Dizdarove karte i dokumenti Dr. Zdravko Dizdar priložio je svom predavanju niz zemljovida i dokumenata iz kojih je vidljivo na koje je teritorije računao četnički pokret, kako se pokret razvijao i kako je djelovao.

Ako želite više saznati, preporučujem Vam između mnogih odjavljenih knjiga o tima zločinima, knjigu " ZLOČINI - patrizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. - 1946. ", koju su priredili dr. sc. Zdravko Dizdar, dr. sc. Vladimir Geiger, Mate Pojić i Mate Rupić; nakladnik dr. sec Mato Artukovič.

Tekstove o Boričevcu i boričevačkom kraju - rasprave, uspomene, priče, kronologije, zapise, polemike, komentare, popise stradalih, propovijedi, peticije, govore - napisali su povjesničari i publicisti, sudionici zbivanja, sami Boričevljani, njihovi prijatelji i potomci, na osnovi povijesnih izvora i svjedočenja roditelja i djedova, a to su, uz druge, dr. Zlatko Begonja, dr. Mile Bogović, Hrvoje Dečak, dr. Zdravko Dizdar, Ana Došen, Dane Ivezić, Marija i Milkan Krpan, Abaz Mušeta, Marija Mužević, Ivan, Josip, Jure Juko, Krešimir, Marko, Martin Maran i Mile Pavičić, Ana Tomljenović, Nikola Vidaković Nikac...

Srpski mit o Jasenovcu, Josip Pecaric RECENZENTI: Dr. Mihael Sobolevski i Mr. Zdravko Dizdar NAKLADNICI: Dom i svijet, Zagreb, Bosanska 15 za nakladnika Lada Stancic Glavni urednik Mirko Madjor Hrvatski informativni centar, Zagreb, Trg Stjepana Radica 3 za nakladnika Ante Beljo Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Opaticka 10 za nakladnika dr. Mirko Valentic TISAK: GIPA ZAG, Zagreb, 1998. SRPSKI MIT O JASENOVCU Skrivanje istine o beogradskim konc-logorima

Gospodine Despot-s interesom sam pročitao vaš današnji članak u Večernjem (9. veljača 2011.) i zahvaljujem vam na sve napore svih ovih godina koje ste uložili da jugoboljševički zločini budu raskrinkani.Malo mi je čudno što nema broj mogućih žrtava za Ličko-Senjsku Županiju.Bez ikakve sumnje, utvrđeno je da je samo u Gospiću u travnju 1945. ubijeno oko 400 ljudi a od svibnja do rujna 1945. oko 2600 - Politički zatvorenik2 u nekoliko navrata je objavio imena nekih 400 žrtava s datumom hapšenja i likvidacije iz svih krajeva Hrvatske koje su smaknute u Gospiću.Samo iz Zagrebačkih bolnica je ubijeno oko 4600 teških ranjenika (ne svi u Zagrebu, kao npr s transporta u Sloveniji). Meni je Zdravko Dizdar rekao da je u Zagrebu i okolini pobijeno 27 tisuća ljudi.Jedan kategorij žrtava su onih pobacanih po rijekama-na tisuće prema priznanju ondašnjeg partizanskog tiska.Koliko je ljudi pobijeno po zatvorima, itd. A gdje je Bosna (Podgradci na Kozari-2464 Domobrana iz logora iz Slavonske Požege, Crvena Stijena preko 600, itd.

Knjigu i dosadašnji rad na istraživanju povijesti Donjeg poneretavlja dr. Jurića predstavio je Stjepan Šešelj, predsjednik HKZ, recenzeti dr. sc. Zdravko Dizdar i prof. dr. sc. Stijepo Obad te sam autor Ivan Jurić.

Zdravko Dizdar, povjesničar na blogu Zvonimira Despota

Knjigu su promovirali recenzenti doc. dr. sc. Igor Radeka i dr. sc. Zdravko Dizdar.

Povjesničar prof. Zdravko Dizdar, u recenziji djela Vladimira Hlaića, pored ostalog je napisao: " Smatram da je autor kroz svoj pristup kao i sadržaj uspio nam dati višestruko vrijedan i koristan rad, zasnovan gotovo u cjelini na izvornim dokumentima, za što je uložio maksimum truda.

Metković, 2.10.2009. - U zagrebačkim prostorijama Društva Neretvana i prijatelja Neretve održana je promocija monografije dr. sc. Ivana Jurića Kazališni život u Metkoviću 1875 - 2008. Knjigu je predstavio dr. sc. Zdravko Dizdar iz Hrvatskog instituta za povijest.

Njihova je sudbina bila razli č ita: neki od važnijih zarobljenika izdvojeni su i sprovedeni u zatvor, te im je potom legalno su đ eno, ali je zato dio anonimnih povratnika ubijen odmah a dio duž Križnog puta. Josip Jur č evi ć 2005. piše: Naime, iako je na samo Bleiburško polje stigao manji dio hrvatskih civila i vojnika te iako je na Bleiburškom polju po č injeno, razmjerno, najmanje zlo č ina, Bleiburg je, ipak, više od pola stolje ć a rije č koja ozna č ava sva poratna hrvatska stradavanja na Križnim putevima Zaklju č uje i da je Bleiburg postupno postajao i op ć eprihva ć eni simbol svekoliko poratnog stradavanja Hrvata. Tako đ er 2005. Zdravko Dizdar napisao je ovo:.. na samome Bleiburgu nije bilo mnogo ubijenih, ali u nastavku i ovo: Ve ć na Bleiburškom polju, nakon što su Hrvati položili oružje, pojedinci su bili ubijeni od partizana, a potom su se masovna ubojstva nad njima obavljala uz križne putove An đ elko Mijatovi ć 2007. piše: Kakve su se sve drame, nakon saznanja da su prepušteni Jugoslavenskoj armiji i protivniku s kojim su č etiri godine ratovali, doga đ ale u izbjegli č koj vojnoj i civilnoj koloni na Loibaškom polju, pojedina č ne, obiteljske, pa i nacionalne, teško je opisati i predo č iti.

Inače, članovi Upravnog vijeća su Mato Bilonjić iz Odbora za ratne veterane, Zdravko Dizdar iz Hrvatskog instituta za povijest, Branko Kincl kojega je predložio HAZU, biskup gospićko-senjski Mile Bogović, zatim Snježana Ivanović na prijedlog Hrvatskog državnog arhiva i Dubravka Horvat po prijedlogu Hrvatskog crvenog križa.

U prepunoj dvorani Hrvatskoga slova govorili su povjesničar dr. sc. Zdravko Dizdar, ravnatelj Hrvatskog imformativnog centra Ante Beljo i politolog Igor Ivašković u ime Udruge prognanih iz Priboja.

Na tribini održanoj u Zagrebu govorili su predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec, povjesničar Zdravko Dizdar, ravnatelj Hrvatskoga informativnog centra Ante Beljo, u ime Udruge prognanih iz Priboja Igor Ivašković, a pročitano je i pismo Jadranke Matašin iz Udruge prognanih...

Ravnatelj Hrvatskoga slova Stjepan Šešel j rekao je kako nagrada Ljubica Štefan ide u prave ruke, jer je povjesničar Zdravko Dizdar svojim višegodišnjim istraživanjem pridonio otkrivanju istine o stradanju Hrvata u projektima velikosrpske politike.

Postoji mogućnost da se po indicijama krivične odgovornosti prebaci na Matacin Stošu, koja je uhapšena, a ovo predlaže Okružni komitet iz političkih razloga. [... ] Momentalni povod za to ubojstvo bila je obljetnica smrti [ Ive ] Lole Ribara [ član Vrhovnog štaba NOV i PO Jugoslavije ]. [... ]. Zdravko Dizdar, Vladimir Geiger, Milan Pojić, Mate Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. - 1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., Zagreb, 2009.; Mate Rupić, Vladimir Geiger (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. - 1946. Dokumenti.

Jurju Batelji za knjigu BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC - svjedok evanđelja ljubavi, Zagreb, 2010. za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. dr. sc. Zdravko Dizdar za studijske radove i knjige, za istraživanje i objelodavanje izvornih povijesnih isprava žrtvoslovne problematike

Ugledni Vladimir Žerjavić je 1998. g. iznio približnu brojku od oko 29 000 muslumanskih i oko 15 000 hrvatskih žrtava, [ 3 ] odnosno 32 000 Hrvata i 33 000 Muslimana. [ 4 ] Zdravko Dizdar na temelju novih podataka, ali i uračunavajući još neistražene žrtve, navodi čak 200 000 Hrvata te 100 000 Muslimana koje su ubili četnici. [ 5 ]

- dr. sc. Zdravko Dizdar - Hrvatski institut za povijest, Odjel za suvremenu povijest, Zagreb Stradanje župe Hrvatski Čuntić tijekom Drugog svjetskog rata i neposrednog poraća (1941. 1945.)

Dr. Zdravko Dizdar iz Hrvatskog instituta za povijest do sada je poimenično utvrdio da je kroz logor prošlo 3 358 logoraša.

U četvrtom radu (Četnički pokret na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine (1941. - 1945.), 43 - 66) Zdravko Dizdar daje kratki pregled četničkog pokreta u NDH, njegove programske osnove, vojni i politički ustroj, odnos prema partizanima, Nijemcima, Talijanima i ustašama te zločine koje je počinio.

Sudionici na tribini su: general Đuro Dečak predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, ratni zapovjednik 127. brigade HV-a, član izvršnog vijeća Virovitice 1991., uhićenik 25. siječnja 1991. od strane JNA; Antun Habijanac predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine općine Virovitica 1991., uhićenik 25. siječnja 1991. od strane JNA; Milan Vuković odvjetnik optuženih Virovitičana pred bivšim Vojnim sudom JNA, autor knjige Rat za Hrvatsku je započeo u Virovitici; dr. sc. Ante Nazor ravnatelj Hrvatskog memorijalnog-dokumentacijskog centra Domovinskog rata; prof. dr. sc. Zdravko Dizdar Hrvatski institut za povijest u Zagrebu.

Zna se za određena mjesta da su tu hrvatski vojnici iz Drugog svjetskog rata ali se ne zna tko su kazao je povjesničar Zdravko Dizdar.

O knjizi su govorili izdavač dr. Mato Artuković, autori Mate Ručić prof. i urednik, Milan Poić prof. i dr. Zdravko Dizdar.

O tom vremenu u Dossieru pišu Mile Pavičić, Zlatko Begonja, Zdravko Dizdar, Nikola Vidaković, Josip Babić, David Sinčić, Dane Ivezić, Ana Došen, Petar Javor, Abaz Mušeta (koji govori o strašnom pokolju u Kulen Vakufu), Safet Zulić, Hrvoje Dečak, Branko Ćopić i Hrvoje Matković.

Payne) Nezavisna Država Hrvatska 1941. godine: put u katastrofu (Ivo Goldstein) Četnički pokret na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine (Zdravko Dizdar) Domobranstvo Nezavisne Države Hrvatske 1941. - 1945. (Nikica Barić) Mediji i promidžba Nezavisne Države Hrvatske (Mario Jareb) Logorski sustav Jasenovac - kontroverze (Filip Škiljan) Kontroverze u vezi s Katoličkom crkvom u Hrvatskoj tijekom rata 1941. - 1945. (Mark Biondich) Odnosi Nezavisne Države Hrvatske s Njemačkom i Italijom (Mario Jareb) Nezavisna Država Hrvatska, zemlje Jugoistočne Europe, Turska i Japan 1941. - 1945. (Nada Kisić Kolanović) Zaključak: Genocid između političke religije i religijske politike (Matthew Feldman) Značajne osobe u povijesti NDH (S.

SOBOLEVSKI, Zdravko DIZDAR, Igor GRAOVAC, Slobodan ŽARIĆ, Zločini četničkog pokreta u Hrvatskoj u drugom svjetskom ratu, Zagreb, 1993. [ rukopis ].

O knjizi su govorili urednik prof. Mato Mustapić, recenzent dr. Zdravko Dizdar i sam autor.

Manifestacija je zapo č ela 17. svibnja sv. misom u Radimlju, u Aladini ć ima su Zdravko Dizdar, Ivo Lu č i ć i don Milenko Kreši ć predstavili knjigu Crkva i država u NDH 1941 1945.

Nakon uvodnih riječi župana Stjepana Kožića, predsjednika Županijske turističke zajednice Vlade Horine, direktorice Turističkoga ureda Ružice Rašperić, knjigu su promovirali autor Damir Bralić, povjesničar Zdravko Dizdar, glazbeni kritičar Darko Glavan.