja između konceptualnog razmišljanja, ambijenta i instalacije, nešto blisko pojmu space art, čak light and space works.

Vlasta Žanić rođena je u Zagrebu, 1966. 1985. je završila Školu primijenjene umjetnosti i upisala ALU; Odjel kiparstva, diplomirala u klasi prof. M.

Svoje intervencije u urbanom prostoru zadarskog Poluotoka izvest će: Vlado Zrnić, Boris Kajmak i Đorđe Jandrić iz Zadra, Vlasta Žanić, Zoran Pavelić i Kata Mijatović iz Zagreba, Tanja Dabo iz Rijeke, Sislej Xhafa iz Albanije, Dominic Hislop iz Škotske, Miklos Erhard iz Mađarske i Lasse Lau iz Danske.

Na trojni zadatak (interakcija sa zadanim prostorom podrumskih prostorija Galerije Klovićevi dvori, tema autoportreta i umjetnička provokacija) kustosice Jasmine Bavoljak, koja je koncipirala ciklus Intime, a u okviru kojega je objedinila tri umjetnika i dvije umjetnica (Ivan Kožarić: Bijele ruže, Antonio Gotovac Lauer: Glupi Antonio predstavlja, Boris Demur: Spiralna art memorija i performans Hommage á Oskar Herman, Vlasta Delimar: Mari č ka, Vlasta Žanić: Ravnoteža), Vlasta Žanić odgovorila je performansom i istoimenom izložbom Ravnoteža kojima, među ostalim, propituje prostor između uspostavljanja ravnoteže i neravnoteže.