Međutim u svom iskazu danom Komisiji za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača Miroslav Filipović Majstorović u dijelu iskaza u kojem govori o pojedinačnim slučajevima ubojstava koja su se događala u vrijeme njegova upravljanja logorom Stara Gradiška spominje i ubojstvo seljačkog pisca Miškine za kojeg kaže da ga je ubio ili dao ubiti Viktor Tomić, ustaški potpukovnik i visoki funkcionar UNS-a.

Zemaljska komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača ustanovila je 1945. - 1946. da su za patnje i smrt Dalmatinaca u konclogoru Molat krivi pojedini fašisti i cijele njihove vojne jedinice, odnosno fašističke vlasti u mjestima sjeverne Dalmacije.

Na ispitivanju 1946. pred Zemaljskom komisijom za istraživanje zločina okupatora izvlačio se da je »po prirodi povučen i tih radnik i da ne bi znao neke naročite pojedinosti opisati onako kao drugi, mlađi ljudi«.

Otvaranjem istraživanja i novih tema: " Represija komunističkih vlasti u Hrvatskoj nad civilnim stanovništvom: logori, zatvori, prinudni rad (1945. - 1952.) " (dr. sc. Vladimir Gajger), " Rad Zemaljske komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača na području Hrvatske (1944. - 1947.) " (Martina Grahek Ravančić, prof.), " Prisilne i dobrovoljne migracije stanovništva tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća na području Hrvatske (1941. - 1948.) " (Marica Karakaš Obradov, prof.), nastoji se sustavno obraditi ova problematika.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu g. 2011. obranjena je disertacija: »Rad Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača na području Zagreba u razdoblju od 1944. do 1947.

ODLUKA o utvrđivanju zločina okupatora i njihovih pomagača ZLOČINAC: MIJO BZIK zvani MILIŠA, 39 god. star (r. 13. rujna 1907.), Hrvat, ustaški pukovnik PTB-a, poglavni pobočnik Pavelića, član tzv. Hrvatskog sabora, ustaški pisac i propagator, rodom iz Koprivnice, živio u Zagrebu, posljednje prebivalište nepoznato, u bjegstvu u inozemstvu; ŽRTVE ZLOČINA (OŠTEĆENICI): stotine tisuća imenično neutvrđenih žrtava, naročito Srba, Židova i Cigana, te antifašista-Hrvata s područja tzv. NDH; KRATAK OPIS I KVALIFIKACIJA ZLOČINA: Izdaja naroda, ubojstva i pokolji, masovno upućivanje, mučenje i zlostavljanje građanskih lica u koncentracionim logorima, pljačka i namjerno rušenje i pustošenje imovine.

Knjižica »Zločini u logoru Jasenovac« (koju je izdala Zemaljska komisija za istraživanje zločina okupatora i njihovih pomagača g. 1946. u Zagrebu) je »magna charta«, vrelo i inspiracija, početak i zadaća krivotvoriteljstva vezanog za jasenovački logor.

Bilježi se i djelovanje komisija: gospodarska, sudska te za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača.

Dr Velimir Deželić, funkcioner Crvenog krsta Hrvatske, pred Komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, ovako je 3. septembra 1945. godine opisao stradanje mališana u ustaškom logoru u Sisku: Najzloglasniji je dječji logor u Sisku.

Zato je novom beogradskom ' direktivom ' Državne komisije za istraživanje zločina okupatora i njihovih pomagača komisijama diljem Jugoslavije ' na terenu ' (zemaljskim, okružnim, sreskim, rajonskim, općinskim) poslana 8. siječnja 1945. naredba o prikupljanju fotografija uz opise zločina, s oštrom opaskom: ' Zar je potrebno naglašavati važnost te vrste dokaznog instrumenta i uvjerljivosti s kojom fotografije osnažuju tekstove? ', kako je to istražila i objavila u svojoj disertaciji spomenuta dr. Grahek-Ravančić.

Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača 1945. je popisala 1.729 osoba, civilnog stanovništva, čiju su smrt na području Hrvatska prouzročili četnici - JVuO. [ 21 ] Pozivajući se na dostupne izvore, F.

U novinama je objevljen Apel Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača.Mole se svi građani da prijavljuju neprijatelje, koji se skrivaju, a riječnik tog Apela odiše mržnjom i žudnjom za krvavom osvetom:,, Pobješnjele fašističke zvijeri poprskale su svaki kraj naše zemlje krvlju ogromnog broja onih, koji su bili čestiti Masovnim i pojedinačnim strijeljanima, klanjem, ubijanjem na razne najsvirepije načine, ubijanjem sjekirama, mlatom, željeznim šipkama, davljenjem, bacanjem u rijeke, jame i spaljivanjem živih ljudi, silovanjem žena i djevojaka, mučenjem

Pri odboru formiraju se i komisije: prehrambenog odjela, sudskog odjela, Komisija za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača i komisija za dodjelu socijalne pomoći.

Riječ je o fotografijama koje su načinile: ustaške vlasti u promidžbene svrhe, nepoznati pojedinci tijekom ratnih godina s razumljive udaljenosti i poslijeratna Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih suradnika.

Godine 1944. povjerenik je za gospodarstvo Okružnoga NOO i blagajnik okružnog odjela JNOF u Kninu, potom član Povjereništva za pravosuđe ZAVNOH-a te u Beogradu tajnik Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora (1944. - 1948.) i potom do umirovljenja 1951. godine sudac Vrhovnog suda.

Prva se time bavila Zemaljska komisija za utvrživanje zločina okupatora i njihovih pomagača koju je osnovalo Predsjedništvo ZAVNOH-a 18. svibnja 1944. godine.

Ni najnoviji srpski udžbenici povijesti nisu se udaljili od uporno promicane pogibeljomanije i mitskih brojki jasenovačkih žrtava, pa i dalje navode, uz živopisne opise logora Jasenovac, pozivajući se na poslijeratnu procjenu Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, da je u logoru Jasenovac život izgubilo 600.000 osoba, ili, pak, na procjenu Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, da je u logoru Jasenovac život izgubilo 500.000 do 600.000 osoba, te da se u historiografskoj literaturi najčešće spominje podatak o 700.000 ubijenih.

Fumić 2008., pak, pozivajući se na nalaz Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, navode za Jadovno 32.103 žrtve, a za Pag 8.020 žrtava, ukupno 40.123 žrtve za skupinu gospićkih logora (Gospić, Jadovno, Pag), uz napomenu, da se samo može pretpostavljati koliko je ubijeno na drugim lokacijama oko Gospića.

No nalaz Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača navodi tek 35 poimenično utvrđenih žrtava logora na Pagu, ali spominje i procjenu od 8.000 žrtava logora na Pagu, koja se najčešće i navodi (la) u historiografiji i publicistici.

Slični primjeri ne bi stali na desetke stranica, te savjetujemo one koji o tome žele iscrpnije podatke da u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu prouče dokumente Zemaljske komisije Hrvatske za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača (dalje: ZKRZ) iz kutije br. 51, osobito izvještaj Vice Buljana, predsjednika Oblasnog NOO-a Dalmacije, broj S-71 od 20. rujna 1944., poslan Državnoj komisiji, zatim spise ZKRZ-a 2624 od 16. svibnja 1945. do 17. siječnja 1946. (u kutiji br. 52), u kojima su popisi ubijenih građana iz Rogoznice, Tisna, Raslina, Murtera, Pirovca, Jezera, Prukljana, Sonkovića, Gaćeleza, Dazline, Bilica, Betine i s cijeloga kotara Šibenik.

Zemaljska komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (spis 35249/1945.) proglasila je Gaspera Barberu ratnim zločincem i zbog 43 žrtve u Zatonu kraj Šibenika, koje nisu poslušale naredbu da se ne udaljavaju od kuće, već su odlazile obrađivati polje: istjerali su ih iz kuće i tukli

Stoga se bez pretjerivanja može reći da su te komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u velikoj mjeri bile zločinačke organizacije jer su svojim potpisima izravno krive za smrt tisuće nevinih osoba, bez obzira što su nakon toga njezini članovi dugi niz godina bili, koje li ironije, pravni uglednici u jugoslavenskomu (i hrvatskome) javnome životu zauzimajući i vrlo visoke pozicije u promicanju tzv. države prava i zakona.

Anketna komisija Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Zagrebu, na čelu s dr. Ferdom Čulinovićem, izvijestila je 16. lipnja 1945. Predsjedništvo Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, da je do sada donijela odluku o utvrđenju zločina, među ostalima i dr. Ljudevita Juraka (1881.), sveučilišnog profesora iz Zagreba.

Juraka, Odluke o utvrđivanju zločina okupatora i njihovih pomagača sastavljene 9. srpnja 1945., inkriminirajuće je što je bio članom t. zv.

Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača FD Hrvatske, Zagreb donijela je za prof. dr. Lj.

Nitko inteligentan, niti iole kritičan tko je pročitao Izvještaj Zemaljske komisije Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača nije mogao s uvjerenjem govoriti o 500 - 600.000 žrtava Jasenovca.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu g. 2011. obranjena je disertacija: »Rad Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača na području Zagreba u razdoblju od 1944. do 1947.

Prema podacima Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača iz 1945., tijekom Drugoga svjetskog rata okupacijske su snage i njihovi suradnici odgovorni za smrt 132.098 civilnih osoba na području Hrvatske.

Odlukom AVNOJ-a od 30. studenoga 1943., osnovana je pri Nacionalnom komitetu oslobođenja Jugoslavije Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (SL 1/1945, od 1. veljače 1945.) koja će biti ukinuta posebnim Ukazom (SL 30/1948, od 14. travnja 1948.).

Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Hrvatske osnovana je odlukom Predsjedništva ZAVNOH-a od 18. svibnja 1944. bez objave u službenom listu.