Prvo čitanje održano je u utorak, 2.03.2010. (Zagorkin rođendan).

Zanimljiv je i podatak, da se zagrebačka premijera ove predstave dogodila na dan kada se, nakon petnaest godina podstanarstva, Centar za ženske studije uselio u Zagorkin stan na Dolcu 8. U jednoj sobi tog stana i dalje je smješten originalni Zagorkin namještaj, njezin radni stol i šrajb-mašina. (Upravo onaj stol oko kojeg Zagorka Katarine Đurđević pleše svoje pisanje.) Na ulazu tog stana stoji ogromna slika Sanje Iveković iz njezinog ciklusa Gen XX posvećena sestrama Baković, koje i otvaraju ovu predstavu u kratkom, grotesknom igrokazu u kojem oslovljava pitanja ženske vidljivosti u javnosti.

U travnju godine 1915. mladi je Krleža radio za Obzor, a prema nekim izvorima, čak i kao Zagorkin pomoćnik.

On ističe da slični sajmovi postoje u većini velikih europskih gradova, a da bi se Zagorkin sajam mogao voditi po uzoru na onaj s Britanca, na kojemu je naglasak na antikvitetima.

- Evo, u Zagorkinom stanu promoviramo ne samo Zagorkin život i rad već i žensko stvaralaštvo, te popularnu kulturu, ali razgovaramo i s novinarkama i novinarima kako mijenjati sliku žena u medijima jer je važno senzibilizirati javnost u odnosu na seksizme.

Hoće li Zagreb ikada dobiti Zagorkin sajam knjiga?

Uza sve to, Zagorka ni u jednom trenutku ne uspijeva postati punokrvnim kazališnim događajem, jer je ogromna količina informacija površno izbrbljanih pred publikom potpuno otklonila ikakvu mogućnost da se Zagorkin život uvjerljivo zaogrne teatrom.

Ustanovila sam da, dakle, da u nas ima dovoljan broj žena koje pišu kratke priče, a među njima onda i dovoljan broj onih koje dobro pišu, te se odluka da ih učinimo vidljivijima rodila brzo, a period pripreme je onda bio vrlo kratak, jer sam htjela događaj upriličiti za Zagorkin rođendan, 2. ožujka.

Drugi broj časopisa Zagorka, među ostalim, otkriva tko je snimio posljednji Zagorkin portret, istražuje kakvo je bilo Zagorkino djetinjstvo na imanju pokraj Svetog Križa Začretja, objavljuje razgovore s Darijom Lorenci, glumicom koja je utjelovila Zagorku u predstavi u zagrebačkom HNK, te Mariom Antoninijem, sinom Ota Antoninija koji je ilustrirao Zagorkine romane, piše o kući u Novom Vinodolskom, donosi sjećanje na susrete sa Zagorkom...

Sajam bi se u čast poznate domaće spisateljice Marije Jurić zvao Zagorkin sajam, a nudio bi uz rabljene knjige i stripove, nosače zvuka i sličan kulturni materijal, što bi moglo rezultirati oživljavanjem svima znane gradske lokacije koja je poslijepodne i navečer potpuno napuštena i donekle zapuštena.

Nova marka otisnuta je u sklopu serije " Hrvatska književnost ", a njezin središnji motiv je Zagorkin lik preuzet iz ilustracije romana " Grièka vještica ", priopæila je Hrvatska pošta.

Neposredan povod je nedavno dobijanje nekadašnjeg stana Marije Jurić Zagorke na upravljanje Centru za ženske studije na Dolcu 8, koji nudi bezbrojne mogućnosti za ina kulturna događanja, a meni su najzanimljivija ona vezana uz pisanje, jer je pisanje bilo Zagorkin život i nešto na čemu je ona ustrajavala unatoč svim preprekama tipičnim za ženu koja piše onoga doba, paralele s kojima vidim i danas.

Uuu meni je Zagorkin Siniša bio vrlo mio

Zagorkin je stan odnedavno, zahvaljujući Centru za ženske studije, polazna točka istraživanja i repozicioniranja Zagorkina djela.

Vjesnik - Zagorkin iskorak iz svoga vremena

Najdruži Zagorkin ciklus romana, Gordana, nedavno je počeo izlaziti, a s obzirom na dužinu (čak 12 nastavaka) vjerojatno će izbjeći daljnje podjele.

Zagorkin kompleks je kompleks odnosa prema ženama ne samo u njezino vrijeme, već i danas, budući da su se mnoge stvari u odnosima prema ženama promijenile samo deklarativno, pogotovo imajući na umu repatrijarhalizaciju društva u posljednja dva desetljeća.

Nezaobilazna lokacija u šetnji upravo je Zagorkin stan na Dolcu 8 gdje je nekad bilo sjedište i redakcija časopisa« Hrvatica ».

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja pozivamo Vas na Otvorena vrata Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke u srijedu, 18. svibnja 2011. Zavirite u Zagorkin kartotečni ormar i provjerite jesu li Vaše majke ili bake čitale Hrvaticu.

Zagorka ni u jednom trenutku ne uspijeva postati punokrvnim kazališnim događajem, jer je ogromna količina informacija površno izbrbljanih pred publikom potpuno otklonila ikakvu mogućnost da se Zagorkin život uvjerljivo zaogrne teatrom.

U tim sam godinama svladavala Zagorkin književni opus, opet na očevu preporuku.

U tome smislu kao zanimljiv artefakt hrvatske kulturne, ali i književne međuratne povijesti nameće se i Zagorkin Ženski list, sadržaji kojega, kako će se u izlaganju nastojati pokazati, mogu doprinijeti ne samo preosmišljavanju uloge ženskih identiteta u modernizacijskim trendovima, nego i rekonceptualizaciji samoga pojma modernosti.

Svima njima bilo je zajedničko prikazivanje dekadencije austrougarskog društva radi odbacivanja te države, prikazivanje lošeg položaja radništva koje to trulo društvo pritišće opet radi odbacivanja tog društva, poticanje štokavštine na račun kajkavskog i čakavskog, ali i njemačkog koji je dolazio do nas preko njemačkih ljubavnih knjiga koje su bile omiljene kod žena u drugoj polovici 19. stoljeća to je bio Zagorkin zadatak (o tome je nedavno izašao feljton u jednim našim dnevnim novinama).

Susret je sa Zagorkom glumački performans koji predstavlja Zagorkin privatni život i stvaralaštvo te je po sadržaju prilagođen uzrastu učenika.

Staleški odgoj, rodne sličnosti i razlike u talogu migracija za vrijeme i poslije Prvog svjetskog rata obilježile su Zagorkin drugi brak izvan novostečene obitelji.

Ipak, vrlo je lijepo vidjeti kako i mlađe generacije itekako vole Zagorkin rad.

Svi znamo da su za Zagorkin znaèaj, uz romane, bili važni i njeni novinarski tekstovi.

Raščlanjujući i spisateljski i čitalački Zagorkin fenomen iz obzora povijesti hrvatske književnosti, kritičar i književni povjesničar Stanko Lasić, piše prvu znanstvenu monografiju o njoj.

Nije prošlo dugo kad je na kiosku ugledao Zagorkin roman Tajne Krvavog mosta.

Velikim se početnim slovom pišu posvojni pridjevi - ev, - ov, - in nastali od imena stanovnika (izvedenih od zemljopisnih imena) te od drugih zemljopisnih imena (tzv. toponima) koja označuju područja na kojima se nalaze naseljena mjesta Afrikančev i Afrikankin, Bjelopoljčev i Bjelopoljkin, Bosančev i Bosankin, Hercegovčev i Hercegovkin, Splićaninov i Splićankin, Vukovarčev i Vukovarkin, Zagorčev i Zagorkin, Zagrepčaninov i Zagrepčankin