Okovan je zemaljskim stvarima i toliko zaslijepljen zemaljskim« dobrima »da ne osjeća potrebu pitanja o Bogu.

Stoga je najvažnije da u oblikovanju materije i upravljanju zemaljskim dobrima surađujemo s Bogom, s njim se savjetujemo, njega slušamo i primjenjujemo njegove zakonitosti.

3. Povrh toga, Duh Sveti daje čoveku snagu da se suprotstavlja prelesti (zabludi) ovoga sveta, tako što on, mada se i koristi zemaljskim dobrima, to čini kao privremeni posetilac, i ne vezuje se za njih svojim srcem.

Blagodarimo Ti, Hriste Bože naš, što si nas nasitio Tvojim zemaljskim dobrima; ne liši nas ni Tvog nebeskog carstva, već kao što si došao među učenike Svoje, Spasitelju, darujući im mir, dođi i među nas i spasi nas.

Čovjek je bio nepovrijeđen i u cijelom svome biću sređen jer je bio slobodan od trostruke pozude koja ga, protiv zahtjeva razuma, podvrgava sjetilnim užicima, pohlepi za zemaljskim dobrima i isticanju samoga sebe. " (KKC 377) Svaki od nas mora biti svjestan da imamo tu ranu istočnog grijeha trostruku požudu te da se moramo boriti protiv nje da bi mogli ići putem svetosti, putem ljubavi, da bi mogli dospijeti u vječno zajedništvo s Bogom.

Ne prekorava nas Gospod Bog za to što se koristimo zemaljskim dobrima, jer i Sam govori, da shodno svojoj smeštenosti u zemaljski život, mi sve to potrebujemo, tj. potrebujemo sve ono što uspokojava naš ljudski život i što čini lakšim i udobnijim put naš ka nebesnoj otadžbini.

Doduše, čini se da je oko 40.000 ljudi, koliko ih je došlo na nedjeljnu misu, bilo bliže zemaljskim dobrima, nego nebeskim.

Žudnja za zemaljskim dobrima donosi bogatstvo koje potiče samosvijest, samozadovoljstvo i vodi u oholost...

Institucionalizirane religije su zakazale jer su se i one u velikoj mjeri prodale zemaljskim dobrima pa samom svojom pojavom ne privlače ljude.

Među zemaljskim dobrima nema niti jednoga kojeg bi čovjek sebi više želio nego što je to sloboda, jer ni za sve zlato koje na zemlji postoji sloboda se ne može kupiti.

Danas, u ovom vremenu užitka, zablude i pohlepe, po zagovoru naših mučenika, oslobodi nas od svakog zla da se znamo zemaljskim dobrima služiti Tebe nasljedujući i Tebe iznad svega ljubeći.

Na najbolji je način izvršavala pravednost prema Bogu i bližnjemu, umjerenost pri služenju zemaljskim dobrima, strpljivost u podnošenju bolesti, postojanost u nasljedovanju Krista.

Odgojno-obrazovna postignuća: objasniti tko su bili Abrahamovi posjetitelji i zašto su došli; prepričati Abrahamovo pregovaranje s Bogom da spasi Sodomu i Lota; na Abrahamovu i Lotovu primjeru prepoznati važnost gostoljubivosti te naučiti kako možemo biti gostoljubivi; uočiti opasnost ljubavi prema zemaljskim dobrima koja nas može zaustaviti u stjecanju pravih prednosti.

Sedma zapovijed propisuje pravdu i ljubav u upravljanju zemaljskim dobrima i plodovima ljudskog rada.

Oni, doduše slute sjaj svjetla i blaženstva, no budući da su u svijetu bili previše skloni zemaljskim dobrima, još za neko vrijeme isključeni su iz neba.

Hrvatsku u kojoj će svakom građaninu RH-e biti osiguran rad, a dosljedno njegovu radu odgovarajući udio u zemaljskim dobrima.

Zavjetom siromaštva suradnica stvarno i u duhu želi nasljedovati primjer siromašnog Krista oslobađajući se ovisnosti o zemaljskim dobrima i ako ih ima služit će se njima za svoje osnovne potrebe, pomažući drugima i dajući postotak za potrebe Zajednice.

Ona nagovjescuje slijedece zapovijedi koje izricu posebno postovanje prema zivotu, braku, zemaljskim dobrima, rijeci.

Nikola PatkovićinS Ružica Antolović iz Samatovaca kod Osijeka prosvjeduje pred mjesnom crkvom u kojoj je doživjela šok. (Jutarnji list, 29.8.2011) Komentar: Gospodjo Antolovic, Ta ljudska izrod zarazena pohlepom za zemaljskim dobrima nije drugo no zrtva jednog izopacenog drustva klasnih podjela na one koji milenijma vladaju, zderuci sve preoteto od radnih masa, koje se tjera na vjeru u zagrobno joj nebesko izobilje.

Ključni pojmovi: Sodoma i Gomora, gostoljubivost, ljubav prema zemaljskim dobrima

Dragi prijatelji molimo, po zagovoru Presvete Marije, da se znamo uvijek radovati za svaki dobar čin i inicijativu, bez zavisti i ljubomore, i da se znamo mudro koristiti zemaljskim dobrima u stalnom traženju vječnih dobara. (IKA)

Stoga odgajati vjeru, za vjeru ili u vjeri znači odgajati stavove koji su u temelju autentičnog života iz vjere: stav pred životom: svijest da sam ga primio kao dar, koji je projekt koji treba ostvariti i koji ima pozitivan smisao u svjetlu Božjega plana; stav prema budućnosti: nada u ostvarenje Božjih obećanja i zalaganje (suradnja) u izgradnji povijesti; stav prema povijesti: svijest da sam od Boga izabran da učinim sve za novi i bolji svijet, odnosno da dođe Božje kraljevstvo kao veličanstveni projekt objedinjenja i pomirenja čovječanstva; stav pred patnjom i smrću: prihvaćanje Kristova pashalnog puta (prijelaz iz ropstva na slobodu, iz smrti u život) i povjerenje u konačnu pobjedu dobra nad zlim; stav u odnosu na čovjeka: visoko cijenjenje njegova božanskog poziva i želja da raste, da doživi promociju; stav prema zemaljskim dobrima: »duh siromaha«, slobode, stavljanja u službu drugih; stav pred Bogom - sinovski odnos (Božje očinstvo); stav pred Kristom: istinska ljubav i puno prianjanje uz njegov način gledanja stvarnosti; stav pred Crkvom: stav odgovorne pripadnosti i sudjelovanja u njezinu poslanju.

Zabranjuje i želju da se počini nepravda kojom bi se naškodilo bližnjemu u njegovim zemaljskim dobrima« (KKC, br. 2536).

Siromaštvo kao naknadu za pohlepu za zemaljskim dobrima....

Službenica Božja rođena je iz zakonito sklopljena braka svojih roditelja Antuna Petkovića i Marije Marinović, koji su se isticali, kako vjerom tako i zemaljskim dobrima, kao šesto od trinaestero djece u hrvatskom narodu, u selu zvanom Blato, u dubrovačkoj biskupiji, dana 10. prosinca 1892. godine.

»Onaj tko svojim talentima, svojim vezama, svojim pozivom, svojim riječima, svojim posjedom i svojim zemaljskim dobrima, a u pomanjkanju drugih sredstava, makar svojim pobožnim molitvama čini koliko može za širenje vjere u Isusa Krista u cijelomu svijetu, steći će zaslugu apostolata.«

Mnogi zaboravljaju " da se zemaljskim dobrima trebamo služiti, a za nebeskim težiti ".

To se neminovno mora dogoditi ako su uporišta naše nade samo u zemaljskim dobrima i vrijednostima.

Imamo pravo služiti se zemaljskim dobrima, ali ne zaboraviti da je to dar odozgora i da je u Bogu naša vječna domovina.

Ove se godine, u uobičajenoj korizmenoj poruci, želim u svom razmišljanju zadržati na praksi davanja milostinje, koja predstavlja konkretan način da se pritekne u pomoć onima koji su u potrebi i, istodobno, asketsku vježbu za oslobađanje od privrženosti zemaljskim dobrima.