Dapače, u gradu gotovo da i nema neke ulice s nekim neutralnim imenom, nego samo srpskim (župna crkva se nalazi na križanju ulica svetog Save, kralja Aleksandra, Vidovdanske i braće Jugovića; dobojske osnovne škole zovu se Dositej Obradović ", Sveti Sava " i Vuk Stefanović Karadžić "; najveći broj dobojskih katolika živi u ulici đenerala Draže...) http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=6353: josip-senjak-upnik-u-doboju-hrvatska-od-nas-die-ruke catid = 54: razgovori Itemid = 22 (http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=6353: josip-senjak-upnik-u-doboju-hrvatska-od-nas-die-ruke catid = 54: razgovori Itemid = 22)

Ključno Remetićevo gledište odnosi se na činjenicu da je na prostoru od Bugarske do Slovenije danas (ako poštujemo lingvističku logiku i jezičke činjenice) na sceni jedan književni jezik - To je onaj tip književnog jezika koji je Vuk Stefanović Karadžić polovinom 19. veka reformisao za potrebe srpskog naroda i srpske kulture.

Tvrdnja Tvrtka Jakovine o tome da je nastanak Prve Jugoslavije, 1918. godine, kada su veleizdajnici iz Hrvatske, i prevratnici, otišli u Beograd, 1. prosinca 1918. godine, kao guske u maglu ", kako je poput proroka rekao Stjepan Radić, i poklonili se velikosrpskom i urotničkom prijestolonasljedniku Aleksandru Karađorđeviću, navodno nešto apsolutno najpozitivnije ", s obrazloženjem da je Hrvatska ekonomski prosperirala u Kraljevini SHS (poslije nazvana Kraljevina Jugoslavija), i sačuvala svoj teritorij, kako je ovaj kontroverzni znanstvenik naglasio, (Tito " Jakovina na predstavljanju svoje nove knjige, 08.5.2013., izvješća iz medija), može iz Hrvatske samo netko tko je, ili bez pameti, ili (ne) svjesni suradnik velikosrpske ideologije i politike, jer upravo velikosrpska ideologija i politika tumači, da srpska vojska oslobađa " zemlje susjednih zemalja koje su srpske ", jer kao što tvrdi velikosrpski ideologog i seoski đilkoš " Vuk Stefanović Karadžić, inače kradljivac hrvatske kulturne baštine, tko govori štokavski je Srbin, i tačka ". (Dozvoljavam i da je netko pod utjecajem droga kad tvrdi da je Hrvatska prosperirala u Prvoj Jugoslaviji, i da je čin od 1. prosinca 1918. nešto apsolutno pozitivno za Hrvate ili za Hrvatsku.)

Netom objavljeni Drugi Memorandum SANU poznatom metodologijom krivotvorenja činjenica nastavlja se na ideologiju velikosrpske osvajačke politike koju su začeli Ilija Garašanin i Vuk Stefanović Karadžić, a razvili Slobodan Milošević i Dobrica Ćosić, nastavljajući tako proizvodnju razdora i netrpeljivosti između hrvatskog i srpskog naroda

Vuk Stefanović Karadžić (1787. - 1864.) je prvi velikosrpskoj ideji dao cjelovitiju teorijsku osnovu u članku Srbi svi i svuda, objavljenom 1849. (kojih 150 - ak godina kasnije, njegov prezimenjak, psihijatar s Pala, Vukovu će teoriju iskušati u praksi).

Vuk Stefanović Karadžić:« Svi štokavci su Srbi bili oni poslodavc i, katolici

Sâm Vuk Stefanović Karadžić u svom čuvenom Kovčežiću piše: Mnogi stariji spisatelji ove braće naše, zakona rimskoga, pisali su srpski čistije od našijeh ne samo svojega vremena, nego od mnogijeh i današnjeg. Tu navodi Reljkovićev Satir, Došenovu Aždaju sedmoglavu i Kanižlićevu Rožaliju pa za njih kaže: Ova su sva tri pomenuta spisatelja Slavonci. Navodi zatim dalmatinskog fratra Petra Kneževića iz njegove knjige ' Pisme duhovne razlike ' koja je tiskana u Mlecima 1765., dakle opet prije prve knjige našega Dositeja.

Đinđić se uvijek zabavljao prisjećajući se kako je veliki srpski jezični reformator Vuk Stefanović Karadić (1787. - 1864.) službeno bio difamiran kao njemački špijun, zato što je on učenik Helderov, prijatelj Goetheov, čovjek koji se dopisivao s braćom Grimm glatko govorio njemački. Orijent je taj kod Južnih Slavena, tvrdio je Đinđić pejorativno, koji ih navodi na takvo prosuđivanje.

Približno paralelno s hrvatskim preporoditeljima djeluje i Vuk Stefanović Karadžić, zainteresiran i za dijalektološka pitanja, dok 1857. Ä uro Daničić piše o razlikama između jezika srpskoga i hrvatskoga, pri čemu očito krivo identificira štokavštinu i srpski jezik, čakavštinu i hrvatski jezik, uz također bitne metodološke slabosti, unatoč kojima ipak donosi i znatan broj točnih opažanja.

Filolog i sakupljač pučkih pjesama Vuk Stefanović Karadžić (1787. ⠀ 1864.) ponudio je srpskoj kulturi novi, narodni jezik koji je ubrzo pobijedio konzervativni ÂťslavenosrpskiÂŤ.

Vuk Stefanović Karadžić, poznatiji kao jedan od samo 50 počasnih građana Zagreba u njegovoj više od devet stotina godina dugoj povijesti, nije osobito popularan danas u svome Zagrebu.

Kod Srba je tu reformu uz pomoć Slovenca Jerneja Kopitara proveo Vuk Stefanović Karadžić.

U jednoj svojoj knjizi (Narodna srpska pesnarica, čast vtora, Beč, 1815., skupio Vuk Stefanović Karadžić) objašnjava Vuk zašto sve pjesme nije donio u jekavici: Da sam sve napečatio Hercegovački (npr. djevojka, djeca, vidjeti, lećeti i pr.), onda bi rekli Sremci, a osobito varošani i varoške: pa šta sada nama ovaj nameće Horvatskij jezik.

I Vuk Stefanović - Karadžić i Savka Dapčević Kučar su bili nacionalisti.

Među najznačajnije propagatore i ideologe velikosrpske ideologije u 19. i 20. stoljeću ubrajaju se Ilija Garašanin, Vuk Stefanović Karadžić, Nikola Stojanović, Jovan Cvijić, Vasa Čubrilović i Stevan Moljević, kao i akademici SANU koji su izradili Memorandum 1986.

Nekoliko je puta u Dalmaciju došao i Vuk Stefanović Karadžić koji je uveo u Srbiju hrvatski jezik zbog čega su protiv njega ustali pravoslavni svećenici.

Srbi su se od početka svoje pismenosti služili crkvenoslavenskim jezikom srpske redakcije sve do 19. stoljeća, s nekoliko modifikacija u 18. st. (ruskoslavenski, slavjanoserpski), a njihov današnji književni jezik utemeljio je tek polovicom 19. stoljeća Vuk Stefanović Karadžić podigavši štokavsko narječje srpskoga sela na razinu književnog jezika.

Međutim, nekima nisu dovoljne ni povijesne činjenice da ne bi tvrdili kako Hrvatima zapravo srpski lingvist Vuk Stefanović Karadžić nije stvorio i dao jezik (?).

Vuk Stefanović Karadžić bi bio više nego zadovoljan s tzv. hrvatskim pravopisom Željka Jozića i Instituta za jezik i jezikoslovlje

Nisu to možda Vlasi koje je SPC od stjecanja autokefalnosti, a na temeljima prve velikosrpske propagande tzv. Načertanija Ilije Garašina (kulturni supstrat te doktrine iznio je Vuk Stefanović Karadžić godine 1849 u članku Srbi svi i svuda poričući Hrvatima njihovo narodno ime i štokavsku osnovu hrvatskoga jezika), jednostavno privela na srpstvo s kojim oni zapravo nikakve veze nisu imali?

Književni jezik SrbĂ do 19. stoljeća bio je oblik crkvenoslavenskoga (srpskoslavenski, ruskoslavenski), a kad je Vuk Stefanović Karadžić, na poticaj Slovenca Jerneja Kopitara, za osnovicu novoga srpskoga jezika uzeo novoštokavsko narječje ⠀ i po uzoru na dotadašnji hrvatski književni jezik, njegove rječnike i gramatike ⠀ to je olakšalo i ekspanzionističke težnje mlade srpske države.

U toj borbi žestoko se uključio i Vuk Stefanović Karadžić, koji putuje po hrvatskim zemljama i piše kako nigdje nije susreo Hrvate.

Ijekanje nam je 1850 - te propisao Vuk Stefanović Karadžić, kojega su hrvatski predstavnici na onom famoznom Bečkom književnom dogovoru zamolili da napiše pravila za ijekanje, što je on i učinio.

Imam 7 različitih izdanja, a najponosnija sam na SVETO Pismo (staroga i novog zavjeta) u prijevodu (stari zavjet) Đ.Daničić, novi zavjet Vuk Stefanović Karadžić, tiskano u Londonu 1958. god.

Ideja o Velikoj Srbiji razrađivana je od osamostaljenja Srbije od turske vlasti početkom XIX. stoljeća, a to je u knjizi Srbi svi i svuda 1836. godine objavio Vuk Stefanović Karadžić.

Misle da je to bilo prije dvjestotinjak godina kada je Vuk Stefanović Karadžić propitkivao svoje nepismene Tržićane i istočne Hercegovce iz ' južnih krajeva ' kako se što izgovara i trpao u svoj kovčežić.

Ta politika nije slučajna, nju su davno formirali Ilija Garašanin, Stevan Moljević i Vuk Stefanović Karadžić.

Ništa manje nego Mak Dizdar ili Antun Branko Šimić, a, bogme, i zericu više nego Vuk Stefanović Karadžić ili Ruđer Bošković.

U prvoj polovici 19. stoljeća, uz pomoć tadašnjih vrhunskih filologa, kao što su braća Grimm, austrijskih vlasti koje je predstavljao Jernej Kopitar - - Vuk Stefanović Karadžić je reformirao srpsku grafiju i pravopis, praveći veliki rez između dotadašnje slavenosrpske kulture i novog standarda.

Istovremeno mnogi su na svojim kapama imali simbole tzv. Velike Srbije koju su još u XIX. stoljeću osmislili Vuk Stefanović Karadžić i Ilija Garašanin.