Na početku propovijedi, biskup Vukšić podsjetio je na najvažnije biografske podatke o blaženiku istaknuvši kako je Kažotić bio začetnik humanizma u sjevernim dijelovima Hrvatske, obnovitelj Zagrebačke biskupije na mnogim područjima (duhovnom, odgojnom, liturgijskom i pastoralnom) snažan propovjednik, široke kulture, znanstvenik, najugledniji Hrvat 14. stoljeća kojega su za života mnogi smatrali svecem i u Zagrebu i u Luceri.

To je ponajviše zasluga zagrebačke biskupije i njezinih svećenika.

Zbog činjenice što je Međimurje kroz svu svoju povijest ostalo u sklopu zagrebačke biskupije mogli su na međimurskim župama djelovati samo hrvatski svećenici ili svećenici koji su govorili hrvatskim jezikom.

Članovi Stručnog povjerenstva su predsjednica Ana Balaband (Vlada RH), Bernard Jakelić (HUP), Cvjetana Plavša Matić (Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva), Jelana Brajša (Caritas Zagrebačke biskupije), Nataša Rapaić (Hrvatski Telekom), Zlatko Tušak (SSSH) i plivač Mihovil Španja.

Akademik Franjo Šanjek, Sveučilište u Zagrebu održat će predavanje Augustin Kažotić, utemeljitelj i organizator katedralne škole u Zagrebu ", prof. dr. Josip Šalković, Sveučilište u Zagrebu Reforme Zagrebačke biskupije za Kažotićeva biskupovanja ", Marko Jergović, Sveučilište u Zagrebu Biskup Kažotić i reorganizacija materijalnih dobara biskupije zagrebačke ", dr. Ivan Šaško, pomoćni zagrebački biskup Kažotićeva liturgijska obnova u katedrali i biskupiji zagrebačkoj " i prof. dr. Stanislav Tuksar, Sveučilište u Zagrebu Augustin Kažotić, biskup zagrebački, sakralna glazba i hrvatsko liturgijsko pjevanje ".

Sve tri utvrde bile su osnovane sredstvima Zagrebačke biskupije do sredine 16. stoljeća. kao dio protuosmanlijskog obrambenog sustava unsko-savsko-kupskog prostora.

Sačuvano blago riznice zagrebačke katedrale u cjelokupnom svom značenju i vrijednosti predstavlja neprekinuti kontinuitet posebice jer je srednjovjekovno crkveno kulturno blago na većem prostoru Zagrebačke biskupije [ 7 ] uništeno za vrijeme turske okupacije i ravnopravno parira vrijednim i značajnim zbirkama srednjoeuropske kulturne crkvene baštine od XII. st. do naših dana.

1201. godine uz posjed zagrebačke biskupije Jalkovec spominje se " selo ivanovaca " (villa hospitalariorum) iz čega se pretpostavlja da su ivanovci već u 12. stoljeću posjedovali kompleks oko Ivančice i Ivanca.

Prvi se put spominje još daleke 1501. godine kao jedna od župa Zagrebačke biskupije.

Od osnutka Zagrebačke biskupije krajem 11. stoljeća Međimurje drži dobre odnose sa Zagrebom, a tijekom 13. stoljeća na području Županije počinju nicati neka od danas poznatih naselja.

Glazbu srednjovjekovnog područja sjeverne Hrvatske možemo dokumentirano pratiti od osnutka zagrebačke biskupije oko 1094. godine.

Važnost je tih uvezenih liturgijsko-glazbenih kodeksa u marginalijama i naknadno dodanim dopunama u sanktoralu koje svjedoče o počecima formiranja lokalnoga obreda zagrebačke biskupije.

Osim povijesnih rasprava i članaka objavio je izvore koji se odnose na povijest Zagreba i zagrebačke biskupije.

Od 1969. do 1980. godine provode se sondažna arheološka istraživanja pretpostavljenog arela grada, a od 1981. godine sustavna istraživanja u dvorištu i vrtu župnog ureda (Antički odjel Arheološkog muzeja u Zagrebu u suradnji s Muzejom Turopolja u Velikoj Gorici), gdje je 1994. godine u povodu obilježavanja 900. obljetnice Zagrebačke biskupije otvoren Arheološki park.

Padom Dubice 1538. godine Turci dolaze duboko u prostor Zagrebačke biskupije i tada najveći arhiđakonat Zagrebačke biskupije bi poharan i naseljen pravoslavnim Vlasima i muslimanima.

Taj je statut sačuvan kao rukopis, a 1874. Publicirao ga je Ivan Tkalčić u knjizi " Povijesni spomenici zagrebačke biskupije ".

Gradnju utvrda završio je upravitelj zagrebačke biskupije, ostrogonski nadbiskup Toma Bakač (kula je bila ispred samog ulaza u katedralu, tzv. Bakačeva kula).

Ime naselja se po prvi puta spominje u ispravama kralja Bele IV. u drugoj polovici 13. stoljeća, da bi već u prvoj polovici 14. stoljeća grad bio uvršten među župe Zagrebačke biskupije.

Osnutkom Zagrebačke biskupije 1094. godine i ovo je područje ušlo u razdoblje svojih pisanih tragova.

Tako već Felicijanova povelja, iz 1134. godine, spominje osnutak Zagrebačke biskupije, kojoj je bio dodijeljen posjed Dubrava, dok se kasnije spominju Čazma i Ivanić (Kloštar).

Sveti Ivan Žabno spominje se već 1201. i Rasinja 1248. godine.U srednjem vijeku većina naselja se spominje u popisu župa zagrebačke biskupije iz 1344. godine.

U popisu župa zagrebačke biskupije od 9. kolovoza 1334. kada su bili službeno proglašeni statuti Stolnoga kaptola spominje se i župa sv. Marka u Selnici koja spada među najstarije župe u Međimurju.

Dio zagrebačke biskupije južno od Save pripaja se senjskoj biskupiji.

Sakralna građevina iz doba gotike koja se spominje u popisu župa Zagrebačke biskupije oblikovana je u vremenu od 1640. - 1680. g u ranobaroknom stilu.

Na Stepinčev nagovor nadbiskup Bauer osniva Caritas zagrebačke biskupije.

Katolička crkva se već za vrijeme prve Jugoslavije našla na udaru agrarne reforme ondašnjeg srpskog kraljevskog režima koja je također bila velika pljačka i usmjerena prvenstveno na smanjenje političke moći hrvatskog naroda, a koliki udarac je crkva u Hrvatskoj doživjela komunističkom agrarnom reformom najbolje govori primjer Zagrebačke biskupije kojoj je reformom oduzeto 82 % zemljišta, a slično je bilo i u drugim biskupijama. [ 12 ]

No prestankom turske vlasti u Bosni područje zapadne Bosne koje je prije Turaka bilo pod Zagrebačkom biskupijom, tzv. Turska Hrvatska, nije joj vraćeno, nego je uspostavom redovitih biskupija u Bosni i Hercegovini taj dio Zagrebačke biskupije postao sastavnim dijelom Banjalučke biskupije.

U istom 14. stoljeću otrgnuto je od Zagrebačke biskupije područje oko Metlike i Črnomlja i pripojeno Akvilejskoj patrijaršiji.

Poslije oslobođenja od Turaka, površina se Zagrebačke biskupije povećala u Slavoniji, jer čitava središnja Slavonija više nije vraćena Pečujskoj biskupiji, kako je bilo prije Turaka, nego je pripojena 1701. godine Zagrebačkoj biskupiji.

Potkraj XI. stoljeća stekli su se gospodarski i politički uvjeti koji su pogodovali osnutku Zagrebačke biskupije.