Na dnu, u posljednjoj, petoj dvorani, očekuje ih najveća podzemna životinja, istarska čovječja ribica, endemski albino vodozemac koji je od svojih srodnika iz dinarskog krša navodno genetički stariji nekoliko milijuna godina, te skulptura prozvana Snješko, stalagmit nastao spajanjem dviju siga 1986. godine, iako se, kako kaže Legović, to moglo dogoditi i tisuću godina prije ili poslije.

Jedini je europski vodozemac prilagođen životu u podzemlju.

Ali, valja se vratiti na tvrdnju o nerazgradivosti vrećice, povežimo ove dvije činjenice i evo nam istinitog zaključka: vrećica će, ukoliko se sisavac ili vodozemac zabuni i proguta je, iz njegova probavnog trakta izaći nepromijenjena, onakva kakva je i ušla.

PJEGAVI DAŽDEVNJAK (marka nominalne vrijednosti 3,10 kn) ili Salamandra salamandra vodozemac je iz porodice daždevnjaka.

Posebno atraktivna bit će izložba o rekorderima u svijetu vodozemaca primjerice, najveći vodozemac je kineski daždevnjak koji može narasti do 1,65 metara, a najotrovniji je zlatna otrovna žaba.

" Naravski. " " Ali ", reče Artur, opet ispaljujući isto veliko pitanje, " zašto? " " Zato što da nisu glasovali za svog vodozemca ", objasni Ford, " na to bi mjesto mogao doći neki pogrešni vodozemac. "...

Iz tog razloga ova žaba je najotrovniji vodozemac na svijetu, iako je dugačka samo 4,5 cm

Ispadaš tu pred njima teški spojenoprstaški vodozemac natopljen alkoholom, malo je falilo da joj skrešem u lice, kao što sam Sandiću na Interliberu u vezi masne kose.

Ovaj vodozemac, kojega su još davne 1924. godine zadnji put ugledali europski istraživači, nazvan je Dugina žaba zbog svoje iznimno neobične boje.

CRVENI MUKAČ (marka nominalne vrijednosti 1,60 kn) ili Bombina bombina vodozemac je koji nastanjuje nizinska staništa diljem središnje i istočne Europe, od Danske i Švedske na sjeverozapadu do Urala u Rusiji te Turske na jugoistoku.

No, postoje i vrste koje još u stadiju ličinke dostižu spolnu zrelost i nikada ne dovrše preobrazbu (neotenija), na primjer meksički vodozemac aksolotl.

Endemični vodozemac u Zagreb stiže iz Like kako bi se posjetitelji educirali o važnosti zaštite vodozemaca.

Hrvatsko ime vodozemac govori nam da žive u vodi i na suhom, a latinsko da žive dvostrukim životom, to jest da dio života provode u vodi, a dio na kopnu.

Jer što ako je usisavač jaje koje se sprema biti iskljucano, vodozemac koji samo što nije ispuzao?

Stoga ne čudi da je zaštitni znak KreKa žaba gatalinka, zaštićeni vodozemac koji obitava na otoku Krku, a simbolizira sve ugrožene vrste koje nestaju zbog čovjekovog nemara prema prirodi.

Ovaj markantni vodozemac ima zeleno do svjetlo zelena leđa prošarana tamnim mrljama i narančast pa do jarko crveni abdomen sa tamnim šarama.

Taj vodozemac živi samo u podzemnim vodama krša i izvanredno je rijedak.

Postati od orangutana impresionistički slikar, od riblje škrge vodozemac, od roba kršćanin, sve su to revolucije, samo malo predugo traju i, konačno, što tu ima da se vjeruje?

Prije 210 milijuna godina mlakim jezerskim vodama haračio je neobičan vodozemac s još neobičnijim zagrizom.

Novi broj magazina Kuhinje kupaonice pokazuje idejna rješenja, ali i naglašava: oni ekološki svjesni mogu imati čistu savjest jer nijedan vodozemac nije poginuo pri izradi takvih dekora.

Čovječja ribica repati je vodozemac koji naseljava tekućice i ujezerene vode krškog podzemlja bogate špiljskim vodenim beskralješnjacima, koji joj služe kao hrana.

Čovječja ribica je endemični vodozemac iz porodice glavašica.

Pjegavi daždevnjak, poznat i kao šareni daždevnjak je vodozemac iz roda daždevnjaka.

Ali, želim ostati riba u svojoj vodi, a bez mora vode mogu postati tek vodozemac.

U blizini je cretište Jarak ugroženo stanište rijetkih biljnih vrsta, a nedaleko Sv. Gere pronađen je i crni daždevnjak, rijedak vodozemac čija ženka leže žive mlade i koji obitava samo na velikim nadmorskim visinama.

Čovječja ribica je vodozemac s najdužim životnim vijekom, žive više od 60 godina.

Iz tog razloga ovaj vodozemac ima smanjen utrošak predatorske aktivnosti, odnosno manje energije troši na potragu.

Čovječja ribica (Proteus anguinus), repati vodozemac iz por. glavašica (Proteidae), boje nalik čovječjoj koži, po čemu je dobila ime.

Ovaj maleni repati vodozemac predstavlja jedan od ostataka iz hladnijih razdoblja prošlosti (ledena doba) kada je veći dio sjeverne Europe bio pokriven ledom, a u našim krajevima prevladavala je vrlo hladna klima sa vrlo kratkim ljetima.

Crni daždevnjak jedina je naša vrsta vodozemca koja ne treba vodu za razvoj ličinki, te možemo reći da je on prvi potpuno kopneni vodozemac.