Od prirodnih zaslađivača (opet trenutno najpopularniji) stevia je do sada pokazala najbolja svojstva.

Za razilku od šećera, ne izaziva karijes ni nepoželjnu toleranciju na okus, sprečava nastajanje zubnog plaka, nema kalorija, nema štetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača i otporna je na visoke temperature.

Zanimljivo je da standardi znanstvenih provjera stevije nisu, na isti način, primijenjeni pri kontroli umjetnih zaslađivača.

Zabrana upotrebe stevije kao zaslađivača nije ukinuta.

Dobrom se praksom pokazala i upotreba duda-varalica pri uspavljivanju djece, i to bez zaslađivača, no ne treba ih silom nametati djeci koja ih odbijaju, niti ih treba nakon što je dijete već zaspalo pokušavati stavljati u usta.

Alnatura je vrlo oprezna u korištenju zaslađivača i umjesto njih upotrebljava, npr. med, djelomično prerađeni šećer trske i sokove dobivene prešanjem.

Također i za kućnu upotrebu Alnatura nudi alternativne zaslađivače: od okusom neutralnog zaslađivača od agave s visokom jačinom slatkoće preko javorovog sirupa koji posjeduje izniman orašast okus do aromom bogatih voćnih preljeva i široko upotrebljivog djelomično prerađenog šećera trske.

Od tada na tržištu postoji veći broj zaslađivača na bazi stevie iako je samu biljku uvijek bolje koristiti u prirodnom obliku.

OPG-i će, kaže Novak, stupanjem na snagu najavljenog ograničenja uporabe stevije samo na bijelu formu zaslađivača, dakle, samo na industrijski dobiven ektrakt, biti direktno ugroženi, a njihova ne mala ulaganja biti dovedena u pitanje.

Popiti se treba dok je, što je više moguće, toplija, bez dodanih zaslađivača.

Na tim stranicama već godinama podsjećaju javnost na alarmantne podatke koje su otkrili o toksičnosti umjetnih zaslađivača, posebice aspartama.

Ciklamat, saharin i aspartam su samo neki od tisuća umjetnih zaslađivača koji se koriste u svijetu.

U Europi se godišnje troši oko 10 tisuća tona umjetnih (sintetskih) zaslađivača upitne kvalitete i vrijednosti, dok je većina europskog tla i klime izuzetno pogodno za sadnju ove nezahtjevne slatke biljke.

Međutim, taj novi regulacijski obrat nije posljedica pritiska javnosti, niti znanstvenih prigovora o štetnosti umjetnih zaslađivača.

Jedna od karakteristika po kojoj se med razlikuje od ostalih zaslađivača je i prisustvo enzima.

Med je zdraviji izbor od šećera i umjetnih zaslađivača jer sadržava organske kiseline (jabučnu, limunsku, mliječnu, čak i mravlju), vitamine, minerale, enzime, vosak, polenova zrnca i eterična ulja.

Dijetni sokovi Da, dijetni sokovi imaju manje kalorija, ali sve više istraživanja posljednjih godina ukazuju da imaju u sebi puno umjetnih zaslađivača.

Prema nekim teorijama, unos umjetnih zaslađivača u organizam, a bez dodatnih kalorija, uzrokuju čitav niz negativnih promjena poput narušavanja hormonalne ravnoteže, ali i problema s probavom.

One su osmislile više od 70 recepata za slastice koje se spravljaju od prirodnih namirnica, žitarica, voća i prirodnih zaslađivača, bez bijelog šećera, jaja, mliječnih proizvoda i aditiva.

Poznata hrvatska promotorica zdravog življenja i vlasnica Makronove, Jadranka Boban Pejić, u svojoj kuharici Prirodno i slatko piše i o vrstama zaslađivača kojima možemo zamijeniti rafinirani bijeli šećer

Sadržane tvari, od kojih mnoge posjeduju snažnu antioksidativnu aktivnost dodatno povisuju vrijednost stevie čineći ju prvim izborom brojnih potrošača zaslađivača diljem kugle zemaljske.

U svojoj prezentaciji prikazala je razvoj i cijenjenost pčela kroz povijest koje su od velikih proizvođača zaslađivača postale suvišne pojavom masovne proizvodnje šećera.

Po pitanju dodataka industrijskoj hrani važno je znati da zaslađivača ima puno i u slanim jelima (odlični primjeri su kečapi, pizze, lasagne, umaci i gulaši).

Prehrana koja sadrži puno šećera i zaslađivača povećava rizik od nastanka srčanih bolesti.

Od starog zaslađivača do moderne znanosti Mnoge popularne čajne mješavine, od domaćih do makrobiotičkih čajeva, često sadrže sladić kao dodatak koji daje slatkoću.

I dok je sve navedeno zaista iz kategorije prirodnih zdravih zaslađivača važno je da imate na umu kako se predoziranje bilo kojom vrstom šećera može završiti loše i u kratkoročnom i u dugoročnom smislu.

To posebno vrijedi za »standardne« industrijske prehrambene proizvode (za razliku od lokalnog sira mozzarelle) koji se masovno proizvode, a često su niže kvalitete (naprimjer, redovito veća uporaba prehrambenih aditiva poput štetnih bojila, konzervansa ili zaslađivača) i stoga nižih cijena od domaćih proizvoda.

Takvo cijelovito zrno pogodno je za pripremu ječmenog slada-prirodnog zaslađivača koji je teksturom sličan medu, a od mljevenog se zrna proizvodi ječmena kava tj. hranjiva zamjena za kavu.

U međuvremenu u zob naribajte jabuku s korom, dodajte npr. sojinog mlijeka (umjesto maslaca) po volji, cimeta i prirodnog zaslađivača po volji, ali ne pretjerujte

Zbog zdravih zaslađivača torta je i dobila ime Zdrava Nera.