Znamo li u kakvom je stanju zemljina atmosfera, mogao bi to biti dovoljan razlog za preinaku i poboljšanje prozora.

Prije 2,5 milijarde godina, u vrijeme kad Zemljina atmosfera nije sadržavala dovoljne količine kisika, fotosintetske bakterije stvarale su prvi kisik koji je oksigenirao površinu oceana, a tek potom i atmosferu.

Vrlo je vjerojatno Zemljina atmosfera bila vrlo nalik današnjoj Titanovoj jer je i u njoj, poput Titanove, prije nekoliko milijardi godina prevladavao metan i ugljik dioksid.

Prva tri metra dubine mora (morske površine) zadržavaju jednako topline koliko i cjelokupna Zemljina atmosfera.

Zemljina atmosfera je dinamičan sustav u kojem postoji stalna izmjena zračnih masa.

Kakve će boje Mjesec biti, ovisi o tome koliko je duboko zašao u Zemljinu sjenu, ali i o tome u kakvim se uvjetima Zemljina atmosfera nalazi.

Ovi gasovi raspršuju svjetlost od mikrotalasne radijacije dok ona prolazi kroz jata, na sličan način kao što Zemljina atmosfera može raspršiti svjetlost od zvijezda, čineći da neke zvijezde trepću.

Svi klimatski modeli predviđaju da će Zemljina atmosfera u narednim desetljećima biti toplija nego bilo kad od kraja ledenog doba, bez obzira i na ispuštanje stakleničkih plinova.

Sa Zemlje je iz raznih razloga jako teško precizno izmjeriti tako male kutove, ali svakako najznačajniji među njima je Zemljina atmosfera koja uzrokuje greške mjerenja.

Iako su kasnija istraživanja otkrila da je rana Zemljina atmosfera zapravo bila siromašna vodikom, znanstvenici su predložili da su vulkanski oblaci u ranoj atmosferi mogli sadržavati metan, amonijak i vodik te također biti puni munja.

Za vrijeme potpune pomrčine Mjesec je crvenkast, a ta pojava se događa zbog rasipanja i loma svjetlosti u Zemljinoj atmosferi (Zemljina atmosfera djeluje kao prizma) gdje crveni dio spektra sunčevog svjetla nastavlja i dalje obasjavati Mjesec u vrijeme potpune pomrčine.

Zemljina atmosfera sastoji se od više slojeva, a slojevi zemljine atmosfere su: troposfera, stratosfera, mezosfera, ionosfera i egzosfera.

Da se komad izolacijskog materijala, naime, otkinuo nešto ranije, gdje je Zemljina atmosfera gušća - pojačavajući brzinu i snagu eventualnog udara - shuttle je mogao pretrpjeti štetu katastrofalnih razmjera.

Bilo kako bilo, Zemljina atmosfera se mijenja, a teško je vjerovati da je takva drastična promjena prirodna.

Zemljina atmosfera nije plod slučaja; ona je stvorena da osigurava uvjete za život

Spomenimo još da i Zemljina atmosfera mijenja smjer prema nebeskim tijelima.

Ispod visine od oko 100 km Zemljina atmosfera ima više-manje jednoličan sastav (osim vodene pare).

Iznad oko 100 km Zemljina atmosfera ipak počinje imati sastav koji se mijenja s visinom.

Stoga postoji sloj nazvan heterosfera u kojoj Zemljina atmosfera ima različit sastav.

Znanstvenici najprije podsjećaju da Zemljina atmosfera uvijek nastoji približno ostati u ravnoteži.

Kakve će boje Mjesec biti, ovisi o tome koliko je duboko zašao u Zemljinu sjenu, ali i o tome u kakvim se uvjetima Zemljina atmosfera nalazi.

Sunce nam omogućuje život, a zemljina atmosfera štiti od tihog i nevidljivog ubojice koje dolazi iz istog izvora, a poznajemo ga kao ultraljubičasto zračenje.

Novi sustav zaobilazi negativan utjecaj koji na optiku ima Zemljina atmosfera te dodatno izoštrava sliku koristeći suvremene računalne tehnike.

Zemljina atmosfera efikasno raspršuje plavu svjetlost, pa stoga nebo ima plavu boju, a u izvornom Sunčevom zračenju nastaje manjak plave boje, pa je boja Sunca gledajući sa površine Zemlje žuta, a ne žuto-zelena kakvu je astranauti vide izvan Zemljine atmosfere.

Pri tome je važno uzeti u obzir činjenicu da zemljina atmosfera nema neku konstantnu temperaturu kojoj teži.

To su zemljina atmosfera koja ima debljinu oko 500 km, 1. Van-Allenov pojas koji je udaljen oko 5000 km, 2. Van-Allenov pojas koji je udaljen oko 20000 km te magnetosfera koja je stvorena usljed Zemljinog magnetizma i prostire se najmanje 65000 km daleko u svemir.

Zemljina atmosfera je sustav koji je jako osjetljiv na spektralnu raspodjelu i količinu zračenja koju prima sa Sunca.

Zemljina atmosfera je pretežno građena od dušika (77 %), kisika (21 %) i vodene pare (1 %).

Zemljina atmosfera, te kopnene, ledene i vodene površine, reflektiraju oko 35 % ukupnog zračenja koje je obasjalo Zemlju.

Zemljina atmosfera posebice efikasno raspršuje plavu svjetlost pa stoga nebo ima plavu boju, a u izravnom Sunčevom zračenju nastaje manjak plave boje, pa je stoga boja Sunca za opažača žuta umjesto žuto-zelena kakva je za astronauta izvan Zemljine atmosfere.