Szabo: Uređenje uprave na Zagrebačkom Gradecu od sredine 13. do sredine 19. stoljeća, Zlatna Bula 1242 - 7992., Zagreb, 1992., 39 - 41.; F.
Szabo: Uređenje uprave na Zagrebačkom Gradecu od sredine 13. do sredine 19. stoljeća, Zlatna Bula 1242 - 7992., Zagreb, 1992., 39 - 41.; F.
Takvi su, na primjer, Zapisnik splitskog sinoda, nakon 917.; povelje Petra Krešimira IV. iz 1066. i 1069.; Zlatna bula Andrije II. iz 1222. temeljni zakon hrvatskog ustava; međunarodni sporazumi (Pacta conventa iz 1102.); zapisnici saborskih sjednica (npr. one u Zagrebu, 20. travnja 1273.).
Zlatna bula kao temeljna isprava, novoproglašenom gradu dopušta gradnju obrambenih bedema, održavanje sajmova, osnivanje obrtničkih cehova, ali i plaćanje poreza i raznih dadžbina, a kojima se puni gradska, ali i kraljevska kasa.
Prvi put Zlatna bula na Gradecu proslavljena je za njen u doba ilirskoga pokreta 1842, a koliko je ta proslava bila svečana, najbolje svjedoči novinski opis iz Danice Ilirske: Odmah zatim zaplamti u svečanom ognju čitavi slobodni grad Zagreb i hiljade svečnicah ukažu se na svih kućnih prozorih..
Godine 1945., kojom počinje četvrta razvojna faza Arhiva, situacija što se tiče arhivskog gradiva nastalog radom gradskih uprava bila je sljedeća: arhivsko gradivo nastalo do 1858., Zlatna bula i druge povelje te neki gradski statuti nalazili su se u pologu u zgradi Zemaljskog arhiva; dio gradiva nastao radom Gradskog poglavarstva poslije 1858. nalazio se u Gradskoj vijećnici u vlažnim i neprikladnim prostorima, nesređeno i nepopisano, a dio u priručnim pismohranama pojedinih gradskih uprava, dislocirano po cijelom gradu.
Njegovo Veličanstvo kralj Bela IV podijelio je poveljom Zlatna bula brojne povlastice građanima sl. i kr. grada na Gradecu zagrebačkom 1242. godine.
Iduće godine predani su u polog Zlatna bula i neki gradski statuti, a kasnijih godina i gradivo nastalo do 1858. Grad je i dalje ostao vlasnik arhivskog gradiva.
Od 1961. do 1963. godine vodila je tkati jedinu hrvatsku tapiseriju s povijesnim motivom Zlatna bula po kartonu Ljube Babića, a koja danas stoji u Gornjogradskoj vijećnici u Zagrebu (u prilogu).
Zlatna bula naša veli samo, da grad ima dati banu vola i sto krušaca kad prvi put dođe u Zagreb, ali to ne ide bez kraja i konca, a još manje smo dužni hraniti silnu njegovu družinu.
Zaključiše naime u svome zboru početkom godine 1579. neka gospoda, da Petar Herešinec, kanonik zagrebački i Gašpar Druškoci, bilježnik županije varaždinske, pođu u crkvu Sv. Kralja, gdje se u škrinji čuvaju povelje i sloboštine kraljevine Slavonije, i neka pomno razvide, ne spada li tužba pred banov sud, nije li zlatna bula zagrebačka izgubila valjanost, jer da gospodu silu novaca stoji putovati pred kraljevski sud u Požun.
1095. - CRKVENI SABOR Na Crkvenom saboru u francuskom Clermontu papa Urban II. pozvao je okupljene crkvene i svjetovne vladare da krenu u Križarski rat, za oslobođenje svete zemlje Palestine, s Isusovim grobom u Jeruzalemu. 1242. - ZLATNA BULA Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. izdao je u Virovitici Zlatnu bulu (nazvanu prema zlatnom pečatu), posebnu ispravu kojom Gradecu, odnosno Zagrebu, dodjeljuje status slobodnoga kraljevskoga grada te ga podvrgnuo izravno kralju.
Mora se namaknuti hrane, ta zlatna bula tako kaže, pa onda ne valja skupariti i zamjeriti se novomu banu, jer može biti gradu od velike pomoći.« Gospodin sudac nije jeo ni pio od same brige.
A što veli naš zakon, naša zlatna bula?
Kakav je utjecaj Zlatna bula imala za Gradec i na današnji Zagreb?
Zlatna bula Bele IV. vrlo je važan dokument u povijesti Zagreba, možda i najvažniji.
Zlatna bula je bila osnovni gradski zakonik, odnosno kazneno-pravni i sudski dokument.
Zlatna bula nalagala je da grad mora biti opasan zidinama i utvrdama, a u grad se moglo ulaziti samo kroz gradska vrata
Slušaj pripremio sam ti jedan mali spotić pa slijedi moje upute (a mogu i drugi istomišljenici gledati ako se misle malo nasmijati.) Dakle prvi preduvjet je da na računalu imaš Sound Blaster. 1. Na " google " upiši You Tube Željko Pervan 2. Kada ti se otvori stranica, pronađi You Tube-Broadcast Yourself 3. Otvori stranicu i možeš pogledati sve spotove, ali preporučujem " Zlatna bula " i " Serbus Zagreb ". 4. Ako ti je računalo malo slabije imat ćeš malo problema sa " bufferingom " ali pusti da ti učita cijeli program pa spot pusti ponovno i dobit ćeš ga u cijelosti. 5. Na kraju čekam, čekam te na netu.
Zlatna bula čuva se u Hrvatskom državnom arhivu na Marulićevom trgu.
S krasnim i prigodnim Kraš omotom Dore Krupiceve, s otkljucanim srcem u ruci, i vrlo vaznim dokumentom Bele IV - Zlatna Bula, kojom je Zagreb proglasen Slobodnim:) kraljevskim gradom...
Zaključkom Skupštine grada Zagreba od 8. srpnja 1966. godine odlučeno je da Historijski (danas Državni) arhiv u Zagrebu preuzme i preseli Arhiv grada Zagreba u svoje prostorije u Opatičkoj ulici br. 29. Budući da je gradivo ovoga fonda bilo od 1914. do 1966. godine u depozitu Zemaljskog (danas Hrvatskog) državnog arhiva, Zlatna bula zadržana je tamo do danas.
Iz Virovitice je hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. svojom ispravom, kasnije nazvanom »Zlatna bula«, od 16. studenoga 1242. Zagrebu dodijelio titulu slobodnoga kraljevskog grada, a Zagrepčanima dao sloboštine koje su postale temeljem daljnjeg razvoja današnjega glavnog grada.
U povodu druge godišnjice zazmajenja i primanja u časnu družbu zmajske braće u Virovitici je održano zmajsko sijelo na kojem je prezentiran ' ' Naš prvi dvogodišnjak ' ' koji predstavlja sažetak rada stola kroz dvije godine, a popraćen je fotografijama Kristijana Toplaka, Mateja Sudara, te foto studija ' ' Klik ' ' i ' ' Begović ' ', a priredio ga je Rajko Stilinović, Zmaj Pitomački II.Na sijelu je predstavljen i plan aktivnosti za slijedeću 2009. godinu iz kojega svakako treba izdvojiti: - postavljanje ploča na Dvorcu Pejačević u Virovitici 16. studenog 2010. u spomen na izdavanje ' ' Zlatne bule ' ' koju je 1242. godine Gradecu odnosno Zagrebu izdao ugarsko-hrvatski kralj Bela IV, te uređenje prostorije na mjestu gdje je napisana ' ' Zlatna bula ' ', - uređenje prostorija u Dvorcu Pejačević i izrada grba stola, - pokretanje inicijative da se Tehnička škola u Virovitici nazove po Oti Horvatu izvanrednom stručnjaku koji je dao je veliki doprinos izgradnji i unapređenju industrije, a posebno je zaslužan na polju izobrazbe, - pomoć oko uređenja parka i okoliša oko kuće Trickovih, - uređenje kuće Petra Preradovića, - izgradnja Doma branitelja sa spomen sobom, - održavanje okruglog stola s temom ' ' Uloga Virovitičko-podravske županije u Domovinskom ratu, - organiziranje znanstvenog skupa s temom ' ' Doprinos Pejačevića kulturi Virovitice ' ', - izgradnja spomen ploče s replikom sinagoge na zelenoj površini na Kvaternikovom trgu preko puta trgovine Borova Virovitica.hr
Kralj Bela IV. je 1242. poveljom " Zlatna bula ", proglasio Zagreb slobodnim kraljevskim gradom s pravom održavanja sajmova.
Iako bi po pisanom tragu i spomenu imena grada Kaptol mogao biti stariji, ali susjedni Gradec je mjesto rođenja ovog nam starog grada sa svim povlasticama i dužnostima što ih status grada sa sobom nosi, a o čemu svjedoči i Zlatna bula Bele IV.
Njegovi skečevi " Zlatna Bula ", " Mala škola glume " ili provokativno politička " Sused Rade " bili su briljantni ali pomalo neorganizirani i nekomercijalni.
To je dopustio i kralj Bela IV., koji je stanovnicima novog naselja 1242. godine posebnom poveljom nazvanom prema zlatnom pečatu Zlatna bula, podijelio važne povlastice.
Kao najvažniji suutemeljitelj Kluba Braće hrvatskog zmaja 16. studenog 1905. (na taj dan 1242. izdana je Zlatna bula kralja Bele IV. kojim je Gradec postao slobodni kraljevski grad danas Dan grada Zagreba), uz Velimira Deželića starijega i Stjepana Širolu, Laszowski je bio izabran velikim meštrom
Zlatna bula Bele IV bila im je Sveto pismo gradske slobode, stanac kamen njihova pravaX.
Najplodniji hrvatski autor PTT marki, od 1918. do 1952. (između ostalih autor prigodne serije: Zlatna bula/700 godina grada Zagreba, koja je proglašena najljepšom markom u povijesti hrvatske filatelije).
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com