Ona je s Bennom Tempelom, ravnateljem Geementemusuma, i Igorom Zidi ć em autorica koncepcije, dok tekst u katalogu kao i u knjižici Vlaho Bukovac, objavljenoj u Biblioteci eseja Hrvatski moderni umjetnici nakladnika Moderna d. o. o., potpisuje Zidi ć.

Kao što Igor Zidi ć u eseju upozorava, u Bukov č evu djelu ipak nema te povijesne, spoznajne, tehni č ke pa ni evolutivno-didakti č ke logike; u njega sve č etiri mogu ć nosti perzistiraju naporedo s blagom pretežnoš ć u, nikad isklju č ivom, jednog ili dvaju sadržajno-stilskih modela nad preostalim dvama ili trima.

Klju č za takvu kompleksnu kontekstualizaciju i novo č itanje Igor Zidi ć pronalazi u premisama postmoderne, koja odustaje od jednosmjerne povijesti.

Vlaho Bukovac je kao umjetnik reprezentativan u najboljem smislu te rije č i, što potvr đ uje recepcija stalna promoviranja njegova opusa po europskim središtima od 2000. do 2009, od Praga, Liverpoola, Londona do Den Haaga, za koje je zaslužan nekadašnji ravnatelj zagreba č ke Moderne galerije, povjesni č ar umjetnosti Igor Zidi ć.

Dan kasnije, u petak, 29.7. na Placi Vrbničkog statuta u 20,30 sati, u organizaciji Vrbničkog kulturnog društva« Frankopan »i TZO Vrbnik održat će se predstavljanje zbirke pjesama Marije Trinajstić Božić« Ze zidi i z kulun obgrajen ».

O knjizi su govorili predsjednik Matice hrvatske Igor Zidi ć, Hrvoje Markovinovi ć, Đ uro Njavro, Petar Vu č i ć.

Ja sam sam skopal, a drugima je posle poduzeće kopalo i delalo im zidi.

A ti zidi su vise dopi.zdili

Od svih glasila najglasniji i najdrskiji bio je Hrvatski tjednik. Na sjednici Upravnog odbora 21. XI 1970. godine, na prijedlog Igora Zidi ć a, koji je dobio ve ć ranije mandat od Upravnog odbora da poduzima radnje za pokretanje glasila Matice, odlu č eno je: da se glasilo Matice nazove Hrvatski tjednik, a u podnaslovu - list za kulturna i društvena pitanja, da nakladnik bude Matica hrvatska, da prvi broj iza đ e sredinom II mjeseca 1971. godine, da po č etni tiraž lista bude 20.000 primjeraka, da u uredništvo u đ u: Stjepan Babi ć, Zvonimir Berkovi ć, Jozo Ivi č evi ć (odgovorni urednik), Tomislav Ladan, Sre ć ko Lipov č an, Zvonimir Lisinski, Zlatko Posavec, Petar Selem, Tvrtko Šercar, Hrvoje Šoši ć, Ivo Škrabalo, Franjo Tu đ man i Igor Zidi ć (glavni urednik).

zidi, potporni zidovi i slično u kamenu, kombinaciji drveta i kamena i slično).

Claude Zidi je 1998. snimio " Asterix i Obelix protiv Cezara ", koji je ukupno gledalo 25 milijuna ljudi.

Time je, s dva desetlje ć a kašnjenja, ostvaren naum što smo ga još u vrijeme skupštine 1970. zastupali mi, tada mladi, Dubravko Horvati ć, Igor Zidi ć i ja: ve ć tada smo predlagali Petra Šegedina, vjeruju ć i u njegovu č vrsto ć u, beskompromisnost i lucidno hrvatstvo.

Kad sam 1992. sa Zidi ć em i Rogi ć em-Nehajevim preuzeo ure đ ivanje obnovljenog te č aja, ostalo je ipak samo Kolo.

U muškom i srednjem rodu genitiv mn. ima nastavak - i: sini, sedli, zidi.

U nasoj se kali pece na gradele, suse mudante i lancuni, svada i miri sa susidima, vuku tiramole, klapaju skure, bizi po noci kroz ponistru, zaliva i ulica i zidi da se more lakse disat, drze skovace vanka da ne smrdi po kuci, cvice sadi u vaze od jupola, cita slobodna...... jedu palacinke u srid noci... volimo naseg uju Damira do neba i nazad...... sa ponistre baci kljuc da mos uc u dvor i kucu a onda kad izades nakon sta si zakljuca vrata od dvora stavis kljuc u kesu koji visi na konopu pa ga susida povuce... kod drage suside Marije pije kava... montiraju i namjestaj, pituraju katrige a i sklapa hodalica... u kali se priprema za trcanje...... docekuju ali i otpracaju mnogi dragi ljudi.

Skupština je zapo č ela himnom Lijepa naša i intoniranjem bosanskohercegova č ke himne, nakon č ega su zastupnike i uzvanike pozdravili predsjednik Matice hrvatske Igor Zidi ć te glavni tajnik Zorislav Luki ć.

Nakon Stoji ć a zastupnicima i uzvanicima obratio se predsjednik Matice hrvatske Igor Zidi ć govorom naslovljenim Što nam je č initi?

Zidi ć evim govorom dominirala je misao o demetropolizaciji Hrvatske kao pretpostavci za živo jedinstvo naroda, jedinstvo onih koji žive u državi s onima koji žive izvan njezinih granica kako bi se oblikovala cjelina, i to imaginarna ali i stvarna cjelina duhovne domovine, č ije su granice jedino granice materinjeg jezika.

I milo mu je i za čudo mu je, gdje se ruše zidi oko grada - i odmah djed svemu oprostio.

A tko god je, nakon njezina otvorenja, imao tu sre ć u da ga, kroz vrijeme i prostor Galerije, provede tadašnji ravnatelj i autor novog postava Igor Zidi ć, koji je, usput budi re č eno, to bezbroj puta i ponovio, ne štede ć i ni nas ni sebe (jer to nikad nije trajalo manje od 4 do 5 sati), shvatit ć e svu vrijednost i važnost tog vodi č a.

Portretna skica objavljenu u knjizi Književnost i kazalište što je posthumno, s njegovim autorskim potpisom, godine 1970. u Zagrebu prire đ uju Nikola Batuši ć, Georgij Paro i Božidar Violi ć u Biblioteci Kolo kao osmu knjigu urednika Igora Zidi ć a.

Maticu hrvatsku u sljede ć e ć e č etiri godine voditi: Igor Zidi ć (predsjednik), Stjepan Damjanovi ć (potpredsjednik), Stjepan Su č i ć (potpredsjednik), Ante Stama ć (potpredsjednik), Tonko Maroevi ć (književni tajnik), Damir Zori ć (gospodarski tajnik) i Zorislav Luki ć (glavni tajnik).

Zašto, Dube, ' adio, zidi ne '?

Bit ć e zanimljivo pratiti ho ć e li se to i dogoditi jer je predsjednik Matice hrvatske Igor Zidi ć u završnom obra ć anju istaknuo nužnost pomla đ ivanja.

Osim njima, Téchiné se bavi novinarkinim mužem, Marokancem Nathanom (Gilbert Melki) i njihovim sinom Samijem (Malik Zidi), homoseksualcem koji iznenada dolazi iz Pariza i dovodi djevojku Nadiu (Lubna Azabal), slobodoumnu muslimanku, i sina Saida (Idir Elomni), a emotivnu i seksualnu utjehu pronalazi u druženju s bivšim dečkom Bilalom (Idir Rachati).

Rije č je o staroj kamenoj ku ć i, stara č kom domu za siromašnije i ispred nje je zidi ć na kojem sjede star č i ć i, izme đ u ostalih i jedan iz sela odakle su svi moji.

Odli č je je akademiku Kati č i ć u uru č io predsjednik Matice hrvatske Igor Zidi ć.

- Koliko su debeli ovi zidi?

U njegovu su stvaranju djelovali Vlatko Pavleti ć, Branimir Donat i Igor Zidi ć, a me đ u brojnim djelima NZMH izdaje potkraj 1980 - ih i više puta odbijeno djelo Franje Tu đ mana Bespu ć a povijesne zbiljnosti te nastavlja izdavati najvažniju biblioteku u povijesti hrvatskoga nakladništva, Pet stolje ć a hrvatske književnosti.

U dobroj osvaja č koj tradiciji (divide et impera) obznanio je, ni na č emu ozbiljnom utemeljenu, tezu o dvjema Maticama: č esto manjinskoj Zidi ć evoj i onoj drugoj ve ć inskoj (valjda Bogiši ć evoj).