Samobor Dan grada svečano proslavlja trećeg vikenda u listopadu, na dan kada povjesničari procjenjuju da je kralj Bela IV. 1242. godine Samoboru darovao Povelju slobodnoga kraljevskog trgovišta.

Prije svega, misli se pritom na Belinu lipu, drvo koje je, prema legendi, zasadio hrvatsko-ugarski kralj Bela IV.

Nastajanje je krenulo 1225. godine kada je kralj Bela IV. neke Turopoljce izuzeo ispod službe gradu Zagrebu i učinio ih slobodnim plemićima.

U vrijeme seoba, koje su uslijedile nakon tatarske provale, kralj Bela IV ustrojio je novi sustav slobodnih kraljevskih gradova diljem svoje kraljevine, privlačeći doseljenike proglašavanjem privilegiranih gradova.

Ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. podaruje mu 1244. status slobodnoga kraljevskog grada.

Tu darovnicu je potvrdio 1244. i sam kralj Bela IV.

Dan Grada Samobora slavi se trećeg vikenda u mjesecu listopadu, na dan kada povjesničari procjenjuju da je kralj Bela IV.

Godinu dana kasnije ovu povlasticu potvrdio je i sam kralj Bela IV.

Poveljom od 1264. godine obdari kralj Bela IV. braću Kreča, Kupišu i Raka nadario je prostranom zemljom oko Topuskog blizu plemena Žalačkog i Hresanskog na prostoru današnjeg Podzvizda i Vranograča.

Ovaj Grad prvi spominje Bela IV. jer je bio važan za obranu od Tatara.

Tako su Bela IV. i njegovi junaci uspješno odoljeli tatarskoj opsadi.

Nisu poznati prvotni projektant i graditelj splitskog zvonika, no zna se da je u 15. stoljeću izvjesni Nikola Tvrdoje upravljao nastavkom gradnje. [ 11 ] Donatori izgradnje monumentalnog zvonika, osim građana Splita, vjerojatno su ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. i njegova žena kraljica Marija te knez Ivan Frankopan i žena mu Kolafisa.

»Slobodnim kraljevskim gradom« Nitru je proglasio kralj Bela IV. 1248. godine.

Povelju bana Stjepana potvrdio je kralj Bela IV 16. kolovoza 1253. godine.

Kasezi 1263. godine u ispravi u kojoj kralj Bela IV ugovara zamjenu posjeda s ličkim županom Petrom Tolimirovićem.

Poznato je da je kralj Bela IV s ličkim županom Petrom Tolimirovićem ugovorio zamjenu toga grada.

Zlatnom bulom iz 1242. godine, koju je izdao kralj Bela IV., Zagreb je postao slobodan kraljevski grad.

Neki od likova koje ćete susresti: sveučilištarka, gradski pisar iz 12. st., kralj Bela IV, Marija Jurić-Zagorka, gradski sudac Balogh, biskup Vinković, ceh meštri i djetići, isusovac i klarisa Petronila Zrinska, poštar, medicinska sestra, trgovkinja u Kastler i Ohleru, Ljudevit Gaj, ban Josip Jelačić, Julije Huhn, gradski stražar, Milka Trnina i njezina krojačica iz Covent Gardena, Miss Fischer, sokolaši, planinarka, kraljica srca, itd., itd...

Kraljevica se spominje već u XIII. stoljeću kao mjesto gdje se 1242. godine pred navalom Mongola sklonio mađarski kralj Bela IV.

Bela IV. izdao je povelju po kojoj se vlast grada Paga protezala na čitav otok Pag, od jednog kraja do drugog

Godine 1244. i sam kralj Bela IV. potvrdio je ovu darovnicu kada se po prvi puta i spominje ime Dyaco odnosno Đakovo.

Poznata je i legenda o imenu Koprivnice iz vremena najezde Mongola 1242. kad je Bela IV.

Crkva se prvi put spominje u 13. Stoljeću, kada je kralj Bela IV. dao dozvolu da se u Gradecu svake godine održava sajam povodom blagdana Svetog Marka.

postoje dvije takve povelje: prvu je izdao 122 hrvatskougarski kralj Andrija II, ozakonjujući privilegije hrvatskog i ugarskog plemstva u pogledu vojnih i financijskih obveza; drugu je izdao 124 njegov sin Bela IV, proglasivši njome »slobodni i kraljevski grad na brdu Gradecu« (današnji Gornji grad u Zagrebu)

Ivan Okićki sudjelovao je i proslavio se u obrani ovih područja od Tatara, za što mu je kralj Bela iv. daje povelju za podizanje još jedne utvrde Lipovac (1251.), a dovršena je 1283. godine.

Turopoljsko plemstvo izvodilo je svoje podrijetlo iz isprave hercega Bele (kasniji kralj Bela IV) iz 1225. god. sačuvane u potvrđenom prijepisu 1466. god. (Matija Korvin).

Među znanstvenicima je sporno je li kralj Bela IV. ikada bio na Pagu.

No, neki smatraju kako je Bela IV. bio na Pagu te kako je preko Paga nastavio put prema kontinentu, a takav bi stav moglo potvrditi ono što se događalo dok je Bela IV. 1242. godine bježao pred Tatarima.

Do sukoba između Bele IV. i kana Ogotaja došlo je kada su u Ugarsku pobjegli Kumani, nomadi iz Azije koje je Bela IV. primio.

Kan Ogotaj je zatražio njihovu predaju, no Bela IV. je to odbio i počeo je rat.