Samuel Wilberforce je prezirao Darwinovu teoriju, koju je ovaj objavio godinu dana prije u svojoj knjizi Podrijetlo vrsta, i čvrsto je odlučio dokazati njezine nedostatke.

Premda je bio biskup Anglikanske crkve, Wilberforce je prilično dobro poznavao znanost.

Wilberforce je bio bolno svjestan, a o tome je i pisao, da religija i moral u suvremenoj Engleskoj ozbiljno propadaju. Biblija leži neotvorena na policama, žalio se.

Nakon napoleonskih ratova, Wilberforce je usmjerio svoje snage na ukidanje ropstva.

Nakon tri dana Wilberforce je umro.

William Wilberforce, će se vratiti svojoj porodici, staviti glavu na jastuk i sjetiti se da nema više trgovine robljem.

Dana 23.12.1825. godine održan je veliki sastanak Anti-ropskog društva u Freemasons Hallu, kojim je predsjedavao Williama Wilberforce.

Primjer osobe na koju je Isus Krist duboko utjecao je William Wilberforce.

Odazvavši se pozivu urednika uglednog časopisa Quarterly Review, Wilberforce je napisao negativnu kritiku Podrijetla vrsta.

U svojoj je kritici (1860.) Wilberforce najprije napao Darwina sa znanstvenih temelja.

Wilberforce je, međutim, tvrdio da se razmnožavanjem golubova, pasa i konja ne mijenja osnovna fizička struktura tih stvorenja, koja je promjena neophodna za nastanak novih vrsta organizama.

Pribjegavši metafizičkom objašnjenju, Wilberforce je tvrdio da su ljudska svojstva, kao što su slobodna volja i razum: posve nepomirljiva s ponižavajućom idejom sirovog podrijetla onoga koji je stvoren na sliku Boga.

Konačno se oglasio i Wilberforce, napadajući Darwinovu teoriju.

Wilberforce je jednom ovako sažeo svoje životne ambicije: Svemogući Bog je preda me postavio dva velika cilja, zabranu ropstva i obnovu društvenih prilika.

Zajedno smo pogledali film« Amazing grace »koji govori o borbi Williama Wilberforce-a za ukidanje robovlasništva i koliko je snažna vjera bila potrebna da se izdrži do pobjede.

Wilberforce je 1780. ušao u parlament kao zastupnik za Yorkshire, u dvadeset prvoj godini, a nakon sedam godina potaknuo je odlučnu raspravu o trgovini robljem.

Za to je velike zasluge imao i anglikanac William Wilberforce, koji je početkom 19. stoljeća u parlamentu vodio kampanju za ukidanje ropstva.

Wilberforce je zajedno sa Thomasom Clarksonom skupljao dokaze o stravičnom ponašanju prema robovima i neopravdanosti samog trgovanja ljudima.

Kada se kralj oporavio od bolesti Wilberforce je ponovno krenuo u akciju te u donjem domu Parlamenta izrekao govor kojeg su tada proglasili najelokventnijim govorom kojeg je Parlament ikada čuo.

William Wilberforce, član engleskog parlamenta u 18. stoljeću, koji je odlučio ukinuti ropstvo u britanskim zemljama.

Možemo misliti kako jedan pojedinac ne može zapravo promijeniti nešto, no pomislite na sve one ljude tijekom povijesti koji su odabrali stati iza svojih ideala i promijeniti stvari William Wilberforce, Mahatma Gandhi, Martin Luther King Jr., te mnogi drugi.

Prije gledanja ovog zanimljivog filma, nisam imao pojma tko je William Wilberforce, protagonist ove povijesne drame prožete romantičnim elementima.

Komični kriminalac, " profesor " Marcus (Guinness), iznajmi sobe kod nedužne i ekscentrične stare dame, gospođe Wilberforce (Johnson), usamljene udovice.

Wilberforce i King, npr., vidjeli su svoje zagovaranje kraja ropstva i rasne netolerancije kao prirodno djelovanje svoje vjere.

William Wilberforce (1759 1833) je bio Britanski političar i filantrop, a pozicionirao se kao vođa britanskog abolicionističkog pokreta koji je imao za cilj poništenje trgovine robljem u Britanskom imperijalnom kraljevstvu.

Amazing Grace, 117 min, Velika Britanija/SAD, 2006, Blitz Moralno izrazito markantan pojedinac britanske, ali i svjetske povijesti, William Wilberforce (1759 1833), reformator društva, borac protiv trgovine robljem i robovlasništva, ali i mnogih drugih stavki nužnih za boljitak društvenog sustava (osnovao je i društvo za zaštitu životinja) u ekranizaciji Michaela Apteda dobio je dobrohotnu odu svojoj divljenja vrijednoj osobi; u interpretaciji pak Ioana Gruffudda moduliranu i iskrenu interpretaciju.