Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (tema Aristotelovo razumijevanje vremena), a 1993. magistrirao filozofiju na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku (tema Filozofija Stjepana Zimmermanna).

Oli smo ti ikad vidjeli Zimmermanna

Drugu cjelinu čine haljine sa srebrnim žičanim pletivom njemačkog umjetnika Wernera Zimmermanna Fesslera, kojega je Dženisa upoznala 2005. u Grazu, preuzevši od njega nekoliko izvornih srebrnih struktura kao integralni ready made vlastitih kreacija.

Prof. emeritus fra Bonaventura Duda iznio je svoja sjećanja na Zimmermanna kao profesora.

(28) »Zimmermannov neoskolastički pristup Jaspersovu egzistencijalizmu«, u: Život i djelo Stjepana Zimmermanna.

Suradnja s Filharmonijom Francuskog radija nastavit će se i u ovoj sezoni; u ožujku 2011. očekuju ga pretplatnički koncerti u Dvorani Pleyel uz violinista Franka Petera Zimmermanna.

Vezano uz posljednji naslov, prof. Golub je podsjetio kako je u poratno doba knjiga iz kršćanskog pera bila rijetkost, tako je on sam da bi došao do tog djela posjetio prof. Zimmermanna.

Predavanje prof. Zimmermanna i prof. Janschitz bilo je utemeljeno na njihovim vlastitim spoznajama i rezultatima istraživanja tijekom boravka na Kubi u veljači ove godine, a vrlo opsežno i zanimljivo izlaganje bilo je popraćeno projekcijom brojnih fotografija snimljenih na različitim lokacijama u spomenutoj državi.

inače, ovaj finale je mala kopija natjecanja Superkombat koje drže Rumunji, kvalitetna organizacija.... samo su malo pojačani sa par jačih imena sa strane..... čudi me da nema Zimmermanna, to bi dalo jednu kvalitetu više turniru, ali čini mi se da je već nastupa nedavno na nekom završnom turniru, valjda je priša u drugu organizaciju....

Tijekom svoje bogate povijesti, orkestar je ugostio niz priznatih umjetničkih imena: Arthura Grumiauxa, Henrya Szerynga, Zina Francescatija, Yehudija Menuhina, Isaaca Sterna, Artura Rubinsteina, Alda Cicolinija, Rudolfa Firkusnya, Wilhelma Kempfa, Györgya Cziffru, Vladimira Aškenazija, Claudia Arraua, Philippea Entremonta, Narcisa Yepesa, Radua Lupua, Géza Andu, Victoriu de los Angeles, Shuru Cherkasskog, Montserrat Caballé, Felicity Lott, Mstislava Rostropoviča, Placida Dominga, Heinricha Schiffa, Christiana Zimmermanna, Mariu João Pires, Klausa Mariu Brandauera, Luciana Pavarottija, Luciu Popp, Kiri Te Kanawu, Maxima Vengerova, Marthu Argerich, Mischu Maiskog, Leifa Ove Andsnesa, Larsa Vogta, Christiana Tetzlaffa, i mnoge druge.

Zimmermanna) križanjem [ [ silvanac zeleni zelenog silvanca ] ] i [ [ plemenka plemenke ] ] ([ [ gutedel ] ] a).

Već sljedeće godine zalaganjem župnika Zimmermanna izgrađena je škola sa stanom za sestre.

Prof. dr. sc. Ivan Čehok rekao je kako je on krajem 80 - tih godina, prije nego što je postala moda istraživati filozofe katoličke ili skolastičke orijentacije započeo istraživati život i djelo prof. Zimmermanna.

Tako je došao do zaključka da je djelo i lik Zimmermanna metaforički lik hrvatskoga naroda i hrvatskoga intelektualca koji se opire marksističkoj dogmi uopće.

Kada smo Komljenovića pitali zašto je tome tako, odgovorio je: " Zimmermanna sam upoznao dok je radio za tvrtku IWC, zatim sam ga preporučio banci Julius Baer gdje je dogurao do mjesta direktora marketinga.

Da su Srbija i JNA imale prešutnu podršku stranih centara moći za agresiju na Hrvatsku, može se iščitati i iz riječi američkog veleposlanika u Jugoslaviji, Warena Zimmermanna-a, koji je u studenom 1991. ustvrdio: Željeli smo očuvati jedinstvenu Jugoslaviju.

Čitatelj će se npr. u ovom impozantnom djelu upoznati s imenima i misaonim dosezima poljskog filozofa Josefa Bohenskog (1902. - 1994.), svjetski priznatog logičara; francuskog mislioca Mauricea Blondela (1861. 1949.), koji je u svom djelu Akcija pokušaj kritike života i praktične znanosti nastojao pomiriti razum i vjeru; francuskog filozofa Emanuela Levinasa (1905. 1995.), tražitelja Boga u Drugome; spisateljice i filozofkinje Edithe Stein (1891. 1942.), tragične žrtve Auschwitza, koja u svom misaonom sustavu koristi fenomenologizam i tomizam; vrsnih hrvatskih kršćanskih mislilaca Hijacinta Boškovića, autora zapažene studije Filozofski izvori fašizma i nacionalnog socijalizma (1939.); Stjepana Zimmermanna (1884. - 1963.), čiji filozofski opus obuhvaća spoznajno-teorijsku i etičko-socijalnu cjelinu kao dijelove sustava filozofije života; Vjekoslava Bajsića (1924. - 1994.), koji je svojim futurističkim pogledima i promišljanjima hrvatski katolicizam usmjeravao u budućnost; Tomislava Janka Šagi-Bunića (1923. - 1999.), izvrsnog i u svijetu priznatog poznavatelja kršćanske antike, mislioca koji se u duhu Drugoga vatikanskog koncila - na kojem je sudjelovao kao teolog-ekspert zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Šepera - zauzimao za dijalog Crkve i suvremenog društva.

Prof. dr. sc. Franjo Zenko predstavio je put Zimmermanna kao filozofa.

Tri skladbe smo prvi put čuli u Hrvatskoj: Petu simfoniju za električnu gitaru, big band i simfonijski orkestar estonskog skladatelja Erkkija-Svena Tüüra, Gondwanu francuskog skladatelja i središnjeg gosta ovogodišnjeg MBZ-a Tristana Muraila i Glazbu za večere kralja Ubua njemačkog skladatelja Bernda Aloisa Zimmermanna.

Može li ga znanost definirati i stvoriti? 2. Mirjana Kalafatić, Život i evolucija 3. Ivan Kešina, Život između biologije, filozofije i teologije 4. Ivan Koprek, Odgovornost za život ili granice znanosti 5. Danijel Berković, Put života i put smrti 6. Darko Tomašević, Život u Novom zavjetu 7. Milka Jauk-Pinhak, Život i smrt u istočnim religijama 8. Oleh Hyrnik, Religija i život u Ukrajini i Rusiji stvarnost između dviju statistika 9. Ivica Musa, Srednjovjekovno razumijevanje života 10. Marijan Steiner, Filozofsko-teološki pogled na život u odnosu prema prirodoznanstvenom 11. Nikola Stanković, Religija i život u Stjepana Zimmermanna 12. Vlado Vladić, Život u naučavanju Ivana Pavla II. i njegova životnost 13. Ivan Antunović, Vjerujem u vječni život 14. Nela Gašpar, Život i patnja 15. Ivan Fuček, Agresija na ljudski embrij 16. Tonči Matulić, (Ne) uhvatljivost tajne života 17. Miro Jakovljević, Liječenje u psihijatriji i filozofija življenja: nanovo se izgraditi 18. Vlado Jukić, Život između straha i povjerenja 19. Ivan Šestak, Filozofsko utemeljenje religioznog života 20. Vladimir Lončarević, Život u hrvatskoj književnosti (i književnost života)

- Josipa Stadlera (Slavonski Brod, 24. siječnja 1843. - Sarajevo, 8. prosinca 1918.), prvoga nositelja Katedre za filozofiju na KBF-u - Antuna Bauera (Breznica kod Bisaga, 11. veljače 1856. - Zagreb, 7. prosinca 1937.), kasnije zagrebačkog nadbiskupa, pisca sveučilišnih udžbenika iz Naravne teologije i Ontologije kojima je znatno pridonio artikuliranju hrvatske filozofijske terminologije - Frana Barca (Šemovci kod Đurđevca, 26. kolovoza 1872. - Zagreb, 20. rujna 1940.), koji se osobito bavio apologetskom problematikom - Stjepana Zimmermanna (Virovitica, 24. prosinca 1884. - Zagreb, 13. travnja 1963.), jednog od najplodnijih hrvatskih filozofijskih pisaca uopće, poznatog kao jednog od boljih onovremenih naših poznavatelja Kantove filozofije, a koji je osobito ostavio traga na području spoznajne teorije i filozofije religije - Wilhelma Kielbacha (Banatski Despotovac, 10. rujna 1908. - München, 25. listopada 1982.), dekana u turbulentnim vremenima kada je KBF isključen sa Sveučilišta i koji se, osobito nakon odlaska u inozemstvo (Austriju i Njemačku) profilirao kao jedan od pionira europske psihologije religije - Ivana Kozelja (Olševek kod Kranja, Republika Slovenija, 25. lipnja 1896. - Zagreb, 17. lipnja 1982.) koji se osobito bavio racionalnom psihologijom - Vjekoslava Bajsića (Čakovec, 11. veljače 1924. - Zagreb, 20. svibnja 1994.), koji je, kao osobito nadaren filozof, promovirao ideju dijaloga između religije i znanosti, kao i - Josipa Ćurića (Travnik, Republika Bosna i Hercegovina, 1. siječnja 1926. -) koji se bavio graničnim pitanjima filozofije i teologije, osobito tematizirajući pitanje čina vjere.

Tako je otkrivena ponuda njemačkog tajnika vanjskih poslova Arthura Zimmermanna Meksiku da stupi u rat protiv SAD-a.

Ivana Zimmermanna, aktivnije uklju? e u izgradnju žive župne zajednice.

Ulovilo draguljara Zimmermanna, a on im poslije trodnevnog prijateljskog uvjeravanja skrušeno priznade da je od tebe robu nabavljao.

Osim Warrena Zimmermanna, tezu kako je Franjo Tuđman razmišljao i o podjeli BiH (makar na vrlo blag način) plasirali su u svojim memoarima Hrvoje Šarinić i Mate Granić.

Matika je u današnja dva finalna jedrenja osvojio četvrto i treće mjesto i to je bilo dovoljno da slavi ispred Brazilca Baepija Pinne i Peruanca Alexandera Zimmermanna.

Zimmermanna i elektroničku glazbu kod Herberta Eimerta.

Takav zaključak izvlačim iz teksta knjige Origins of a catastrophe, američkog ambasadora u to vrijeme u Beogradu Warrena Zimmermanna.

Svemu tomu skladno se pridružila minimalistička scenografija Istvana Zimmermanna, oblikovanje svjetla Fabija Sajiza, kostimi Sandre Dekanić, ali i scensko uprisuće Riječkog gudačkog kvarteta čije živo sviranje približava baletni uradak vrijednostima multimedijskog djela.

U prigodi 125. godišnjice rođenja dr. Stjepana Zimmermanna Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirao je okrugli stol u srijedu, 26. svibnja u prostorijama Fakulteta.