9. Zemlja je vruća Osim Sunca koje je primarni izvor topline za Zemlju, ljudi bi teoretski mogli preživjeti i bez njega jer je Zemljina jezgra dovoljno vruća da pruži energiju naseljenicima.

Podrobniji članak o temi: Zemljina jezgra Kako je prosječna gustoća Zemlje 5515 kg/m 3, a gustoća materijala na površini samo oko 3000 kg/m³, očito se gušći materijal mora nalaziti u jezgri.

Nakon što se zaustavi Zemljina jezgra i poremeti elektromagnetsko polje, ekipa znanstvenika i stručnjaka kreće u utrobu planeta kako bi ponovno pokrenuli jezgru.

Boge ti u Zabiokovlju ni Zemljina jezgra nije ured; ili je manjka nikla ili zseliza.

Trebalo je dugo vremena da se dešifriraju Egipatski hijeroglifi, nitko ne zna kako je stvorena Egipatska sfinga, ne znamo koje tajne skrivaju dubine oceana, ne znamo kako izgleda Zemljina jezgra.

Zemljina jezgra (2900 do 6371 km) ima gustoću 9500 do 11 000 kg/m3. Sastavljena je pretežno od željeza s tragovima nikla i silikata, a čine ju vanjska jezgra (2900 do 4980 km), prijelazna zona (4980 do 5120 km) i unutarnja jezgra (5120 do 6371 km).

Nakon što se Zemljina jezgra počne zagrijavati naš planet počne pogađati serija vulkana, potresa, oluja, razornih tsunamija...

unutarnja zemljina jezgra raste u jednu stranu stvarajuci sve vise zeljeza dok se druga strana topi, najvjerojatnije zbog vanjskog magnetnog utjecaja (taj rast se desava stalno ali sad je intenzivniji) kako ona raste tako za sobom povlaci tok fluida vanjske jezgre koji definiraju magnetosferu magnetosfera nije posljedica zemljine jezgre vec interakcija magnetnih silnica sa sunca sa zeljezom unutarnje jezgre jer su zemlja i sunce magnetni spojeni povlacenjem toka fluida na vanjskoj jezgri mice se juzni magnetni pol

21. Zemljina jezgra Jezgra se nalazi nekih 5.900 km od površine Zemlje.

Za grijanje uglavnom trošimo neobnovljive izvore dok ih ima ili dok možemo plaćati njihovu cijenu koja stalno raste, a istovremeno, Sunce milijarde godina zagrijava naš planet izvana, a užarena Zemljina jezgra održava gotovo stalnu temperaturu njene kore i usporava hlađenje tla zagrijanog suncem.

Prvo, lopta sadrži zrak, tvar puno manje gustoće od plastičnog omotača, dok je Zemljina jezgra ustvari puno gušća od Zemljine kore

Ako bi zaista došlo do promjene magnetskog polja prema ovoj teoriji tj. na način da rotirajuća Zemljina jezgra NAGLO promijeni svoj položaj (kao žiroskop kojeg naglo zaokreneš) i ako bi zbog toga došlo do kilometarskog vala na površini koji bi se sastojao od zemlje, pijeska i vode... stvarno ne znam što bi ostalo čitavo, reljef bi bio totalno izmjenjen

Zemljina jezgra se sastoji od željeza

Inače, Zemljina jezgra je uglavnom željezna, a ne od nikla

Ovako nesto je prvenstveno moguce u tekucinama, i zato zemljina jezgra dozivljava anomalije i inverzije polova.

Dakle uvrijezena tvrdnja je da je zemljina jezgra cvrsta, zbog visokih tlakova koji dole djeluju

Prvi je pretpostavio da je Zemljina jezgra željezna.

Zato je otprilike Zemljina jezgra teška

Zemljina jezgra se sastoji uglavnom od zeljeza, a to zeljezo sigurno nije doslo tamo nakon nastanka planete