Zagorsko područje čine kraške zaravni i polja oko gornje Krke, Čikole i Cetine.

Ona počinje kod Biljevine, na rubu krške zaravni.

Koristim tu priliku i uspinjem se iznad doma kako bi napravio nekoliko fotki zaravni Kruzi i doma.

Nije bilo mjesečine, nikada do tada nisam bila negdje u prirodi po noći, ostavili smo bicikl i pješice, uz svjetlo dedine plave, kvadratne, limene baterije stigli skoro do ruba zaravni.

Draga mladeži, odbijte obijesno ponašanje i izaberite poniznost, zalažući se za zaštitu Stvorenoga. Poniznost je glavni put hrabrosti, a ne odricanja na taj je put papa Benedikt XVI. uputio sudionike susreta mladih u Loretu, tijekom današnje Svete Mise na zaravni Montorso, na kojoj se okupilo 500.000 mladih.

Naime, ne se penjati do one prekrasne zaravni, već treba auto ostaviti nakon što završi asfalt (tamo je ona čuvena ploča gdje piše " područje medvjeda ") i krenuti po šumi s lijeve strane puta prema izvoru rječice Reke.

Na temelju iznešenih pretpostavki možemo više zaključiti o procesima i vremenu nastanka zaravni.

Prema Gamsu (1967, 1981), područje Karlovačke zaravni u okviru porječja rijeke Kupe pripada području s krškom denudacijom 41 - 50 m3/km2godina tj. snižavanjem terena 41 - 50 m/milijun godina.

Na području zaravni u Hrvatskoj zabilježene su pojave denudiranih špilja.

Roglić (1957) je smatrao da korozija djeluje samo u vertikalnom smjeru te ne može oblikovati zaravni.

Zaravni u kršu, dakle, najvjerojatnije nastaju korozijskim djelovanjem do razine vode temeljnice (eng. base level corrosional plains), a proces njihova nastanka je korozijsko zaravnjavanje (eng. corrosional planation, Ford i Williams, 2007).

Kako za nastanak zaravni nije potreban mehanički rad, zaravni se mogu razviti pod vrlo blagim nagibom.

Za taj proces nije nužna tropska klima već je oblikovanje zaravni moguće i u umjerenim klimama, ako je proces dovoljno dugotrajan ili eventualno višekratan.

Ahnert i Williams (1997) razvijaju više teorijskih digitalnih 3 D modela razvoja krških formi, od kojih neki završavaju razvojem tzv. korozijskih zaravni, kontroliranih razinom saturirane zone u podzemlju.

Veće ili manje zaravni aluvijalnih tala lokalni stanovnici nazivaju« bare »ili« lučice ».

Vidljivi oblici na površini nastali kao rezultat okršavanja nazivaju se egzokrš (škrape, kamenice, ponikve, kanjoni, uvale, polja, zaravni), a u podzemlju oblikovani sustavi šupljina endokrš (jame, špilje, pukotine).

Pronađene zaravni ukupne površine Zapadne Virginije, koje se...

Gospa Karmelska u slikovitom predjelu Poplat izvan i podalje od Vele luke, smještena uz plodno polje vinograda i maslinika na zaravni, okružena je bujnim zelenilom visokih čempresa.

Prostrane zelene zaravni uz rijeku Krku, uz žuboreće potoke i zamamne slapove, s brdovitim " crvenim " masivima nad glavom što se sudaraju s modrinom neba, pružaju pravo podneblje za predah u tome " carstvu divljine ".

Očekujem da će jednoga dana netko istražiti i ' stolove tišine ' po Bukovici, zaravni na vrhovima brežuljaka, na kojima su prastanovnici toga kraja izlagali mrtvace pticama strvožderkama, po tradiciji proširenoj od Beludžistana do Balkana i Pirineja, svuda gdje je oskudna obradiva zemlja smatrana svetom, te se nije smjela zagaditi lešom.

Put nastavljamo do zaravni gdje i prestaje šumska vlaka.

Na južnom i zapadnom dijelu obale Istre, proteže se pojas zaravni koji se blago spušta prema moru, te je obala jako dobro razvijena s mnogo riječnih ušća, zaljeva i mnogo uvala.

Prostrane zaravni Dinarskog krša privlačile su znanstvenike iz mnogih krajeva pa su upravo ovdje nastajale prve teorije o načinu i vremenu postanka zaravni u kršu.

Milojević) Vrijeme postanka zaravni u ovim istraživanjima autori uglavnom vežu za različite vremenske raspone unutar miocena i pliocena.

U drugoj polovici 20. st. nastavljeno je traganje za najboljim konceptom razvoja zaravni u kršu te su svoje značajne priloge rješenju tog problema dali neki naši vodeći geomorfolozi i geolozi.

Istraživanje morfogeneze zaravni Roglić (1957) proširuje na veći dio Dinarskog krša te dolazi do sličnih zaključaka.

Smatra da su zaravni nastale rubnom korozijom u okviru nekadašnjih polja u kršu u uvjetima tople i (povremeno) vlažne klime.

Baučić (1967) je na primjeru Sjevernodalmatinske zaravni oko Cetine uočio nesrazmjer u veličini područja zaravni i relativno malog rasprostiranja nepropusnih naslaga.

I sama veličina zaravni predstavlja dodatni problem u sagledavanju ove Roglićeve koncepcije jer on smatra da su zaravni nastajale unutar zavala krških polja.

Zbog teškog terena posada helikoptera odabrala je po vlastitoj procjeni najbolje mjesto za iskrcaj, a to je bilo na zaravni 200 - tinjak metara od vrha Velog vrha.