Međutim, pokazala se potreba za osnivanjem Međimurskog veleučilišta, a ne samo Visoke građevinske škole, pa je nakon provedenih opsežnih pripremnih radnji i osiguranih potrebnih sredstava Međimurska županija 27. travnja 2007. godine Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa dostavila temeljem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03., 128/03., 105/04 i 175/04.) i Pravilnika o mjerilima i kriterijima za osnivanje visokih učilišta (Narodne novine br. 9/05) Elaborat o uvjetima osnutka i načinu ustroja Međimurskog veleučilišta u Čakovcu te studijske programe poslovne ekonomije po dopusnici koju je za taj studij dobio Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, graditeljstva, strojarstva i računarstva po dopusnici koju je za te studije dobilo Tehničko veleučilište u Zagrebu.

Utoliko moramo upozoriti da niz pripremljenih i razrađenih mehanizama regulacije (zakonskih i podzakonskih akata) poput Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji se nalazi u saborskoj proceduri, ili programskih ugovora i novih pravilnika vezanih uz znanost i visoko obrazovanje, koje od pravovaljanosti dijeli tek potpis ministra Jovanovića ima za cilj u potpunosti deregulirati sustav znanosti i visokog obrazovanja i time ga isporučiti sferi financijskih i marketinških eksperimenata, spekulacija i prijetećih »balona«.

Isto tako, člankom 64. nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju se želi potaknuti produktivnost, mobilnost i konkurentnost znanstvenika.

Skupština Sindikata visokog obrazovanja i znanosti " Akademska solidarnost " je u utorak, 21. lipnja, istoga dana kad je Vlada RH uputila u saborsku proceduru prijedloge zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, donijela odluku o pokretanju procedure za stupanje u štrajk akademskih radnika.

Držimo da je integrirani model provedbe studijskog programa pravnog studija kroz prvu i drugu razinu (preddiplomsku i diplomsku) u trajanju od 5 godina nužan i optimalni oblik obrazovanja pravnika na temelju: (a) Procjene potrebe i izgleda razvitka pravnog obrazovanja i pravne struke, a sukladno čl. 70. st. 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, i nastojanjima da se sustavnim rješenjima pravnog obrazovanja i oblikovanja curriculuma osigura bolja kvaliteta studija i, što je još važnije, kvaliteta pravnika; (b) Na temelju zaključka Udruženja europskih pravnih fakulteta (ELFA), koji su dostavili europskim ministrima obrazovanja i Komisiji Europske unije za obrazovanje 2001. godine, a prema kojemu tzv. " Bolonjski process modelom od 3 2, odnosno 4 1 godina obrazovanja nije sasvim spojiv s potrebama i uvjetima obrazovanja i prakse u pravu, jer primjerice na temelju preddiplomskog studija ne bi bilo moguće obavljanje pravosudnih funkcija; (c) Zaključka svih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj kojim je definirano da je optimalan model budućeg sveučilišnog pravnog studija integrirani model provedbe studijskog programa pravnog studija kroz prvu i drugu razinu (preddiplomsku i diplomsku) u trajanju od 5 godina, čijim bi završetkom studenti stjecali 300 ECTS bodova te akademski naziv magistra prava; (d) Poredbena analiza prema kojoj je navedeno integrirano provođenje petogodišnjeg studijskog programa sveučilišnog pravnog studija uobičajeni model u nekolicini država Europske unije (npr.

Pročelnik Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 123/03., 198/03., 105/04., 174/04. i 46/07.), Odluci Rektorskog zbora o obliku i načinu provedbe nastupnog predavanja za izbor u znanstveno-nastavna zvanj a, umjetničko nastavna i nastavna zvanj a (Narodne novine broj 129/05.), te prijedlogu Stručnog povjerenstva,

Potvrda visokog učilišta o upisu tekuće akademske godine, odnosno potvrda o godini prvog upisa prve akademske godine studija i potvrda o broju ukupno stečenih ECTS bodova u dosadašnjem tijeku studija (posebno iskazani za svaku godinu studija), zaključno sa 31. listopadom prethodne kalendarske godine i o broju ECTS bodova koje mora steći do kraja upisanog studija za studente koji studiraju na studijima ustrojenim sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Zahtijevaju potpuno odbacivanje prijedloga zakonâ o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, kao prvi korak u obrani i daljnjem razvitku visokog obrazovanja i znanosti kao javnog dobra.

Najopasnijim od svega smatramo, međutim, okolnost da je ovaj pogrešan, štetan i nekompetentan pravilnik najava načina na koji će funkcionirati Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ako se prihvate njegove nedavno predložene izmjene i dopune.

Ono za što bismo se ipak morali uhvatiti jest da je objavljeni natječaj od 18. travnja, kao i onaj od HNK-a u Zagrebu nekoliko dana ranije, NEUSKLAĐEN sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i trebao je biti promptno poništen

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja prozvao je premijera Zorana Milanovića da je intervenirao kod povlačenja Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te je tako ' spriječio reforme '.

PS (28.10.2008): Danas mi je skrenuta pažnja i na to da je Paula Vučemilović-Šimunović glavna tajnica - rukovoditeljica dekanata na građevini, te po pravilniku ne bi trebala imati pravo na taj kredit, jer je on namjenjen " isključivo rješavanju stambenih potreba zaposlenika Sveučilišta znanstveno-nastavnih zvanja, umjetničko-nastavnih zvanja, nastavnih, suradničkih i stručnih zvanja određenih člankom 91. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ".

Za Stipendiju se mogu natjecati redoviti studenti 2. 3. i 4. godine preddiplomskog sveučilišnog studija, 1. i 2. godine diplomskog sveučilišnog studija i specijalističkog diplomskog stručnog studija, 2. 3. 4. 5. i 6. godine sveučilišnog integriranog studija, 2., 3. i 4. godine stručnog studija, (novi studiji nakon primjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. g., dalje: ZZDVO), te dodiplomskog sveučilišnog i stručnog studija, bez apsolvenata (stari studiji prije primjene ZZDVO-a), a koji u trenutku podnošenja zahtjeva za dodjelu Stipendije:

Takvu ovlast visoka učilišta dobila su člankom 116. stavkom 2. i 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 02/07 Odluka USRH, 46/07, 45/09 i 63/11), prema kojemu studenti upisani na sveučilišni dodiplomski studij imaju pravo dovršiti studij prema nastavnom programu i uvjetima koji su važili prilikom upisa u prvu godinu, s tim da visoko učilište može ograničiti trajanje prava na završetak studija na određeni broj godina, ali ne na manji broj godina od onoga koji je studentu ostao do završetka studija, prema programu prema kojemu je započeo studij, uvećan za dvije godine.

3. Uz prijavu za natječaj pristupnik treba priložiti: - životopis s popisom znanstvenih i stručnih radova s naznakom o članstvu u domaćim i međunarodnim stručnim asocijacijama i dokazima o ispunjavanju uvjeta i vještina iz točke 1. i 2. ovog natječaja; - diplomu o akademskom stupnju i dokaz o izboru u znanstveno zvanje sukladno čl. 31. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju; - uvjerenje o nekažnjavanju; - pisani prijedlog programa vođenja Instituta u izbornom razdoblju koji će predstaviti pred Znanstvenim i Upravnim vijećem Instituta.

Povlačenje Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz saborske procedure drugi je neuspješan pokušaj reforme sustava visokog obrazovanja u manje od dvije godine, usprkos podršci reformskim procesima koju su u oba spomenuta pokušaja promjene dali socijalni partneri (HUP i sindikalne središnjice).

Suprotno pojedinim krivim navodima koji ovih dana ispunjavaju stranice nekih medija, predložene izmjene unutar Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju nemaju nikakve veze s upisnim kvotama na pojedinim studijima, nego predlažu uvođenje čvršćih pravila i odgovornosti javnih obrazovnih ustanova za postignute rezultate kroz programske ugovore te reguliraju pravila napredovanja u nastavnoj i znanstvenoj djelatnosti.

Licemjerno čekajući tjedan sa tri spojena praznika Vlada RH poslala je u Sabor prijedloge zakona koji trebaju uništiti znanost i visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (Zakon o sveučilištu, Zakon o visokom obrazovanju i Zakon o znanstvenoj djelatnosti).

Naime, portal teatar.hr navodi da je protuzakonit, jer tekst nije bio usklađen sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, odnosno, s bolonjskim procesom te je zbog toga onemogućeno producentima, koji su školovani, moglo bi se reći i za ravnatelje kazališta, da se prijave na natječaj.

Preminuo je u Zagrebu 10. travnja 1965. U Stojkovićevoj se stručnoj i znanstvenoj djelatnosti ocrtava nekoliko tematskih krugova.

Potreba za izmjenama i dopunama važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovan, vezano za znanstvene novake/asistente, javila se prvenstveno zbog činjenice da više od polovice znanstvenih novaka nikad ne uspije doktorirati, a i neki koji doktoriraju, odlaze iz sustava znanosti na bolje plaćena radna mjesta.

Stoga su u proceduru upućene izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kojima predlažemo drugačiji ustroj i rad Nacionalnog vijeća za znanost, rekao je Jovanović.

2. Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju je nomotehnički nedorađen (npr. kao ustavna osnova za donošenje zakona navodi se samo članak 2. stavak 4. podstavak 1. Ustava Republike Hrvatske koji općenito govori o državnom suverenitetu pri čemu se zanemaruje niz relevantnih ustavnih odredaba o nadležnosti Hrvatskog sabora, autonomiji sveučilišta itd.), brojna su ponavljanja i proturječnosti između pojedinih odredaba koja dovode u pitanje njihov stvarni sadržaj (npr. u članku 50. kojim se predlaže izmjena članka 107. važećeg zakona u stavku 6. govori se o namjenskim prihodima i prihodima za posebne namjene pa nije jasno radi li se o istoznačnicama), nije korištena uobičajena pravna terminologija (npr. u skladu s usvojenom pravnom terminologijom u tekstu Zakona bi trebalo govoriti o sklapanju, a ne o zaključivanju ugovora o radu), u obrazloženju se ne navode razlozi i posljedice predlaganja pojedinih izmjena već samo prepisuje tekst zakonskih odredaba itd.

Nimalo slučajno, po istim je kriterijima MZOS priredio spomenute obrasce za prikupljanje podataka o znanstvenoj djelatnosti u humanističkim i društvenim znanostima, da bi mimo hrvatskih zakona i krivotvoreći svjetske akademske običaje, dokazalo kako hrvatski znanstvenici tih područja ne udovoljavaju svjetski priznatim kriterijima.

Na primjer, predloženi zakoni o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanstvenoj djelatnosti napisani su bez šire rasprave u akademskoj zajednici.

TEKST ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJA SE MIJENJA I DOPUNJUJE Tekst odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koja se mijenja i dopunjuje daje su u prilogu ovoga zakona.

Senat Sveučilišta u Splitu na današnjoj sjednici nakon opsežne rasprave nije prihvatio prijedlog nekih sveučilišnih sastavnica da se prijedlozi zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu povuku iz procedure.

V. o tome v. prof. dr. sc. Smerdel, Branko: O nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Informator, broj 6067 - 6068 od 28.4. i 2.5.2012., str. 1.

Ministarstvo se pritom poziva na Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju prema kojem se s asistentom potpisuje ugovor o radu ne duže od šest godina do kada mora završiti poslijediplomski studij i doktorirati.

Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je donio Hrvatski sabor na sjednci 17. srpnja 2003. temeljem članka 70./stavka (5) vidljivo je da student na nekome kolegiju imaju isto radno opterećenje, tada oni za taj kolegij moraju steći isti broj ECTS bodova.