Posebna zahvalnost Kardinalu Josipu Bozaniću, zagrebačkom Nadbiskupu, za srdačne riječi na početku Svete Mise.

Među ostalim, biskup Košić istaknuo je kako želi zahvaliti Srpskoj pravoslavnoj Crkvi u RH, osobito episkopu zagrebačko-ljubljanskome metropolitu Jovanu na potpori koju je dao zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću i time cijeloj Katoličkoj Crkvi u RH u raspravi o odgovornosti i pravu roditelja za odgoj njihove djece u školama.

Dana 10. kolovoza, kada je objavljeno da je Ministarstvo pravosuđa RH ponovno nacionaliziralo imovinu župe Dajla koja je nekad pripadala benediktincima iz Praglie (Sveta Stolica smatra da monasi to pravo imaju i danas), porečko-pulski biskup mons. Ivan Milovan poslao je pismo zagrebačkom nadbiskupu, kardinalu Josipu Bozaniću, ali i uredništvu katoličkog tjednika Glas Koncila kojeg je Bozanić izdavač.

Zagrebačkom nadbiskupu Josipu Bozaniću oporba su vlastiti svećenici jer ga ne prihvaćaju zato što je na taj položaj doveden izvana Više nećemo inzistirati na neradnoj nedjelji.

Pozdravljajući mlade polaznike Romske odgojne zajednice, biskup Gorski ih je upoznao sa značenjem Nadbiskupskog duhovnog stola, središnje ustanove Zagrebačke nadbiskupije koja pomaže zagrebačkom nadbiskupu u upravljanju cijelom Nadbiskupijom te istaknuo svijetli primjer bl. Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa, čiji se grob nalazi u katedrali, a koji je svojim herojskim svjedočanstvom u vremenu progona Crkve pod komunističkim režimom bio neustrašivi svjedok Evanđelja.

Premda je i Bogović pazio kojim će riječima osporiti najvažnije dijelove Bozanićeve uskrsne poruke, naposljetku se eksplicitno suprotstavio zagrebačkom nadbiskupu i predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije.

Hvala vam što nam kroz inicijativu ' Misije u gradovima ' približujete smisao nove evangelizacije te nas i na ovaj način potičete na zauzetije uključivanje u rad Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije pred čijim se odvijanjem neposredno nalazimo, kao i na življenje Godine vjere koju nam je Papa najavio, rekao je u zagrebačkoj prvostolnici 18. ožujka, Luka Habunek iz župe Sv. Pavla u Retkovcu, zahvaljujući uime brojnih mladih vjernika zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću, koji ih je četvrti put zaredom tijekom ovogodišnje korizme okupio na misnome slavlju i susretu u sklopu inicijative " Misije u gradovima ".

hoće li biti obnove komunističkog suđenja zagrebačkom nadbiskupu

Sabor je uputio i pozdravne brzojave nadbiskupu zagrebačkom dr. Josipu Bozaniću, predjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu, predsjedniku Vijeća za laike HBK preuzvišenom Anti Ivasu i zagrebačkom nadbiskupu u miru, uzoritom kardinalu dr. Franji Kuhariću.

Dr. Baloban je na kraju zahvalio svima koji su na bilo koji način doprinijeli uspjehu TPT-a, i to Povjerenstvu za TPT, predavačima, moderatorima i predsjedateljima, potom predvoditeljima euharistijskih slavlja zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću, predsjedniku HBK đakovačkom i srijemskom biskupu Marinu Srakiću te krčkom biskupu Valteru Županu.

Franji Šeperu, zagrebačkom nadbiskupu, tražeći nekoliko hrvatskih časnih sestara za služenju starijim osoba u Kući Frisia.

Oni su osjetili potrebu progovoriti o »problemima koji postoje u našoj crkvenoj zajednici već dulje vrijeme, a u zadnjih su pola godine poprimili drastične razmjere« te su tekst deklaracije proslijedili zagrebačkom nadbiskupu Franji Kuhariću te predsjedništvu Biskupske konferencije Jugoslavije.

Koliko god biskupi tvrde da je to bio običan događaj, bila je to jasna poruka upućena zagrebačkom nadbiskupu, koji je smatrao da ga je - samo da je htio - apostolski nuncij mogao zaštititi.

Riječi pozdrava uputio je i nadbiskupu Mariju Robertu Cassariju, apostolskom nunciju u RH, koji predstavlja Svetog Oca u našoj sredini, glavnome zareditelju splitsko-makarskome nadbiskupu i metropolitu Marinu Barišiću, kardinalima Josipu Bozaniću, zagrebačkom nadbiskupu, i Vinku Puljiću, vrhbosanskom nadbiskupu, predsjedniku HBK Marinu Srakiću, đakovačko-osječkom nadbiskupu.

U dosad jedinoj monografiji o prvom zagrebačkom nadbiskupu i kardinalu Hauliku, sažimljući najglavnije u njegovu djelovanju, Velimir Deželić st. (1929.), uz ostalo, piše, da je« bio veliki organizator na vjerskom i kulturnom polju hrvatskoga naroda, organizator rijetke energije i čovjek stalnih načela, koji je ono, što je zamislio i proveo », tako da« većina njegovih tvorevina još i danas stoji i blagotvorno djeluje, a da nije još i više uspio, nije bila krivnja na njemu, već na razrovanim političkim prilikama hrvatske domovine, koju je on žarko ljubio ne samo riječima, već još više djelima ». [ 30 ] I novija sustavna istraživanja, kako je rečeno, nedvojbeno pokazuju da je, kao preteča moderne Hrvatske, Haulik« postavio trajne temelje hrvatskog preporoda ». [ 31 ]

A u tim nastojanjima znatan doprinos dala je i Katolička Crkva, osobito papa Ivan Pavao II. i papa Benedikt XVI. te Crkva u Hrvatskoj, osobito po zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću.

Posvećena je zagrebačkom nadbiskupu i kardinalu Josipu Mihailoviću odnosno obnovljenoj Katedrali nakon potresa.

Papa Pavao VI. imenovao je 20. travnja 1978. mons. dr. Đuro Kokšu naslovnim biskupom Nove Grumente i pomoćnim biskupom zagrebačkom nadbiskupu Franji Kuhariću.

Ležerniji i zanimljiviji dio večeri uslijedio je ipak nakon što su studenti počeli postavljati pitanja zagrebačkom nadbiskupu.

Kardinal Bozanić Papi je darovao repliku slike Majke Božje od Kamenitih vrata, a Papa zagrebačkom nadbiskupu kalež.

U prvoj točki dnevnog reda, oko pitanja otvaranja Ureda za crkvenu glazbu zagrebačke nadbiskupije, predsjednik Martinjak je pročitao pismo, tj. odgovor mons. Ivana Šaška na službeni Dopis o potrebi za osnivanjem ureda za crkvenu glazbu zagrebačke nadbiskupije, a koji je upućen kardinalu i zagrebačkom nadbiskupu Josipu Bozaniću.

Sa žalošću moramo istaknuti da ovo nije prvi put da Večernji list i novinar Darko Pavičić iznose laži, kojima žele izmanipulirati javnost i vjernike, ocrnjujući zagrebačkog Nadbiskupa. Večernji list i novinar Darko Pavičić čine to već duže vrijeme, a najbolji primjer njihove novinarske profesionalnosti je otvoreni poziv na mržnju prema zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću: I njega zbog toga treba (još više) zamrziti. (Večernji list, 1. kolovoza, 2011., str. 39.)

Treba istaći također da je misa posvećena tadašnjem zagrebačkom nadbiskupu, a danas blaženom Alojziju Stepincu i to riječima:«... pravom promicatelju i ljubitelju duhovne glazbe i univerzalnom humanom čovjeku... ».

Moglo bi se zaključiti da Suđenje Lisaku, Stepincu, Šaliću i družini, ustaško-križarskim zločincima i njihovim pomagačima nije bio zločin ni u dijelu koji se odnosio na nadbiskupa Stepinca, premda je Hrvatski sabor, doduše pola godine prije predsjedavanja Stjepana Mesića, posebnom Deklaracijom od 14. veljače 1992. to suđenje proglasio nepravednim prema zagrebačkom nadbiskupu, pa time i ništavnim.

Križni put krenuo je nakon mise u lepoglavskoj župnoj crkvi Bezgrešnog začeća BDM uz zidine kaznionice, u kojoj je punih pet godina bio zatočen blaženi Alojzije, te je završio kod kapele Sv. Ivana Krstitelja na vrhu brda Gorica s kojeg su nekad lepoglavske žene zagrebačkom nadbiskupu lepoglavskom uzniku, želeći mu pružiti podršku, pjevale pobožne pjesme kako bi ih nadbiskup čuo u svojoj ćeliji.

Osim toga - sinulo je zagrebačkom nadbiskupu - samo neznalice mogu rogoboriti protiv najnovije biskupske palače.

U Crkvi tvrde da papa nije bio dobro informiran te da je najveća krivnja, zapravo, na zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću, koji je zajedno s kardinalom Attilom Nicorom i mons. Urbanom Navarreteom, bio u komisiji koja je praktički pripremila papinu odluku.

Posebno im smeta što je premijer na Božić išao na misu: " Bez obzira na klerikalni terorizam i, budimo otvoreni latentni pokušaj državnog udara, on dolazi pod noge zagrebačkom nadbiskupu i sluša njegovo iživljavanje nad sekularnom Hrvatskom ".

Koristim priliku zahvaliti i zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću na riječima čestitke i iskrene potpore, meni kao poglavaru, i zajednici otaca dehonijanaca.

Kako je moguće da u najviše strukture vlasti države Hrvatske uđu ljudi koji štite jedan totalitarni sustav i njegove zločine tim se riječima biskup Vlado Košić, predstavljajući izjavu kaptolske komisije Iustitia et pax, kojom se zagovara povlačenje takozvanog Perkovićeva zakona, pridružio zagrebačkom nadbiskupu Josipu Bozaniću koji je svečanu misu na Dan državnosti iskoristio da s oltara aktualnu vlast napadne kao zaštitnika komunističkih zločina.