Taj se sezonski poremećaj naziva i zimska depresija.

Utjecaj koji cikličke promjene vremena imaju na ljude i znanstveno je dokazan - kod nekih ljudi uzrokuje loše raspoloženje i depresiju tijekom zimskog razdoblja poznat kao zimska depresija, a uzrokuje ga manjak sunca.

Pa otočka zimska depresija, bure, juga, nema kina ni koncerata.

Nije to nikakva zimska depresija niti šta slično, no analizirajući sebe malo.. previše sreće u jednom periodu donosi tugu u drugom.

Ako vas malo pere " zimska depresija i bezvoljnost, tu su prekrasna, iskričava eterična ulja koja dižu raspoloženje i vraćaju smiješak na lice

Duge noći i dosadni zimski dani mogu kod nekih ljudi uzrokovati osjećaj loše volje; to se zove Sezonska potištenost (Seasonal Affective Disorder SAD) ili Zimska depresija.

Ako vas je dohvatila zimska depresija konzumiranje većih količina proteina i smanjen unos ugljikohidrata nije pravi izbor za vas.

Iako je zimska depresija puno poznatija i od nje pati mnogo veći broj ljudi, postoji i nešto što se zove ljetna depresija.

Zimska depresija javlja se u kasnu jesen ili zimu i u većini slučajeva prolazi negdje oko veljače. više

Ako vas depresija inače ne zahvaća u vrijeme odmora i blagdana, nego u kasnu jesen i zimu te ako vam se raspoloženje podiže kako se približava proljeće, kod vas je posrijedi sezonski afektivni poremećaj, to jest zimska depresija.

Zimska depresija pogađa posebno ljude koji žive u polarnim krajevima gdje za vrijeme polarne noći ne možete vidjeti sunce po čak 6 mjeseci.

Zimska depresija je medicinski potvrđen poremećaj ponašanja koji spada u tzv. sezonske poremećaje ponašanja ili u engleskom govornom području - SAD (Seasonal affective disorder).

Ako te hvata zimska depresija, jedi puno svježeg voća i povrća, mahunarke, bademe i orahe, maslinovo ulje, ribu, plodove mora i male količine crvenog mesa, preporučuje nutricionistica dr. sc. Darija Vranešić te razotkriva vezu između hrane i depresije

Zimska depresija, koja nosi službeni naziv sezonski afektivni poremećaj, učestala je u krajevima gdje tijekom kasne jeseni i zime trajanje dana pada ispod devet sati (u nas se u prosincu spušta na 8 sati i 10 minuta).

Kod otprilike 5 % osoba koje pogađa zimska depresija simptomi su tako izraženi da oni nisu sposobni preživjeti zimu bez psihijatrijske pomoći

Zimska potištenost, bezvoljnost, manjak energije, slabija koncentracija, prekomjerna pospanost i žudnja za slatkim zove se sezonski afektivni poremećaj ili popularno zimska depresija.

nešto je u zraku: - (i ja ovaj tjedan zabušavam, jedino kaj ipak pazim kaj jedem zimska depresija, jedva čekam sunce i proljeće, jer imam novu misiju, trčanje iza moje zgrade je čistih cca 3 km, u, jednom smjeru, i 3 km natrag, baš za bicikliste, šetače, trkače e, to je to, misija - pretrčati 6 km, dok ne riknem; -)

Zimska depresija je i medicinski priznati sezonski poremećaj raspoloženja, a uzrokuje je manjak dnevne svjetlosti ujesen i zimi.

Dokaz tome su i statistike koje govore da je zimska depresija češća na dalekom sjeveru nego u umjerenom pojasu.

Idući prema polovima zimski dani su sve kraći i vrijeme je lošije te se sunce rijetko probija između oblaka, stoga za vrijeme polarnih noći na Aljasci, u Skandinaviji i Kanadi blizu 10 posto ljudi zahvati zimska depresija.

Veoma često se kod ljudi tijekom zime javlja zimska depresija koja predstavlja sezonski poremećaj ponašanja.

Zimska depresija javlja se u kasnu jesen ili zimu, u većini slučajeva prolazi potkraj zime, službeni naziv joj je sezonski poremećaj raspoloženja (SPR), a u engleskom govornom području koristi se izraz seasonal affective disorder ili skraćeno SAD (eng. tužan).

Epidemiološka istraživanja procjenjuju da 3 - 4 posto populacije boluje od težih, 1,5 - 2 posto od blažih oblika depresije, dok zimska depresija pogađa 2 - 5 posto stanovništva.

Ljetna depresija u nekim slučajevima može povećati rizik od samoubojstva više nego zimska depresija jer je veća vjerojatnost da se to dogodi dok su osobe razdražljive i uznemirene, nego dok su letargične.

Zimska depresija koja dolazi kao posljedica hladnih tmurnih dana individualne je prirode, a prepoznaje se kroz lošije društvene odnose, poteškoće sa spavanjem te kroz osjećaj umora, iscrpljenosti i nadasve bezvoljnosti.

Kod mnogih ljudi promjene u vremenu izazivaju osjećaj umora i lošije raspoloženje, koje donosi zimska depresija.

Prvo nas zimi zbog nedostatka svjetlosti pogodi zimska depresija, a onda sa prvim danima proljeća potrese proljetni umor.

Kada u zimskim mjesecima nema dovoljno sunca melatonin se nedovoljno luči i kao posljedica toga nastaje tvz. zimska depresija i osjećaj malaksalosti.

Uz klasi č ne depresivne epizode poznate su i postpartalna depresija, zimska depresija i depresija kod predmenstrualnog sindroma.

Onda obično slijedi antiklimaks, pere te neka zimska depresija, ubija te posao, siječanjski su dani kratki i hladni, još neko vrijeme osjećaš posljedice tih nekoliko žestokih dana.