Osma je kustodija bila slavonska s glavnim samostanom u Voćinu pod Papukom (Athina, Athinensis ad Beatam Virginem Mariam, Athinae, celebri olim Slavoniae oppido et arce, Dioecesis Zagrabiensis et Archidiaconatus Vaskae, a vidua Joannis Comitis de Corbavia et vidua Jobi de Gara, sororibus fundatus, Greiderer 1,166).

Vrijednost rječnika je i u tome što autor cjelovito objašnjava pojmove (a ne daje ih samo u prijevodima), pa nije slučajno što je Senat Sveučilišta u Zagrebu 15. svibnja 2007. donio Odluku kojom se rukopisu pod naslovom Englesko-hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i proizvodnje nafte i plina odobrava uporabu naziva sveučilišni priručnik (Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis).

Uz izbor tema podržanih građom iz udžbenika: Andrea Šupih-Kvaternik: An English Reader for Food Technology and Biotechnology, Manualia Universitatis Studiorum Zagrabiensis, Zagreb, 2005 i Collin Cobuild: Key Words in Science Technology, HarperCollins Publishing, 2010., kako je to i najvažnije za jezik struke, za korpus članaka i vježbi kod izbornih modula uvijek se držimo najvažnijeg principa u nastavi stranih jezika struke a to je analiza potreba (needs analysis), tj. pratimo stvarne, aktualne teme iz područja kojima se bavi struka i studiji pri Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U njoj su kovani poznati Denarius Zagrabiensis, Denarius Grichensis, 1 Križar 1849. g. itd.

Reiner je trebao tiskati Krčelićevu knjigu Historirum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis (tiskao ju je tiskar Antun Jandera 1770.), ali ju, zbog Krčelićevih svađa s drugim kanonicima, nije uspio u potpunosti tiskati pa je zbog toga pao u dugove jer je izostao očekivani prihod od tiskanja Krčelićeve knjige.

" SACRUM HUMERALE BEATI AUGUSTINI EPISCOPI ZAGRABIENSIS " Blaženi AUGUSTIN KAŽOTIĆ trogirski dominikanac, Zagrebački biskup i prvi hrvatski blaženik, koji spaja sjever i jug Lijepe Naše, svetac, izvanredni čovjek na kojeg bi se mogle primjeniti riječi Svetog pisma: " Prošao je zemljom čineći dobro. " (Dj 10, 38).

Turopolje se prvi puta spominje 1225. godine kao Campus Zagrabiensis i Campus Turovo.

Knjigu Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis... počeli su tiskati sredinom 1768. u Zerauschegovoj tiskari u Kraljevinskoj kući pa je i Zerauscheg naveden kao sutiskar.

Krajem 60 - ih godina zagrebački kanonik Adam Baltazar Krčelić radio je na objavljivanju dvaju svojih kapitalnih djela, Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis... i De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae... te mu je stoga bio potreban dobar tiskar, a Jandera se već pokazao kao vrstan majstor zanata.

Turopolje je i Campus Zagrabiensis kako ga sve do 18. stoljeća nazivaju knjige, ali i Campus Turouo kako se spominje još daleke 1334. godine (tur je inače slavenski naziv za divlje govedo Bos primigenius).

Strossmayera u Osijeku Pravnik: časopis za pravna i društvena pitanja Priroda: mjesečnik za popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam Radnička zaštita: socijalno-politička revija, službeni glasnik Središnjeg ureda za osiguranje radnika Radovan: časopis Društva za zaštitu kulturnih dobara Trogira Republika: mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo Riječi: časopis za književnost, kulturu i znanost Riječki teološki časopis = Ephemerides theologicae Fluminenses Rodoslovlje: časopis za genealoge Sjemenarstvo: genetika, oplemenjivanje bilja, cvjećarstvo i rasadničarstvo Socijalna ekologija: časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline Sociologija sela: časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja Speleolog: časopis za speleologiju: glasilo Speleološkog odsjeka HPD " Željezničar " i Speleološkog kluba " Željezničar " Srijem: glasilo hrvatske zajednice Starčevićanac: pučki list Starčevićeve stranke prava: novine Starčevićeve stranke prava za hrvatsko seljačtvo Sušačka revija: glasilo za kulturu i društvena zbivanja Hrvatskog primorja, Kvarnerskih otoka i Gorskoga kotara Svjetlo: časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja Tekstil: časopis za tekstilnu tehnologiju i konfekciju Tema: časopis za knjigu Tkalčić: godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije = annales Societatis historicae archiepiscopatus Zagrabiensis Umjetnost riječi: časopis za znanost o književnosti Usponi: povremenik za književnost i kulturu Zadarska smotra: časopis za kulturu, znanost i umjetnost Zagreb: revija Društva Zagrebčana Zaprešićki godišnjak: za grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća Zlatna dolina: godišnjak Požeštine Željeznice 21: stručni časopis inženjera i tehničara Hrvatskih željeznica Život umjetnosti: časopis za suvremena likovna zbivanja

Sve je to doprinijelo općem pozitivnom dojmu i uspjehu ovog koncerta, uz nadu da će se stvoriti tradicija i da ćemo za godinu dana moći izvijestiti o koncertu Festa choralis Zagrabiensis 2013.

Michael Pavunovich, definitor et custos emeritus, olim huius Provinciae Commissarius Visitator - Generalis et Excellentissimi, Illustrissimi ac Reverendissimi Episcopi Zagrabiensis per Slavoniam in spiritualibus Vicarius Foraneus, 17. Martii 1751.

" Zagrebačkoj lanenoj knjizi " (Liber linteus Zagrabiensis).

Zasebna cjelina u izložbenom postavu, u izdvojenoj prostoriji povezanoj s egipatskom izložbom, jest tzv. Etruščanska soba: u njoj se, osim manjeg broja različitih izložaka etrurskog podrijetla, nalaze i poznati Povoji zagrebačke mumije (Zagrebačka lanena knjiga, Liber linteus Zagrabiensis), rukopis s najduljim sačuvanim tekstom etrurskog jezika, vjerojatno najvažniji spomenik u posjedu Muzeja.

Michael Pauunouich, ex custos et vicarius foraneus Eppi Zagrabiensis et ad terminum aduxit anno 1735. Hic tractus est a meridie in se continens Refectorium et sub eo Cellarium.

Tu je nekako doznao za Mrnavićevo pisanje o cerničkoj lipi i kako je to Mrnavićevo pisanje Krčelić prenio u svoju: Historia Cathedralis Ecclesiae Zagrabiensis (T.

Premda je prvi službeni naziv Društva bio Societas filharmonica zagrabiensis, ono je u javnosti do sredine 19. st. bilo poznato kao Musikverein.

Do 16 vijeka zove se Turopolje Campus Zagrabiensis, Zagrebačko Polje, a tek u tom vijeku počinje se javljati ime Turopolje (Campus Thuropolya, districtus Thuropolia), i to prvi put 1/2 1530, kada se tamo držao sabor plemića kraljevine Hrvatske.

Dalje se to ime sve češće upotrebljava, dok nije tamo od 18 vijeka, sasvim istisnuo ime Campus Zagrabiensis

Statum Activum et passivum super peculio Scholae puellaris Zagrabiensis per Localem Directorem Iosephum Shufflay deductum occasione revisionis nulli alteri reflectioni obnoxium adinventum esse quam quod supererrogatum e futuri anni proventibus complanandum, rectificato Calculo 18 ft 11 1/2 fr (provjeri) efferrat Excelsum Consilium Litterale Regium DDo 25 ae Augusti a. c.

Starohrvatski Zagreb se satojao od tri naseobinska dijela: Gradeca, Kaptola i Vlaske Vesi.Toponim Zagreb se na pocetku odnosio samo na biskupsko i kaptolsko naselje u blizini stolne crkve (taj toponim spomenut je prvi put 1134. godine u ispravi ostrogonskog nadbiskupa Felicijana kao zagrabiensis). Smatra se da su Vlasku Ves (Vicus Latinorum) osnovali prebjezi iz srusene Andautonije koji su se jedno vrijeme skrivali po brdima Medvednice

1 - o Lectum et publicatum est gratiosum Magnifici Domini Superioris Studiorum Directoris emanatum Posonii die 27. Febr. anno 1781. intimatum, in quo gratiose ordinatur 1 - o.) ut Reverendissimus Dominus Academiae Director Inclyti Comitatus Zagrabiensis fiscalem, Ladislai Blasekovich in annum secundum auditoris iuris genitorem, accedens, amore boni publici obtestetur, ut is iure patriae suae potestatis filium suum antelatum Ladislaum cum ad diligenter excipiendam secundariam lectionem, tum ad congruam deprecationem faciendam disponat.

Polirani vanjski rub s tekstom promotio doctoris scientiarum i oznakom godine promocije simbol je završnog i zatvorenog ciklusa studiranja.Revers medalje reljefni je znak Sveučilišta u Zagrebu odnosno znak Sveučilišta na kojem su doktorandi doktorirali, a rubno tekst DOCTORES SCIENTIARUM UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS.

Tako se može reći da je Metropolitana kao knjižnica u pravome smislu riječi obnovljena započela funkcionirati zahvaljujući upravo biskupu Mikuliću, koji ju je i nazivao »Bibliotheca cathedralis ecclesiae Zagrabiensis«, tj.

KRČELIĆ, Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis, sv. I/1, Zagreb 1770., str. 121 - 122; Povijest stolne crkve, Zagreb 1994., str. 144 - 145. 2 T.

Isto se spominje i u jednoj drugoj ispravi iz 1515. (Povijesni spomenici Zagreba, III, 51, 124 i 129). 15 ACG, III., str. 332: Item conventus Zagrabiensis provincie Ungarie translatus in civitatem Montem Grecensem ad gracias ac privilegia ordinis acceptatur. 16 I.

Zagrebačka M. (MARCA ZAGRABIENSIS ili M.

Oni na prvim stranicama nose oznaku Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis, ako je autor sa Sveučilišta u Zagrebu.

Posebno se malo zna o podvrsti Homo urbanicus zagrabiensis, zagrebačkom urbanom čovjeku.