1) popisni se rezultati odnose na određeni, tzv.« kritični trenutak »; 2) popis nije imao neku posebnu svrhu, već ustanovljenje« odnosa stanja stanovništva zemlje koji su bitni za državnu upravu »; 3) radi se o općem popisu koji je obuhvatio cjelokupno pučanstvo (Wertheimer-Baletić 1999, 47).

U prvom radu Alice Wertheimer-Baletić: Depopulacija i starenje stanovništva temeljni demografski procesi u Hrvatskoj (str. 631 - 651), autorica analizira u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata značajke, tendencije i interakciju sastavnica prirodnog kretanja s promjenama starosne strukture stanovništva.

Od kolegice na Ekonomskom fakultetu oprostila se akademkinja Alica Wertheimer-Baletić, koja je istaknula da je Savka Dabčević-Kučar bila legenda Fakulteta, na kojem je poticala raspravu o ekonomiji ne samo o socijalističkoj, nego i o postavkama građanske ekonomije.

Autor Miroslav Mikuljan, odgovarajući na upite, istaknuo je kako film što ga je snimio još 2004. unatoč zalaganju uglednih znanstvenika i demografa (Alice Wertheimer Baletić i Olge Carević) Hrvatska televizija (HTV) film nije htjela prikazati.

Wertheimer je zaključio da, kada gledamo, mi ne vidimo svaki element zasebno, već vidimo cjelinu a ona ne sadrži samo elemente već i odnose među njima.

Osnivači geštalt psihologije su njemački mislioci Max Wertheimer, Wolfgang Kohler i Kurt Koffka.

U knjizi je Wertheimer objavio rezultate istraživanja prividnog kretanja, koje je proveo u laboratoriju u Frankfurtu, zajedno sa svojim suradnicima Wolfgangom Kohlerom i Kurtom Koffkom.

Neovisno o tome koja politička stranka vodi zemlju ovom problemu mora se pristupiti kontinuirano, baš kao što je to slučaj u Francuskoj kaže Wertheimer-Baletić.

U hrvatskom timu bilo je 10 članova (Katarina Turčinović, Lea Ikić, Inga Preskar, Vlatka Wertheimer, Ena Čulin, Kristijan Slačanac, Ivan Szabo, Luka Romac, Mladen Maričić i Toni Labinjan) koji su se natjecali u individualnim i timskim disciplinama (bazen i otvoreno more).

Pored produktivnog mišljenja ili učenja uvidom Wertheimer je razlikovao i reproduktivno mišljenje.

Ovakav način učenja Wertheimer je nazvao produktivno mišljenje.

Točnije, najbolji ljudi odlaze iz države upozorila je Wertheimer-Baletić.

Zaoštrila se kad je Velimir Pravdić prigovorio tomu što je Zvonimir Baletić kandidiran za redovitog člana u razredu za društvene znanosti u kojemu se već nalazi i njegova supruga Alica Baletić-Wertheimer, inače podpredsjednica HAZU.

" Savkino progonstvo s Fakulteta bio je nemjerljiv gubitak za hrvatsku znanost, a nakon njezinog odlaska hodnici su opustjeli, a rasprava zamrla ", rekla je Wertheimer-Baletić.

Naime, u svim emisijama koje sam pratio samo je akademkinja Wertheimer-Baletić upozorila na to da krupne demografske promjene postoje i drugdje, a ne samo u Hrvatskoj.

Te, kao i brojne druge porazne demografske podatke na javnome je predavanju u srijedu u prostorijama HAZU, održanog pod nazivom " Stanovništvo Hrvatske stanje, tendencije i problemi ", iznijela akademikinja Alica Wertheimer-Baletić, jedna od vodećih hrvatskih demografkinja.

On je zapravo još jednom potvrdio istraživanje iz 1979. koje su vodili prof. Wertheimer i prof. Leeper.

Zbog sve veće nezaposlenosti, teške gospodarske situacije i iseljavanja, nema pretpostavki oporavka i sve upućuje kako će se negativne demografske tendencije nastaviti upozorava prof. Alica Wertheimer-Baletić.

Udio starijeg stanovništva 1998. godine u 95 posto županija bio je iznad 13 posto, negdje i više od 15 posto istaknula je Wertheimer-Baletić.

Tada će, kazao je Veliki meštar, u počasno članstvo biti primljeni i sveučilišni profesor Josip Bratulić koji je godinama bio predsjednik Matice hrvatske i potpredsjednica HAZU akademkinja Alica Wertheimer-Baletić.

Friganović (1990) i Wertheimer-Baletić (1999) u klasifikaciji tipova migracije ne izdvajaju pojam cirkulacija, nego njegov sadržaj vežu uz pojam dnevna migracija, prilikom, primjerice, dnevnoga kretanja radne snage ili školske djece iz mjesta stalnoga prebivališta u mjesto rada/školovanja, čime, naravno, ne dolazi do promjene boravišta ili prebivališta.

Čini se da se veliki klavirist Wertheimer, ne dokučivši genijalnog Glenna Goulda i ubio, ili točnije Glenn Gould ga je svojom genijalnošću naprosto primorao na samoubojstvo.

Akademkinja i demografkinja Alica Wertheimer Baletić upozorila je da nas očekuje novi val emigracija uvjetovan krizom i nezaposlenošću, a prvi koji će se iseljavati su mladi i obrazovani koji su u reproduktivnoj dobi.

Svi su demografski parametri u Hrvatskoj loši: pada udjel mladih, pada udjel radno sposobnih, a raste broj starih, navela je Wertheimer Baletić i zaključila da pronatalitetna politika nije trošak nego investicija u buduću radnu snagu.

Ali ono što možemo, jest obavijestiti svaki športski klub i svakoga športaša ponaosob, o čemu je riječ, kako bi znao koristiti načela« intelektualne gerile », onako kako je nekada o tome pisao veliki mađarski marksistički filozof György Lukács (1885. - 1971./Rođen je u Budimpešti pod imenom Löwinger György Bernát od oca Józsefa Löwingera, bankara i majke Adele Wertheimer) u svome čuvenom djelu« Povijest i klasna svijest »(japansko izdanje).

Zvonimir Baletić, Dubravko Radošević, Gordan Družić, Saša Drezgić, Alica Wertheimer-Baletić, Dragomir Vojnić, Ivo Družić, Božidar Jelčić i Guste Santini govorili su o produženom kriznom stanju, oportunitetnim troškovima stabilizacije, o hrvatskim izgubljenim godinama.

Već sada, kaže akademkinja Wertheimer, u Hrvatskoj na 1,2 radno aktivnog stanovništva dolazi jedan umirovljenik.

Akademkinja Alica Wertheimer, koja dugi niz godina upozorava na al arm antne...

Ukupno se stanovništvo smanjuje, broj umrlih puno je veći nego što je rođenih, a mlado je stanovništvo u opadanju poručila je to akademkinja Alica Wertheimer-Baletić, piše Večernji list.

Ukupno gledajući, u Splitsko-dalmatinskoj županiji je pao broj Srba s 5520 koliko ih je bilo 2001. godine na 4797 koliko ih ima danas, Crnogoraca je bilo 593, a danas ih 485, Makedonaca je bilo 387, a danas ih je 318. Stručnjaci, poput demografkinje Alice Wertheimer Baletić navode da je prikazano stanje vjerojatno realan pad broja hrvatskih građana navedenih nacionalnosti, ali napominju kako je moguće i da su se pojedine osobe koje su se 2001. izjašnjavale kao Srbi, Crnogorci i Makedonci, danas izjasnile drukčije.