Na prljavom betonskom podu Abu Ghraiba (umrljanom od krvi, mokraće i ostataka bljuvotina) leži polumrtvo izmrcvareno tijelo iračkog zarobljenika, nekako neprirodno iskrivljeno.

Vrijedi citiranja: »/ - max1969/Jugoslavenski kralj je potpisao konvenciju iz 1929 godine o pravima ratnih zarobljenika.

Ženevska konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika odnosno Konvencija o postupanju prema ratnim zarobljenicima, što je njezin puni naziv, donesena je 27. srpnja 1929. godine na Diplomatskoj konferenciji u Genevi pod pokroviteljstvom Međunarodnog odbora Crvenog križa.

Dakle, Ženevska konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika iz 1929. god. neosporno je pravno obvezujuća za DFJ koja je bila subjekt međunarodnog prava 1944 - 1945. god.

Ženevska konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika iz 1929. god. (25) ođreduje da se ratni zarobljenici nalaze u vlasti neprijateljske države a ne pojedinaca ili postrojbi koji su ih zarobili te se prema njima mora postupati humano, moraju biti zaštićeni od svih nasilnih čina, uvreda i javne znatiželje, najstrože su zabranjene sve mjere odmazde.

Zatim postoji jugoslavenski dokument koji govori o likvidaciji skupine domobranskih časnika i vojnika oružanih snaga NDH koji su se koncem 1944. bili odazvali amnestiji koju je proglasio maršala Tito, a koji su nakon predaje likvidirani u razdoblju od 1. rujna 1944. do 1. siječnja 1945. godine, sveukupno 102 ratna zarobljenika koji su ubijeni, a odgovornost za ta ubojstva snosi maršal Tito, dakle, J. B.

Dodao je i da oni koji su preživjeli zloglasne hangare na Veleprometu, kao i zatočenja u konc-logorima na teritoriju Srbije - kroz koje je ' 91. i ' 92. godine prošlo oko 10.000 hrvatskih zarobljenika - moraju očuvati uspomenu na žrtve ugrađene u temelje hrvatske države.

Logoraški dio filma malo je predug i konvencionalan, a likovi Denglerovih kolega zarobljenika odveć plošni i pretjerano inferiorni Dengleru, zbog čega su njihove obitelji protestirale nakon premijere.

Ne otkrivajući identitet i dob uhićenika, MUP je kratko priopćio da su u dosadašnjoj istrazi uhićene četiri osobe pod sumnjom da su počinile ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, a jedna od njih tereti se i za ratni zločin protiv civila.

Gunjević je na promociji ispričao svoj put od ratnog pomoćnika povjerenika hrvatske Vlade za zdravstvo i socijalnu skrb u Pakracu do zarobljenika, zaključivši kako je bilo lakše savladati prave barikade tijekom evakuacije, nego one u glavama ljudi.

Sud je presudio, da je optuženik Dobrivoje Pavković počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika dana 1. rujna 1991. godine, kada je, zajedno s drugim naoružanim pripadnicima srpskih paravojnih formacija s kojima je bio povezan zajedničkom odlukom o djelu, bio svjestan da se muči ratne zarobljenike i prema njima nečovječno postupa, ali je usprkos tome sudjelovao u maltretiranju pripadnika seoske straže i hrvatske policije kojom prigodom su bili ranjeni Željko Hunjek, Alfons Tutić, Vladimir Zimić i Marjan Polenus, dok su Srećko Manđini, Željko Bulić i Eugen Lapčić smrtno stradali.

Posebno je ovako uspjela priča ona o Križnom putu i povratku hrvatskih zarobljenika u kolonama smrti te u nju umetnuta pripovijest o mršavoj i poludivljoj krmači, koja se nije htjela predati, željeznim kukama naoružanim četnicima, koji su u poraću tijekom noći kretali u pljačkaške pohode po slavonskim selima.

Kroz vizir se vidjelo da su oba zarobljenika u prvi mah reagirala na muziku.

Tijekom prvoga punskoga rata iz Afrike je bilo odvedeno više od 20.000 zarobljenika koji su svi bili prodani u roblje.

Prema nekim izvorima, Gaj Julije Cezar je iz Galije deportirao milijun zarobljenika.

Tamo je bila masa zarobljenika - vojnika i civila, dapače i žena i cijelih obitelji.

Našu treću četu povezla su dva kamiona oko 10 sati istog dana za skupljanje i otpremu odjeće poubijanih zarobljenika.

Došavši na mjesto vidio sam grupu zarobljenika, oko 50 ljudi, gdje ih skidaju i vežu žicom za ruke dva po dva za mišice; te parove su opet povezali između sebe žicom.

Osim što je naredio fizička i psihička zlostavljanja zarobljenika osumnjičeni nije poduzeo ništa da se takva nezakonita postupanja spriječe te da se zarobljenicima osiguraju primjereni životni uvjeti, ističu u državnom odvjetništvu,

Ovi koji su odgovarali u Vukovaru, odgovarali su samo za zločine protiv ratnih zarobljenika na Ovčari, što ipak, koliko god sam po sebi taj zločin bio gnjusan, nije najgore što su učinili u Vukovaru.

Sudac je naveo i da je Čirić nekoliko puta iz formiranog strijeljačkog voda pucao na ratne zarobljenike i ubijao ih dok su bili prevoženi traktorom na Grabovo, kilometar udaljenom od Ovčare, a sudjelovao je i u strijeljanju preostalih desetak zarobljenika nakon njihova povratka s Grabova u hangar na Ovčari.

Za vreme NATO bombardovanja, na dnevniku italijanske televizije (RAJ) objavljen je video zapis (snimljen 91. godine, tokom borbi oko Vukovara) u kojem Arkan kaže da njegovi ratnici ne smeju imati ni milosti ni zarobljenika. Iako je na početku Drugog svetskog rata doneta odluka da svi koji su rođeni u Srbiji moraju napustiti Bosnu, episkop banjalučki Platon (Jovanović) nije želeo da ode iz svoje eparhije.

Bivši zapovjednik tzv. konačišta ratnih zarobljenika u Kerestincu Stjepan Klarić odbacio je optužbe za ratne zločine.

Klarić je potvrdio da je za ispitivanja zarobljenika bio zadužen SIS, te da su se ona odvijala u tzv. crnoj sobi, no da nije bilo mučenja.

Banjalučka policija podnijela je Tužiteljstvu BiH izvještaj protiv hrvatskog generala Ante Gotovine i još 14 pripadnika Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane, osumnjičenih za zločine protiv čovječnosti, ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika tijekom 1995. godine.

U vrijeme zločina na Ovčari kada su ubijena najmanje 194 zarobljenika, ranjenika i djelatnika vukovarske bolnice Šljivančanin je bio časnik sigurnosti Gardijske brigade i neposredno je rukovodio (što je vidljivo na svim snimkama iz vukovarske bolnice iz toga vremena) odvođenjem ranjenika i osoblja iz bolnice.

KARLOVAC, 22. listopada 2010. - Istražna sutkinja karlovačkoga Županijskog suda Jasminka Jerinić-Mušnjak, nakon ispitivanja osumnjičenika M. B. na zahtjev Županijskoga državnog odvjetništva, donijela je rješenje o pokretanju istrage u vezi s ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika, tj. ubojstva dvojice zarobljenih hrvatskih vojnika pri proboju JNA iz vojarne Logorišta početkom studenoga 1991.

SLIKE ZLOSTAVLJANJA IRAČKIH ZAROBLJENIKA NALJUTILE ARAPSKI SVIJET Slike nasmijanih američkih vojnih policajaca koji muče iračke zarobljenike objavile su u subotu novine diljem Bliskog istoka.

Američki predsjednik George Bush također je osudio zlostavljanje ratnih zarobljenika te dodao da ponašanje njegovih vojnih policajaca nije primjereno.

V. je za vrijeme oružanog sukoba na teritoriju Republike Hrvatske između regularnih oružanih snaga Hrvatske vojske i policije s naoružanim paravojnim postrojbama pobunjenih Srba i snagama JNA; nakon što su po naredbi Uprave bezbednosti tadašnjeg Saveznog sekretarijata za narodnu obranu osnivani logori za ratne zarobljenike u mjestima na teritoriju Srbije i Hrvatske - Begejci, Stajićevo, Sremska Mitrovica, Niš i Stara Gradiška; kao načelnik navedene Uprave za stvarne zapovjednike logora postavio sebi podređene pripadnike organa bezbednosti i poslao više grupa oficira bezbednosti za ispitivanje ratnih zarobljenika.