Svečanost u spomen na sve branitelje Siska i Europe, a ponajprije kanonike Zagrebačkog kaptola, organizira Stolni Kaptol Svetog Križa u Sisku.

U 18 i 30 sati u sisačkoj katedrali kanonici će moliti Večernju iz Božanskog časoslova, a u 19 sati svečano misno slavlje predvodit će pomoćni biskup zagrebački i prepošt Zagrebačkog Kaptola Ivan Šaško u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem.

A toga istoga dana, u subotu 22. lipnja, Stolni Kaptol Svetog Križa u Sisku obilježio je, i misnim slavljem koje je predvodio zagrebački pomoćni biskup dr. Ivan Šaško, spomen na sve branitelje Siska i Europe, a posebno na kanonike Zagrebačkog kaptola koji su organizirali obranu u glasovitoj Sisačkoj bitki s Turcima 1593. godine.

Time se u velikom stilu zaključuje stoljetni niz neuspjeha i promašaja na prostoru zagrebačkog Kaptola, no kako je svojevremeno znakovito napisao Gjuro Szabo: »Tu nema i ne može biti nikakvoga kompromisa, ako je još Kaptolu stalo do Kaptola.«

Glina se prvi put spominje 1. lipnja 1284. godine u ispravi zagrebačkog Kaptola koji je ujedno i prvi pisani dokument o Glini.

Žestina i bijes s kojima se posljednjih mjeseci ekipa sa zagrebačkog Kaptola obrušava na lijevo liberalnu vladajuću koaliciju još bi i bila dobrodošla, kada bi se radilo o zaista suštinskim pitanjima za zemlju u dubokoj krizi, budući da vlast ionako nema nikakvu ozbiljnu opoziciju.

Godine 1863. postao je kanonikom lektorom zagrebačkog Kaptola, a 1870. godine odlikovan je čašću naslovnog omiškog biskupa.

Izgled te prve, prave zagrebačke katedrale ili« predtatarske katedrale », koja se 1242. urušila gotovo do temelja u požaru koji su zapalili Tatari na svom prolasku kroz Zagreb, možemo rekonstruirati jedino temeljem slike na najstarijem pečatnjaku zagrebačkog Kaptola iz 1297., i njegove zrcalne kopije na pečatu iz 1371. godine, na kojima kralj sv. Stjepan klečeći prikazuje Bogorodici katedralu.

U 35 godina župnikovanja bio je od 1820. podarhiđakon Sisačkog kotara, a dosegao je i titulu začasnog kanonika Zagrebačkog kaptola. (nv/jv)

Naime, 9. kolovoza te godine gorički arhiđakon Ivan proglasio je " Statut zagrebačkog kaptola ".

Za osnivanje trogodišnjeg studija filozofije u Zagrebu najviše je zaslužan kanonik Nikola Dijanešević, prepošt Zagrebačkog kaptola, koji je za to ishodio dozvolu isusovačkoga generala u Rimu i u tu svrhu osigurao zakladu od 3000 forinti.

Stjepan Hauser 1828. - 1864., počasni kanonik zagrebačkog kaptola, u njegovo vrijeme podignute su kapele u Čehovcu 1822. i Hodošanu 1835.

Svečano euharistijsko slavlje je predvodio fra Zdravko Lazić, franjevac sa zagrebačkog Kaptola, koji je bio i voditelj duhovnih vježbi.

Grb Zagrebačkog Kaptola: U crvenom srebrni rog: gore, dvije zlatne zvijezde; dolje zaobljena kula s dva prozora i otvorenim vratima.

Dan je počeo svečanom svetom misom koju je predvodio velečasni Ivan Hren sa zagrebačkog kaptola.

Ti su članovi redovito bili ban (ujedno i predstojnik Konferencije), zatim biskup zagrebački i prepošt zagrebačkog Kaptola te trojica ili četvorica velikaša i plemića.

Prema zakladnici utemeljitelja, zagrebačkog biskupa Stjepana II., za prepozita je do 1942. uvijek bio biran ili imenovan jedan od kanonika zagrebačkog kaptola, koji bi ustvari nastavio živjeti u Zagrebu bez ikakavih obveza spram Čazmanskog kaptola, a te je godine nadbiskup Alojzije Stepinac dao Čazmanskom kaptolu pravo da može birati prepozita među vlastitim kanonicima.

Prva dva istraživačka rada koji su joj bili, prema njezinim riječima, odskočna daska za daljnji rad bila su Topografija zemljišnih posjeda zagrebačkih biskupa prema ispravi kralja Emerika iz 1201. i Topografija zagrebačkog Kaptola prema ispravama iz 13. i 14. stoljeća, koje je napisala uz pomoć velike zemljišne karte s prikazom zemljišnih posjeda zagrebačkih biskupa i zagrebačkog Kaptola koju je nacrtao slikar Bišćan, suradnik u Muzeju grada Zagreba.

Tako Antun Vramec, kanonik Zagrebačkog Kaptola, piše u svojoj Kronici za godinu 1570 - tu da je bila godina velike gladi od koje je umrlo mnogo ljudi.

Bio u posjedu Zrinskih, pa Zagrebačkog kaptola, te grofa Adama Batthyanyja, sve do Patačića.

Crkva se prvi put spominje 1217. godine u darovnici kralja Andrije kojom on, na molbu prepošta zagrebačkog Kaptola, potvrđuje razne darovnice pa i darovnicu kojom zagrebačkoj biskupiji daruje posjed Oporovec.

U pisanim izvorima (statut Zagrebačkog kaptola) se spominje da je prva kamenom građena crkva u Stenjevcu bila izgrađena 1334. na mjestu današnje župne crkve.

Putem pisanih izvora povijest ove utvrde i njenih vlasnika može se fragmentarno pratiti sve do početka XVIII. stoljeća, kada se u spisima zagrebačkog Kaptola spominje kao ruševina.

Crkva je darivana od zagrebačkog kaptola crkvenim odijelom te drugim stvarima.

Desinić se spominje prvi put negdje oko 1334. g. u statutima zagrebačkog Kaptola, pod imenom " Ecclesia sancti Gheorgii de Zothla " kao sjedište rimokatoličke župe sv. Jurja.

S druge strane Donat osim s jedinim konkurentom Siskom igra protiv zagrebačkog Kaptola (27. lipnja u Zadru).

O važnosti ove povelje, koja je gradu osigurala sve do 20. stoljeća autonoman gospodarski i društveni razvoj, svjedoče i predstavljeni njeni prijepisi iz kancelarija kralja Žigmunda Luksemburškog, Matije Korvina te zagrebačkog Kaptola.

Roberta od 1328. godine u kojoj se potvrđuje posjedovanje posjeda zagrebačkog Kaptola u Kašini, a u kojoj se spominje kod opisivanja međa kaptolskog posjeda u Kašini i Castrum antiquum Paganorum [ 2 ] [ 3 ] Dakle, u mjestu Kašina spominje se stari grad koji su tada nazivali " poganskim gradom ".

Prvi pisani izvor u kojem se spominju toponimi Obrys i Beletyncy je isprava zagrebačkog kaptola iz 1236. godine.

Razlog raskola unutar biskupske kaste, iz kojeg proizlazi i poučak za ravnanje pučanstvu, dobro je opisan u ulomku na strani 119. knjige Petra Mamića, pod naslovom NAJVEĆA TAJNA ZAGREBAČKOG KAPTOLA, Hrvatski Da Vincijev kod u izdanju Nove knjige Rast, Zagreb, veljača 2009. godine: