Na cvjetnom parteru sade se uresne zeljaste biljke i ruže, dok se autohtone biljne vrste (predstavnici hrvatske flore) uzgajaju na biljno-geografskim skupinama (kamenjarama).

Na krškoj kamenjari kraj cvjetnog partera, koju je 1927. godine osnovao poznati botaničar Ivo Horvat, uzgajaju se brojne zanimljive zeljaste i drvenaste biljke iz nizinskih i planinskih područja središnje i sjeverozapadne Hrvatske.

Njihove su stabljike često zeljaste, a rjeđe drvene i stabla.

Zeljaste dijelove treba duže držati namočene u kipuću vodu.

Zanimljivo je da su svi predstavnici te porodice u hrvatskoj flori zeljaste, a ne drvenaste biljke.

U pojasu prosjeka i širem pojasu prometnica, pospješujući razvoj kultura iz podstojne i zeljaste etaže makijskoga sklopa koje ne prenose i guše požar.

No postepenim napuštanjem tih djelatnosti posljednjih desetljeća te su površine prepuštene zarastanju, a dominantna drvenasta vrsta u tom procesu je upravo čivitnjača koja na velikim, nekad otvorenim travnjačkim površinama, danas gradi jednolične, guste, neprohodne sastojine i onemogućuje rast drugih vrsta te zavičajne, zeljaste vrste vezane uz travnjake gube svoja staništa.

Tako se sve trave i zeljaste biljke od lipnja do rujna mjeseca osuše, osim prilagođene trave goščice.

Sve mlječike; zeljaste i drvenaste, visoke i niske, stupaste i pustinjske, nalik na kaktuse, sadržavaju otrovni mliječni sok koji nadražuje kožu i epitel sisavaca.

Razlikujemo dvije skupine - one proljetne cvatnje, (zeljaste) i ljetno-jesenske (gomoljaste-rizomi).

" Drvenaste su biljke zauzele otprilike jednak raspon o klimi ovisnih staništa kao i zeljaste, no za to im je bilo potrebno značajno više vremena ", izjavio je Stephen Smith, glavni autor studije.

Jer bi se u tome slučaju moglo reći da su se kritosjemenjače (drvenaste i zeljaste), bolje prilagodile današnjim uvjetima izgradnjom određenih struktura npr. izgradnjom cvijeta u svrhu oprašivanja kukcima, a ne vjetrom što je za golosjemenjače karakteristično...

Čaj od koprive radi se od zeljaste biljke po imenu kopriva (Urtica dioica).

U sredini jake zeljaste biljke razvijaju se do tri kilograma teški plodovi s tipičnom ljuskastom površinom, nepravilna oblika i hrapave kore.

Korijen je vretenast, a zeljaste stabljike, su do 30 cm dugr, uspravne ili polegnute i već od baze razgranate.

U Hrvatskoj bi to bili planinski (naslovna fotografija) i pretplaninski travnjaci gdje zbog oštrih klimatskih uvjeta uspjevaju samo zeljaste biljke.

Mogu se slagati po abecedi, po skupinama (prvo četinjače, pa zatim dvosupnice, te na kraju jednosupnice), mogu se odvojiti prvo malene, zeljaste biljke, zatim grmovi, te na kraju veliko drveće.

Kod Slovena, isto kao i kod Germana, poznato je korišćenje mandragore - zeljaste biljke sa korenom nalik na figuru čoveka, koja je oduvek korišćena pri vračanju i narodnom lekarstvu.

U slučajevima kada je broj novih mladica ograničen, ili se pak radi o sorti koja po svojoj prirodi stvara mladice pod oštrim kutom, onda se moraju poduzeti posebne mjere za ispravljanje tih kutova dok su još mladice zeljaste.

Inače, biljke ove porodice koje rastu u Hrvatskoj su malene i zeljaste, međutim u tropskim predjelima pronalazimo malene grmove i stabla, a neke su i sukulenti, te ih se tada često zamjenjuje s kaktusima.

Na poljima (parcelama) koja staze obrubljuju rastu različite drvenaste, ali i zeljaste biljke koje su dio zbirke (kockavica, šafrani, procjepak, ljubičice).

Na zanošenje škropiva posebno su osjetljive zeljaste i gomoljaste cvijetne vrste, povrće, trajnice, ukrasne i voćne drvenaste vrste bilja.

Rastu kao niske zeljaste biljke koje se ističu izrazitim zvonastim cvjetovima, najčešće modre boje.

Zeljaste biljke se mogu podijeliti u nekoliko kategorija obzirom na preživljavanje nepovoljnih uvjeta.

Za čajeve, bobice i orašaste plodove svi znaju, ali osobno su mi najzanimljivije zeljaste biljke.

Iz pupova na podanku u proljeće se razvijaju novi nadzemni listovi i zeljaste stabljike.

Djelomice spadaju u jednogodišnje zeljaste biljke, a djelomice u trajnice.

Sve su one zeljaste, i trajnice s podzemnom stabljikom i« pridošlim korijenjem ».

To su višegodišnje, zeljaste, mirisave biljke puzavih ili povijenih stabljika, ili patuljasti grmovi.

Ranjenici su zeljaste biljke ili polugrmovi, često vrlo dlakavi.