Dakle u komentarima koji se mogu pročitati u linku o Zrinu.. vlakićka mi se totalno zgadila.

Sisački biskup Vlado Košić predvodio je, u nedjelju 9. rujna u Zrinu, misno slavlje za sve stradale Zrinjane u Drugom svjetskom ratu.

Podsjetivši na srpske pokolje Hrvata u Gvozdanskom i Zrinu na katolički Božić 1941. i 1991., Šeparović je upitao nalazi li se srpski doprinos državnosti današnje Hrvatske u pokoljima stanovništva u Vukovaru, Škabrnji, Dubrovniku i Vićinu?

Tako provinciji Bosne Srebrene imaju u Slavoniji ostati samostani i rezidencije u Gradiški, Dubočcu, Brodu, Kopanici, Našicama, Velikoj, Požegi, Cerniku, Voćinu (Šarengradu), Zrinu i dva u Pounju (Pougnia): Novi i Sveta Katarina.

O Zrinu i borbama za Zrin slušao sam priče u djetinjstvu.Nije se smjelo glasno pričati, ma moj susjed, branioc Zrina, nakon izlaska sa robije, propio se i partijcima na glas po Kostajnici psovao sve što mu je palo na pamet.

Zamolio je sve nazočne, a osobito Hrvatske branitelje da očuvaju uspomenu na Gvozdansko i Zrin, te da se već u rujnu ove godine svi skupa nađemo u Zrinu ponosno pod našim hvatskim barjakom.

Tada nastaju projekti za obnovu crkvi i samostana u Plitvicama, Zrinu, Gvozdanskom i Voćinu te projekt izgradnje kapele u Marči.

Danas u Zrinu ne živi ni jedan jedini Hrvat

U osvrtu na Zrin, Borovčak je pozvao sve nazočne koji žele pomoći, da daju moralnu i financijsku potporu za obnovu crkve kojim bi se stvorili uvjeti da se u Zrin dosele barem desetak katolika, koji bi činili jezgru za buduću živu župu u Zrinu, On je pozvao i sve domoljube i razumne ljude da pomognu obnoviti školsku zgradu u kojoj bi se održavali znanstveni skupovi o povijesnim događanjima postanka Zrina koji seže daleko u prošlost.

U Zrinu je najvjerojatnije rođen Nikola Zrinski - Sigetski (oko 1508. - 1566.), najveći hrvatski vojni junak.

Najavljujući pucanj iz topa, predsjednik Bratovštine naglasio je kako je topovski udar, kao simbol buđenja i ponosa, posvećen pobijenim i prognanim stanovnicima Zrina, ali je istodobno i opomena svima onima koji stravične događaje u Zrinu 1943. godine žele zauvijek prepustiti zaboravu.

U Zrinu je kroz povijest bilo sagrađeno mnogo crkvi, no sve su stradale i srušene tijekom brojnih ratova.

U Zrinu je najvjerojatnije rođen Nikola Zrinski Sigetski, najveći hrvatski vojni junak.

Na Zrinu ih je čekalo iznenađenje - organizirano gađanje lukom i strijelama streličarskog kluba Koprivnica.

Najvažniji dokaz da Hrvatska i dalje provodi nametnutu šutnju o Zrinu je činjenica da je još uvijek na snazi sramotna presuda Kotarskog suda u Dvoru, kojom se konfiscira sva imovina Zrinjana i zabranjuje njihov povratak u ovo mjesto.

Među ostalom vlastelom bili su ondje i knezovi Šubići, koji su se po gradu Zrinu (u županiji Dubičkoj) prozvali Zrinski (1347).

O Zrinu bi se moglo puno toga reći, no dovoljno je spomenuti kako je to rodno mjesto hrvatskog velikana Nikole Zrinskog Sigetskog (1508. - 1566.). te da su Zrinski, nekada knezovi Šubići - Bribirski, polovicom 15. stoljeća, dobivši posjed Zrin, promijenili ime u knezovi Zrinski.

Čitajte naše povijesne događaje o Zrinu, Sigetu, Gvozdanskom, Voćinu, o našem Sinju.

Pozvani smo, i od Gospodina obdareni snagom i moći, da se bez straha usprotivimo nepravdi i da se borimo za istinu i pravdu i o Zrinu, i o Španovici, i o Borićevcu, i tolikim drugim mjestima stradanja našega naroda.

Biskup Vlado Košić: Partizani u Zrinu - zločinci

Četništvo rehabilitiraju svi oni u Hrvatskoj koji ni dan-danas ne vraćaju imanja potomcima onih Hrvata koje su četnici poubijali u Španovici, Zrinu, Dvoru, Gvozdanskom i Udbini.

Prigodnim riječima obratili su se načelnik Općine Legrad pri spomen-obiljžju Novom zrinu, u Donjoj Dubravi načelnik M.

Da podsjetimo, biskup Košić je na misi u Zrinu istaknuo da je ostao zaprepašten i ljut, kada je vidio da se na istoj priredbi, Keltskoj noći, jednako slave Sveti Kvirin, sisački biskup i mučenik i zaštitnik toga grada, te partizani, zločinci koji su rušili crkve i ubijali živu crkvu.

Toliko o antifašizmu u Srbu, Krnjeuši, Zrinu, Boričevcu, Drvaru, Bosanskom Grahovu i ostalim poharanim hrvatskim mjestima.

Tako ćemo po Miloradu Pupovcu, Slobodanu Uzelcu, Vesni Pusić i Vladi RH, poučeni o pravim, a ne pogrešnim nadnevcima narodnog i državnog slavlja, moguće uskoro ponovo slaviti 27. srpnja, i novo 17. kolovoza kao dane antifašističke borbe, a spomenike umjesto žrtvama, podizati četničkim antifašističkim zločincima u slavnome Zrinu, Gvozdanskom, Španovici i drugim mjestima iz kojih je živući puk pobijen, ili prognan ako je uspio preživjeti pokolj, a mjesta razorena do temelja te naseljena Srbima

U Zrinu se nakon Domovinskog rata svake godine u nedjelju poslije Male Gospe obilježava velika tragedija koja je na Malu Gospu 1943. zadesila tu našu župu.

Primjer Zrina, baš kao i primjer Boričevca, Udbine i tolikih mjesta zločina, pokazuje da su partizani bili zločinci koji su ovdje u Zrinu proveli holokaust, počinili genocid nad svim stanovnicima toga općinskog središta.

Tako su članovi, ali i prijatelji Matice posjetili Aleju glagoljaša u Istri, nazočili obilježavanju spomen-obilježja civilnim poratnim žrtvama u Kotoribi i Gornjem Hrašćanu te sudjelovali na svečanosti u Novom Zrinu.

Zločini koje su počinili pripadnici Jugoslavenske armije na Daksi, Širokom Brijegu, Španovici, Zrinu, Krašiću i mnogobrojnim drugim hrvatskim gradovima i selima bili su upozorenje što će stići sve neistomišljenike nove vlasti.

Sisački je biskup izrazio također nadu da je to misno slavlje na Zrinu novi početak jer do sada se samo obilježavalo stradanje.