Od 1997. godine, otkako je obnovljen rad KUD-a Koralj sa Zlarina, nastavlja se tradicija očuvanja zlarinske etnobaštine.

Zlarinske krune kao razbacane kamene perle znače simbol jednoga drukčijeg mediteranskog svijeta; autarhičnog, zatvorenog, ali neraskidivog od prirode.

U Zlarinu će se tako, u petak, 13. kolovoza, pokazati kako su bile opremljene brodice, govorit će se o povijesti zlarinskog koraljarstva, gajete će isplovljavati i demonstrirati spuštanje inženja u more, pjevat će se stare zlarinske pjesme, održat će se i natjecanje Ki kuha najbolji zlarinski brudet, a sve završava nastupom ženske klape Oršulice, Kud-a Koralj i sastava Feniks. www.šibenik.hr

Dragi ljudi, ako vam je stalo do latinskog idra i do Zlarinske te Prvicke regate - pamet u glavu kako i na koji se nacin promovirate.

Zbog toga bi se strasti kod ovakvih javnih rasprava trebale malo smiriti, jer sto ce se dogoditi ako se Murterini i Betinjani uvrijede te odluce ne doci vise na Zlarinske i Prvicke regate?

Osvanuo i drugi dan Druge zlarinske.

Nakon ukusne hrane održat će se odabir najljepše kuharice i kuhara pa će netko sa Zlarinske fešte otići s titule Miss i Mister brudeta.

Tako su svi sretni i zadovoljni odradili prvi dan Druge zlarinske regate.

Ta je tradicija zauvijek Zlarinu utisnula pečat otoka koralja, a koralj je, uz masline, srdele i lozu, podigao Zlarin reći će njegov kroničar, pjesnik i najvrsniji znalac zlarinske čakavštine Mladen Bjažić.

Posljednjih dvoje učenika sestra Petra i brat Mateo Celić od jeseni će biti đaci putnici i dnevno će navigavati na pomorskoj ruti prema Šibeniku, s tim što sestra to mora jer polazi u peti razred, a u Zlarinu ionako nije bilo viših razreda, a brat, koji će biti četvrtaš, u grad će putovati jer bi u protivnom u školskim klupama zlarinske školice bio kao Pale sam na svijetu: on, učiteljica Marijana Rajčić i nitko više

IZ POVIJESTI ZLARINSKE ŠKOLE Godine 1909. pučka škola u Zlarinu ima dva učitelja.

Pa iz zlarinske su škole izašle generacije ništa manje obrazovane i vrijedne djece koja su nastavu pohađala u kvalitetnom okruženju.

A sve je počelo natjecanjem za najbolju priču ili dramski tekst na temu " Zlarinske čakule i trač ", oglašenim kako to i dolikuje manjim mjestima na uredu turističke zajednice i na mjesnoj prodavaonici.

Uz dvije godine rada zlarinske podružnice Instituta za migracije i narodnosti na Zlarinu je organiziran i jednodnevni skup u kojem je svojim radovima sudjelovalo niz znanstvenika iz polja demografije, geografije, sociologije, ekonomije.

Zlarinske krune danas su skrivene u zapuštenim vrtovima, prekrivene grmovima divlje kupine, bez nade da će ih opet netko koristiti zbog vode.

Zlarinske krune kao razbacane kamene perle znače simbol jednoga drukčijeg mediteranskog svijeta; autarhičnog, zatvorenog, ali neraskidivog od prirode.

Zlarinske krune sada su pod velom tišine i zaborava, prepuštene nepredvidivoj sudbini.

S takve daljine nitko ne može zamijetiti zlarinske perivoje tuge sa zapuštenom i porazbacanom baštinom.

Nakon višesatna su vijećanja, članovi žirija odlučili da nagradu kazališno uprizorenje u izvedbi zlarinske djece i režiji Petre Radin, likovni rad Jagode Kaloper, te 1000 kuna podijele dvanaestogodišnja Matea Alfier i umirovljeni novinar Ratko Aleksa.

Uz delegacije Šibenika i Zlarina, obilježavanju 90. rođendana velike pjesnikinja, prisustvovat će djeca iz zlarinske škole, a nastupit će i KUD " Koralj ".

U međuvremenu je oformljen Fond za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša koji je uspostavio sustav odlagališta, a u tom sustavu zlarinske spalionice nema.

ZLARINSKE Ć AKULE Hoćemo kuću za dide i babe: Ovoga puta pripreme za 5. Zlarinsko ljeto traju cijelu zimu, a kontakti djece i voditeljice Petre Radin užarili su telefonske linije.

Konačno, 15. kolovoza 2008., s početkom u 21 sat, nakon mjesec dana radionica, ispod Leroja u središtu otoka Zlarina, u produkciji Tvornice lutaka te uz potporu Ministarstva kulture RH, a u režiji Petre Radin, izvedena je dječja predstava Zlarinske ćakule Hoćemo kuću za dide i babe, prema scenarijima dvanaestogodišnje Matee Alfier i novinara Ratka Alekse s otoka Zlarina, koji su pobijedili na anonimnom javnom natječaju.

U produkciji Tvornice lutaka i uz potporu Ministarstva kulture RH, te lokalne zajednice izvedene su Maške, prema putešestvijama dva mačka probisvijeta - Džingiskana i Miki Trasija - iz pera znamenite zlarinske pjesnikinje Vesne Parun.

A mi vas za bod pitamo koji je otprilike u to vrijeme bio zajednički nazivnik vrlih muževa poput Filipa Šovagovića, Hrvoja Hitreca, Jurice Pađena i Žarka Potočnjaka? 3. Povijest naše domovine povijest je herojstva, junačke krvce koje su naše šume i ledine, kao zlarinske spužve, upijale od stoljeća sedmog, pa do naših dana.

Na obali pred vilom bio je omanji gat uz koji je Ester mogla pristajati brodom zajedno s prijateljima na kraju svojih kratkih vožnji morem do obližnjeg otoka Prvića ili u krugu mirne zlarinske luke.

Zato što imaju predškolca koji u Zlarinu nema, ali u Šibeniku ima vrtić i što imaju školarca za kojega ne žele da bude sam u razredu ili, eventualno, jedno od dvoje učenika zlarinske škole

Zato je cilj zlarinske akcije bio što bolje informirati mještane.

U tom je mjestu, međutim, uvijek isti broj kuća za odmor dvjestotinjak, u njih, pretežito ljeti, dolaze njihovi vlasnici s obiteljima, kroz te kuće, a i gotovo sve ostale zlarinske, prolaze vojske rodbine, prijatelja i znanaca, nad svima njima visi obveza plaćanja boravišne pristojbe, a zlarinska Turistička zajednica ostvaruje prihod od samo 20.000 tisuća kuna, umjesto barem 150.000.

Lako je, evo sada, nabrojiti osamnaestero zlarinske djece koja još nisu stasala za osnovnu školu, ali malo-pomalo stasaju za predškolski odgoj, a posebno mislimo na onu jednu godinu prije škole na koju obvezuje i Zakon.