Scenografiju potpisuje Zlatko Kauzlarić-Atač, koreografiju Igor Barberić i Larisa Lipovac, dok će kostime izraditi Marija Žarak.

Žiri za odabir najbolje fotografije činili su ponovno prof. Zlatko Kauzlarić Atač, prof. Miro Vuco i g.

Autorska ekipa, dirigent Miroslav Homen, redatelj i autor scenskog oblikovanja Zlatko Kauzlarić Atač, kostimograf Ružica Nenadović-Sokolić te koreograf Antun Marinić stvorili su kompaktnu predstavu kojoj su znatno pridonosili i tumači naslovnih uloga.

Naime, pogledate li na 47. sjednicu Skupštine grada Zagreba, točka 56, vidjet ćete dopis Kazališnog vijeća kazališta Kerempuh u kojem piše da su dana 5. veljače 2013. godine članovi Vijeća Paolo Magelli, Zlatko Kauzlarić Atač i Branka Trlin Matula JEDNOGLASNO donijeli odluku da se Skupštini grada dostavi prijelog za imenovanje g.

Svoje zadovoljstvo ponovnim oživljavanjem Verdijeve opere " Rigoletto ", koja je prvi puta u HNK Ivana pl. Zajca izvedena u listopadu 1996. godine i za čije je ravnanje maestro Homen primio spomenutu nagradu, iskazao je redatelj opere ujedno zadužen i za njeno scensko oblikovanje Zlatko Kauzlarić Atač kojemu je to bilo prvo redateljsko iskustvo.

Zlatko Kauzlarić Atač, iako rođen u Koprivnici, dobro je poznat Riječanima.

Scenografiju potpisuje Zlatko Kauzlarić Atač, kostimografkinja je Sonja Obradović, scensku je glazbu skladao Mirko Krstičević, scenski pokret oblikovala je Jasminka Petek Krapljan, svjetlo Srđan Barbarić, a video Ivica Mušan.

Povodom 45 godina od smrti Milana Brace Šimunovića (19.01.1945. - 20.12.1966.), njegovi prijatelji Ivan Ferenčak, Zlatko Kauzlarić Atač i Ivica Martinčević organizirali su njemu u čast koncert sjećanja koji je održan u utorak 20. prosinca u Domu mladih Koprivnice.

Novak, Dubravka Lampalov, Zlatko Kauzlarić Atač, Zlatko Sviben i Jasna Ančić.

Povjerenstvo Festivala u sastavu Goran Golovko, redatelj, Željka Turčinović, dramaturginja, Bruna Bebić-Tudor, glumica, Zlatko Kauzlarić-Atač, akademski slikar i scenograf i Gordan Tudor, glazbenik (uz novoformirani peteročlani dječji žiri čiji su članovi bili učenici od I. do V. razreda osnovne škole) dodijelilo je sljedeće nagrade:

Crvenim tepihom tijekom dvije premijerne večeri prošetale su mnoge poznate osobe iz javnog života: redatelj Krsto Papić, glumci Hrvoje Klobučar, Enes Vejzović, Ana Begić, Janko Rakoš, Filip Jurišić, Helena Minic, Zlatko Kauzlarić Atač, Meritas, Jelena Radan te brojni viđeni Koprivničanci, dok je dvorana Doma mladih te večeri bila prepuna.

Miljenko Domijan Zlatko Kauzlarić Atač: LJETO ZA SJEĆANJE

Sada je u Hrvatskome narodnom kaza-lištu u Splitu pripremaju dirigent Ivo Lipanović, redatelj Petar Selem, sce-nograf Zlatko Kauzlarić Atač i kostimografkinja Dora Argento.

Po mišljenju stručnog žirija u koji su bili uključeni prof. Zlatko Kauzlarić Atač, prof. Miro Vuco i publika koja je bodovala skulpture te su ti bodovi pribrojeni bodovima obojice profesora, nagrađene su sljedeće skulpture: 3. mjesto Brod, 2. mjesto Sv. Marin te 1. mjesto - Sirena.

Kostimografkinja Bjanka Adžić Ursulov nije imala ovdje previše posla, kao ni Zlatko Kauzlarić Atač, dok svjetlu Denija Šesnića treba prigovoriti jedino crvenim neonom unesrećenu tvrđavu Minor.

U nastavku svečanosti, nazočnima su se obratili i Akademski slikar Zlatko Kauzlarić Atač, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i Akademski slikar i kipar Josip Diminić, pročelnik Odsjeka likovne kulture Filozofskog fakulteta u Rijeci.

U scenografskoj umjetnosti reprezentativne dekore ostvaruju Božidar Rašica, Kamilo Tompa, Dorijan Sokolić, Želimir Zagotta, Zlatko Bourek, Drago Turina i Zlatko Kauzlarić-Atač, dok ponajbolja kostimografska rješenja pružaju Inge Kostinčer, Vanda Pavelić-Weinert, Ika Škomrlj i Diana Kosec-Bourek.

Članovi odbora su akademici Nedjeljko Fabrio i Nikola Batušić, te Miroslav Salopek, Milko Šparemblek i Zlatko Kauzlarić Atač.

Kako se dodaje, jednoglasnu odluku o tome donio je Kazališni odbor HNK u Zagrebu u sastavu Ivka Dabetić, predsjednica i članovi akademik Nedjeljko Fabrio, akademik Nikola Batušić, Miroslav Salopek, Milko Šparemblek i Zlatko Kauzlarić Atač na sjednici održanoj 5. studenoga.

Scenograf je Zlatko Kauzlarić Atač, kostimografkinja Dora Argento.

Time se kazao je prigodom otvorenja dekan Zlatko Kauzlarić Atač nastavlja praksa da se putem izložbe svojih radova predstave novi nastavnici na ALU, i to ponajprije studentima, a zatim i ostalim građanima.

Nedjeljko Fabrio, Darko Gašparović, Georgij Paro, Zlatko Kauzlarić Atač, Marija Žarak, Miljenko Vikić i Igor Savin autori su spektakla stoljeća, sage o Gradu s kojom je živio Grad i sâm pretvoren u scenu i koja se iz kazališta premjestila u Grad i dobila svoju nekazališnu, a ipak kazališnu verziju.

Zajedno Miljenko Domijan i Zlatko Kauzlarić Atač pjevaju ditirambe malim stvarima i Jadranskom moru, prkose zaboravu i naglašavaju vrijednost sjećanja koja se talože u zakutcima naših vlastitih života.

U sklopu kolonije sudjelovati će 60 - tak slikara i 10 - tak kipara, i to: Ivan Andrašić, Josip Gregurić, Zlatko Kauzlarić, Željko Mucko, Tomo Balažin, Milan Generalić, Ivan Obsieger, Đuro Jaković, Stjepan Pongrac, Alojz i Mirko [... ]

Takva je izložba kako je prilikom njezina otvorenja rekao dekan Zlatko Kauzlarić omogućena zahvaljujući slikarovu sinu Marinu Paraću, koji je otvorio ladicu s neobičnom očevom ostavštinom.

Mainstream: Dalibor Parać, Boris Bućan, Zlatko Kauzlarić Atač, Edo Murtić, Marija Ujević, Nives Kavurić Kurtović, Zlatan Vrkljan, Biserka Baretić, Safet Zec... zabilježen uz nekoliko fotografija autora, umetnut je u dopadljiv kartonski ovitak ekodizajna.

Zadržan je starinski izgled interijera kojeg je osmislio naš poznati koprivnički akademski slikar, Zlatko Kauzlarić Atač.

Zagreb, 24. studenoga U podne u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu bit će svečano uručena nagrada Tito Strozzi za 2005. Kazališni odbor HNK u Zagrebu, u sastavu akademik Nikola Batušić, predsjednik, i članovi akademik Nedjeljko Fabrio, Miro Gavran, Zlatko Kauzlarić Atač, Pero Kvrgić, Miroslav Salopek i Milko Šparemblek, na sjednici 31. listopada 2005. dodijelio je nagradu Tito Strozzi Nevenu Belamariću za ulogu Kralja Markea u predstavi Tristan i Izolda Richarda Wagnera, premijerno izvedenoj 12. veljače 2005.

To su ciklusi " Oratora ", " Pečata " i " Abortusa ", zatim " Rituala " i " Svevida ", pa PORTRET GRUPE ' BIAFRA ' IZ 1981. GODINE: Stjepan Gračan, Rudolf Labaš, Valerije Michieli, Miro Vuco, Ratko Petrić, Marijan Zanoški, Zlatko Kauzlarić i Ivan Lesiak skulpture " Bog Eros ", " Automati ".

Nakon toga postali smo profesori na Akademiji likovnih umjetnosti što je bio kuriozitet, a dva su Biafranca čak bili dekani - Stjepan Gračan i Zlatko Kauzlarić - Atač.