Bavimo se proučavanjem vretenaca (kukci iz reda Odonata) koji svoj životni ciklus vežu za vodena staništa, kao ličinke koje su predatori na dnu močvarnih i tekućih voda, koje u posljednjem ličinačkom stadiju dobivaju začetke krila, te kao odrasli oblik (imago) izlaze iz vode.

Imaga vretenaca veliki su predatori prema drugim manjim kukcima (čitaj: jedu sve sto mogu, a nije im nepoznat ni kanibalizam) u čemu im pomaže dobar vid, među najrazvijenijim u svijetu kukaca, (čitaj: prekrasne velike oči u nijansama svih boja), te izuzetne avijatičarske sposobnosti (čitaj: lete ko kamikaze, al nikad ne završe glavom u lokvi).

U Hrvatskoj su zaštićene ukupno 304 vrste, od toga: 73 vrsta iz skupine sisavaca, 41 vrsta gmazova, 20 vrsta vodozemaca, 94 vrste slatkovodne ribe, 3 vrste morske ribe, 38 vrsta leptira i 35 vrsta vretenaca.

Veliki kralj je ugrožena vrsta Hrvatske koja pripada skupini vretenaca (Odonata), u narodu poznata i kao vilin konjici ili konjske smrti.

U Europi postoji 138 različitih vrsta vretenaca, dok je u Hrvatskoj nedvojbeno zabilježeno 69 vrsta.

Naime, ovo je jedno od naših najvećih vretenaca, a ako niste sigurni je li to baš on samo provjerite ima li prsa zelene boje, a zadak plave.

Stanište: Velik broj ovih vretenaca možemo naći oko skoro svake veće bare, močvare ili jezera, ali i oko većine tekućica.

Ovim putem želio bih započeti ozbiljnije evidentiranje vretenaca u Koprivničko-križevačkoj županiji, pa ako zapazite ova mala stvorenja, zapažanje možete poslati na e-mail: [email protected] ili na mobitel: 092 1102831.

Istraživane skupine: Istraživanje i inventarizacija područja PP Vransko jezero će biti usredotočeno na nekoliko različitih skupina makroskopskih beskralješnjaka, tako da će se istraživati fauna vodenih kornjaša, fauna vretenaca, vodencvjetova, tulara, vodenih stjenica, muljara, dvokrilaca i mnogih drugih skupina koje nalazimo u kopnenim vodama.

Poruke vretenaca i Vrhunskog Pisca prenio: Ivan Žganec

Razvitak divovskih vretenaca (Odonata - Anisoptera) drevne Zemlje generalno se pripisuju većim razinama kisika u atmosferi tijekom prošlosti.

Primjerice, ličinke komaraca i vretenaca žive u vodi, dok su odrasli kukci kopnene životinje.

Ima li veze veličina vretenaca, žohara i skakavaca s količinom kisika koju danas udišemo, otkrijte u nastavku.

Velik problem u Novigradu P. je činjenica da se baš na ovom mjestu gdje ima i najviše vretenaca nalazi jedna velika prijetnja okolišu.

Za život vretenaca neophodna je voda pa se tako mogu najviše naći uz potoke i rijeke, kao i u Novigradu P. uz potok Komarnicu.

Grabežljive ličinke vretenaca žive na dnu tekućih ili stajaćih voda.

Ima oko 35 vrsta vretenaca, što je četvrtina svih europskih vrsta vretenaca.

Vanjska obilježja: Ovo je jedno od najraširenijih i najčešćih vretenaca u Europi.

Na području Spačvanskog bazena, nedavno su dobiveni rezultati provedenog istraživanja faune vretenaca u svrhu izrade diplomskog rada studentice Odjela za biologiju sveučilišta J. J.

Zabilježena su oba podreda europskih vretenaca...

Ovako izgleda anax empereurom (car vretenaca) snimljen u srednjem planu na svom odmorištu (180 mm; f/10; 1/500 s; ISO 800)

Mužjaci vretenaca gotovo su jednako nemilosrdni i prema ženkama vretenaca koje nakon parenja često završe s ozbiljnim ozljedama očiju, glave ili prsa.

Upozoravaju da su radovi na sprudu, koji je stanište male čigre, male prutke te nekoliko vrsta ptica, riba, vretenaca, vidri i gljiva, samo opravdanje Hrvatskim vodama za nepotrebne radove.

Imaju dva para krila koja su kod robustnih debelostrukih vretenaca nejednaka - stražnja krila su nešto veća od prednjih, što im omogućava da brže lete, a kad se odmaraju drže ih vodoravno ispruženima.

Njima uglavnom mašu istodobno, ali kod nekih vrsta, kao npr. vretenaca, alterniraju, čime se povećava sposobnost manevriranja.

Taj sprud je izuzetno vrijedno stanište za nekoliko vrsta ptica, riba, vretenaca, gljiva i vidre.

Ovi leteći kukci zovu se vretenca, a ako sljedeći put kada se nađete u prirodi poželite saznati koja je vrsta vretenca upravo proletjela kraj vas, u nastavku se upoznajte s nekim od naših najčešćih vretenaca.

Na europskoj Crvenoj listi ugroženih vrsta nalazi se 44 posto rječnih školjkaša, 37 posto rječne ribe, 23 posto vodozemaca, 19 posto gmazova, 15 posto sisavaca i vretenaca te 13 posto ptica.

Nakon što smo se upoznali s nekim vrstama vretenaca koje možemo vidjeti u prirodi, ostala su nam još neka na koja bi mogli obratiti pažnju.

Vretenaca ima mnogo, no za početak možemo upoznati nekoliko vrlo čestih vrsta.